OFAC se umešao u slučaj Azotare: Data centar blokiran, dug Promista ostaje neizmiren
Slučaj pančevačke Azotare po svemu sudeći prevazišao je pitanje namirenja duga između poverioca i dužnika. Spor dve strane došao je i do američke Kancelarije za kontrolu strane imovine (OFAC).
A sve zbog sumnji američke kompanije Nitron na nezakonite radnje i potencijalnu korupciju, saznaje Forbs Srbija.
Kako je Forbs Srbija pisao juče, zbog duga od 16,7 miliona dolara američka kompanija Nitron group upisala je založno pravo na celokupan udeo novosadske firme Promist u pančevačkoj Azotari.
Potražuje i dodatnih 6,8 miliona odnosno ukupno 23,5 miliona dolara. Založno pravo je upisano na osnovu zaključka javnog izvršitelja i rešenja Privrednog suda u Novom Sadu, ali je dan nakon upisa usledio obrt. Naime, na osnovu žalbe koju je uložio Promist, sud je preinačio prvobitnu odluku i usvojio žalbu.
Potražuje i dodatnih 6,8 miliona odnosno ukupno 23,5 miliona dolara. Založno pravo je upisano na osnovu zaključka javnog izvršitelja i rešenja Privrednog suda u Novom Sadu, ali je dan nakon upisa usledio obrt. Naime, na osnovu žalbe koju je uložio Promist, sud je preinačio prvobitnu odluku i usvojio žalbu.
Pošto žalba ne odlaže izvršenje, u Registar založnog prava je ova zaloga već upisana. Do objavljivanja teksta, ona je i dalje na snazi u pomenutom registru. Nova odluka suda, koja bi nalagala brisanje zaloge, očigledno još nije formalno sprovedena.
Forbs Srbija juče je saznao i da Promist nije vratio dug Nitronu. Iako je bilo logično pretpostaviti da je upravo izmirenje duga bio razlog za skidanje zaloge i blokade računa ove firme, ovo nam je i potvrđeno i iz američke kompanije Nitron.
Forbs Srbija istraživao je na osnovu čega je Privredni sud u Novom Sadu preinačio odluku o upisu založnog prava. Podsetimo, upis ovog prava podrazumeva da Promist, koji je jedini vlasnik Azotare, ne može da proda, prenese, založi ili na bilo koji drugi način raspolaže Azotarom dok god ne izmiri dugovanje prema Nitronu.
U Promistu ćute o dugu i data centru
Privredni sud u Novom Sadu nije odgovorio na pitanja Forbs Srbija zbog čega je prvobitna odluka o upisu založnog prava nad Azotarom preinačena.
Odgovore nisu dobili ni iz kompanije Promist.
Forbs Srbija pitao je ovu kompaniju da li su vratili dug koji imaju prema američkom dobavljaču i ako nisu, zbog čega to nisu uradili. Takođe, upitani su i da li ova kompanija kao vlasnik Azotare planira da gradi data centar na lokaciji sadašnje fabrike veštačkog đubriva.
Naime, septembra 2025. grad Pančevo stavio je na rani javni uvid izmene i dopune Plana generalne regulacije koji predviđa da na prostoru sadašnje Azotare nikne data centar. Ne pominje se ko bi bio investitor.
Ono što se vidi u Planu je da će najveći deo postojećih objekata hemijske industrije koji su korišćeni za potrebe rada HIP Azotare biti uklonjeni. Na tom prostoru trebalo bi da nikne novi data centar u kome će biti zaposleno između 250 i 400 ljudi. Među objektima koji su planirani da budu srušeni su pogon i skladište karbamida, lager tečnog azotnog đubriva, pogon azotne kiseline, kao i silosi za skladištenje žitarica.
Data centar blokiran?
Planirani data centar uključivao bi 336 generatora i gasnu elektranu snage 650 MW. Sa tim kapacitetom bio bi među najvećim data centrima u Evropi, navodi se u ovom dokumentu.
Iako u Promistu nisu ni demantovali ni potvrdili da imaju veze sa budućim data centrom, oni su vlasnici objekata čije je rušenje planirano. I lokacije na kojoj bi data centar trebalo da se gradi.
Bilo da su potencijalni investitor ili samo prodavci ove imovine, upisano založno pravo u korist Nitron group osujetilo bi njihove planove.
Podsetimo, sve dok je zaloga upisana, oni kao vlasnici ne mogu da raspolažu ovom svojom imovinom. Time je i projekat data centra praktično blokiran.
U Nitronu kažu da je sudska odluka protivzakonita
"Svesni smo da je prvostepeni sud u Srbiji, postupajući po žalbi Promista, obustavio izvršni postupak u kojem je naplata Nitronovih potraživanja prema Promistu već bila u toku. Razlozi žalbe koje je izneo Promist nisu priznati zakonom. Odluku je doneo prvostepeni sud umesto apelacionog. Time su dodatno prekršena procesna pravila. Žalba Promista prethodno nije bila dostavljena Nitronu na odgovor", kaže za Forbs Srbija Vilijem Otero, iz kompanije Nitron group.
On dodaje da pravni zastupnici Nitrona razmatraju sva raspoloživa pravna sredstva. To uključuje dalju žalbu i alternativne mehanizme izvršenja u Srbiji i Sjedinjenim Američkim Državama. Dodaje da ukidanje procesne mere ne poništava osnovni dug niti prava Nitrona kao poverioca.
"Na osnovu dosadašnjeg toka postupka, sve je verovatnije da je ovakav ishod rezultat koordinisanog napora da se ukine blokada bankarskih računa Promista, a ne odluke zasnovane na zakonu", kaže dalje Otero.
Dug nije vraćen
Otero potvrđuje da dug nije vraćen.
"Promist duguje Nitronu približno 23 miliona dolara po osnovu komercijalnih transakcija iz 2023. za koje je Nitron u potpunosti ispunio svoje ugovorne obaveze. Od ključnog je značaja da je ovaj dug bio obezbeđen zalogom na robi uskladištenoj kod Promista. Ta roba je u međuvremenu nestala, ostavljajući Nitronovo obezbeđenje bez ikakve vrednosti, a dug u potpunosti nenamiren. Upravo zato je Nitron bio primoran da pokrene izvršenje nad drugom imovinom".
Naš sagovornik smatra da Promist očigledno nema finansijskih problema u poslovanju. Kaže da je izgleda posredi usmeravanje novca ka povezanim firmama kako ne izmirio dug prema Nitronu.
"Sredstva su izgleda usmeravana ka drugim subjektima, uključujući Galens invest, Ossid kapital, kao i kroz isplatu dividendi u istom periodu u kojem je naš dug ostao neizmiren. Nitron je ostao bez naplate dok je novac odlazio na druge strane. Smatramo da su to pitanja koja bi srpske vlasti, kao i drugi zainteresovani za integritet poslovanja na ovom tržištu, trebalo da postave", kaže Otero.
Forbs Srbija utvrdio je analizom finansijskih izveštaja da je u 2023. Promist isplatio na ime dividendi 698,2 miliona dinara. I da je te godine uvećao kapital za 352 miliona dinara. Ostvareni profit u toj godini bio je 414,6 miliona dinara.
Ceo tekst čitajte OVDE.
Ceo tekst čitajte OVDE.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
APR podseća firme: Rok za dostavlјanje dokumentacije uz konsolidovane izveštaje ističe 31. jula
30.07.2026.•
1
Agencija za privredne registre podsetila je matična pravna lica koja su dostavila konsolidovani godišnji finansijski izveštaj (KGFI) za 2025. godinu da 31. jula ističe rok za dostavlјanje dokumentacije uz taj izveštaj.
Helikopter novac iz Akcionarskog fonda: Ko ima pravo na njega?
29.07.2026.•
5
Građani Srbije već su naviknuti da je takozvani helikopter novac koji deli vlast svojevrsni vesnik izbora.
Sutra ističe rok za podnošenje prijave prihoda frilensera za drugi kvartal ove godine
29.07.2026.•
0
Sutra ističe rok za podnošenje prijave prihoda frilensera za drugi kvartal ove godine.
Svi radnici Stelantisa u Kragujevcu idu na kolektivni godišnji odmor
29.07.2026.•
4
Radnici Stelantisove fabrike automobila u Kragujevcu odlaze na dvonedeljni letnji kolektivni godišnji odmor 3. avgusta, a posle te pauze prvi radni dan će im biti ponedeljak, 17. avgust.
Visa ukida 2.600 radnih mesta
29.07.2026.•
1
Američka kompanija za digitalna plaćanja Visa saopštila je da će otpustiti oko sedam odsto zaposlenih, odnosno približno 2.600 radnika, u okviru programa povećanja efikasnosti poslovanja.
SAD uvode nova ograničenja za kineske robote
29.07.2026.•
1
Administracija američkog predsednika Donalda Trampa planira da uvede zabranu uvoza novih kineskih humanoidnih i četvoronožnih robota, kao i određenih modela kineskih energetskih invertora.
Ziđin Koper: Narodnoj banci Srbije za sedam godina prodali smo 17 tona zlata
28.07.2026.•
18
Kompanija Ziđin Koper Srbija objavila je da je za sedam i po godina predala Narodnoj banci Srbije 17 tona zlata, kako je navedeno, onoliko zlata koliko su do pre 10 godina iznosile ukupne zlatne rezerve države.
Tehnološke kompanije otpustile 140.000 radnika zbog veštačke inteligencije
28.07.2026.•
0
Američki tehnološki giganti su od početka godine ukinuli 140.000 radnih mesta, dok istovremeno ulažu stotine milijardi dolara u razvoj infrastrukture za veštačku inteligenciju.
Shein zabeležio pad prodaje i gubitak od 99 miliona dolara zbog Trampovih carina
28.07.2026.•
0
Kompanija Shein zabeležila je kvartalni gubitak od 99 miliona dolara nakon usporavanja prodaje, izazvanog odlukom američkog predsednika Donalda Trampa da ukine izuzeće od uvoznih dažbina na robu male vrednosti.
Afera "dizelgejt" se nastavlja: Reno optužen za prevaru sa dizel motorima
28.07.2026.•
4
Francuski proizvođač automobila Reno suočiće se sa krivičnim postupkom zbog optužbi za prevaru u vezi sa emisijama izduvnih gasova u okviru afere "dizelgejt", saopštilo je tužilaštvo u Parizu.
NIS podneo novi zahtev za licencu za rad
27.07.2026.•
1
Naftna industrija Srbije (NIS) podnela je Ministarstvu finansija SAD novi zahtev za licencu koja bi omogućila nastavak operativnog rada kompanije, prenosi Radio televizija Srbije (RTS).
Moreuz, nafta i strepnje Evropljana
27.07.2026.•
2
Nije sporno da je Bliski istok najveći svetski proizvođač i izvoznik nafte i gasa.
Kako banke u Srbiji gledaju na kreditiranje verskih organizacija i sveštenika?
27.07.2026.•
3
Crkve, verske zajednice i sveštenici u Srbiji imaju specifičan status koji ih u pravnom i finansijskom sistemu smešta u neodređenu zonu između neprofitnih organizacija, privrednih društava i slobodnih umetnika.
Cena nafte pala
27.07.2026.•
3
Cene akcija su se danas uglavnom povećale, a cene nafte opale za skoro 7% jer su se SAD i Iran uzdržali od sukoba dok se razgovara o mogućem nastavku pregovora o privremenom sporazumu o prekidu vatre.
Srpski startap postao prvi domaći "jednorog" - vredi više od milijardu evra
27.07.2026.•
7
Srpska startap kompanija Ominimo zatvorila je investicionu rundu Serije B, uz učešće investicionog ogranka Evropske banke za obnovu i razvoj, dostigavši tržišnu vrednost od 1,6 milijardi dolara.
Menja se zakon: Više neće biti ograničenja od 20 odsto za smanjenje akciza na gorivo
27.07.2026.•
4
Ministarstvo finansija radi na izmeni Zakona o akcizama, a najveća promena bila bi ukidanje ograničenja umanjenja akciza od 20 odsto - što je po važećem zakonu maksimalni procenat za koliko Vlada može da smanji akcize.
Frilenserima stižu poreska rešenja za 2021. i opomene za 2023. godinu
27.07.2026.•
7
Frilenseri u Srbiji počeli su da dobijaju poreska rešenja za prihode ostvarene tokom 2021. godine, ali i opomene koje se odnose na neizmirene obaveze iz 2023. godine.
Velike razlike u platama u Srbiji: Programeri na vrhu, uslužne delatnosti na dnu
26.07.2026.•
8
Raspon plata među pojedinim delatnostima u Srbiji je veliki, pokazuju podaci Republičkog zavoda za statistiku.
Privredna komora: Evo koje carine je Amerika ukinula Srbiji, a koje važe
26.07.2026.•
3
Nova odluka administracije predsednika SAD Donalda Trampa, doneta 24. jula, o uvođenju dodatnih uvoznih carina ne donosi pogoršanje uslova za izvoz robe iz Srbije na američko tržište, navodi Privredna komora Srbije.
MOL traži povraćaj 320 miliona evra od države zbog poreza na ugljen-dioksid
26.07.2026.•
1
Naftna mađarska kompanija MOL podnela je tužbu protiv mađarske poreske uprave od koje traži isplatu 126 milijardi forinti (oko 320 miliona evra).
Ford povlači preko pola miliona vozila u SAD zbog opasnosti od požara
26.07.2026.•
1
Američki proizvođač automobila Ford povući će 565.691 vozilo u SAD zbog rizika od požara u motornom prostoru izazvanog mogućim oštećenjem instalacije električnih kablova.
Komentari 8
Atanas
Dule
Trebace i jos vise u buducnosti.
Ne gubite vreme na defetizam ako ne znate nista o oblasti data centara.
Usputno pitanje
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar