"Ako ne rade nemačke, neće raditi ni srpske fabrike": Kako se kriza iz Evrope preliva na Srbiju
Zbog sve manje porudžbina i pada aktivnosti na evropskom tržištu automobilske industrije, a posebno u Nemačkoj, i fabrike u Srbiji suočavaju se sa smanjenjem obima proizvodnje.
To direktno dovodi do rasta broja prekobrojnih radnika, pa Samostalni sindikat metalaca Srbije upozorava na izazove sa kojima se suočavaju fabrička postrojenja u ovom sektoru, ali i na posledice koje takvi poremećaji imaju po zaposlenost, piše Politika.
Tokom prošle godine čak 12.640 radnika bilo je upućeno na plaćeno odsustvo, uz naknadu od 60 odsto zarade, i to u trajanju dužem od zakonom propisanih 45 radnih dana, kažu u ovom sindikatu. Podsećaju i da je ovakva praksa u 2025. rezultirala otpuštanjem više od 6.000 radnika.
Posle nedavnog sastanka sa predstavnicima vlade, sindikat je zatražio od države da preduzme hitne i sistemske mere kako bi se radnicima pogođenim krizom u automobilskoj industriji obezbedila stvarna, a ne deklarativna zaštita.
Ekonomisti podsećaju da je Srbija napravila uslove da privuče kompanije iz Nemačke, pre svega u auto-industriji, ali i da promene koje se trenutno događaju ne zavise od nas, iako jesu normalan proces.
Fabrike koje proizvode delove za automobilski sektor rade za normu, po porudžbini. Taj model rada više ne može da funkcioniše besprekorno, smatra prof. Ljubodrag Savić sa Ekonomskog fakulteta u Beogradu, jer je auto-industrija u krizi, a ako ne rade nemačke, neće raditi ni srpske fabrike.
"Srbija više ne treba da ulaže u firme koje rade kao komponentaši za auto-industriju, već u fabrike koje će praviti gotove proizvode. Ovo što se trenutno dešava nije novost, treba svi da znamo da tržišna privreda ipak ne daje garancije za zaposlenje, već nam poručuje da treba sami sebe da obrazujemo i tražimo novi posao, ako bez njega ostanemo. Tako da, u slučaju otkaza i zatvaranja neke fabrike, ne treba se oslanjati samo na državu, iako ona često traži rešenje za one s otkazima. Srećom, oni zasad, ipak, nisu masovni u Srbiji", navodi Savić.
On smatra da koncept po kome naša zemlja funkcioniše, a to je davanje subvencija stranim ulagačima, otvaranje komponentaških i stranih fabrika niskog nivoa finalizacije proizvoda treba i dalje da bude zastupljen, ali ne sme više da bude osnovni koncept.
"Ipak, država mora da se okrene modelu decentralizacije koje je imala SFRJ. Neki će me sada kritikovati, ali treba podsetiti da je i posle rata Jugoslavija uspela da napravi industriju u kojoj bih, sada i bez razmišljanja, mogao da navedem 20 brendova i to svetskih, a ne lokalnih. Mi smo tu industriju uništavali od 90-ih pa naovamo, a baš oni koji loše govore o subvencijama danas nisu tada imali sluha da neke od tih fabrika sačuvaju", objašnjava Savić.
Zato država mora da se vrati tom pređašnjem modelu idustrijske proizvodnje, smatra on, dodajući ipak da to ne bi moglo više da bude u duhu masovne proizvodnje.
"Na primer, SFRJ je počela od zanatskih nasleđenih radionica, pa napravila vrhunske brendove, i fabrike sa 10.000 do 15.000 radnika, čija se proizvodnja najvećim delom izvozila, gde su se pravili gotovi proizvodi, a ne komponente. Ako bi postojala ideja da se sada tako nešto započne, to bi svakako bio težak posao, jer nema novca, a verovatno ni dovoljno stručnih niti manuelnih kadrova za sve to. Ipak od nečega se početi", zaključuje Savić.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Stepanović: Naprednjaci napravili duplo veći javni dug nego sve bivše vlasti
28.09.2026.•
13
Urednica Nove ekonomije Biljana Stepanović kazala je da su naprednjaci za 14 godina vlasti Srbiju zadužili 28 milijardi evra, što je, kako kaže, dva puta više od onog što su ostavile bivše vlasti.
Bulgargaz dobio licencu za trgovanje prirodnim gasom u Srbiji
28.09.2026.•
0
Kompanija Bulgargaz EAD je saopštila da joj je Agencija za energetiku Srbije dodelila licencu za obavljanje veleprodaje prirodnog gasa u Srbiji na period od 10 godina.
Nemački građevinari kritikuju plan da se smanji broj radnika sa Zapadnog Balkana
27.09.2026.•
5
Sto dana pre najavljenog smanjenja kontingenta za građane Zapadnog Balkana koji mogu da se zaposle u Nemačkoj, nemački građevinari upozoravaju da će to smanjenje doneti gubitak radnih mesta i štetiti mnogim projektima.
Zašto kasne radovi na proširenju skladišta gasa Banatski Dvor?
27.09.2026.•
7
Obećanje da će dodatnih 300 miliona kubika gasa moći da se smesti u podzemne rezerve gasnog skladišta Banatski Dvor uz postojećih 450 miliona metara kubnih traje već 12 godina.
Evropski komesar za energetiku: Zemlje EU da razmotre smanjenje potrošnje gasa
27.09.2026.•
4
Evropski komesar za energetiku Dan Jorgensen izjavio je da bi zemlje članice Evropske unije trebalo da razmotre smanjenje potrošnje gasa zbog naglog rasta cena.
Visoke cene struje u Evropi: Da li je Elektromreža Srbije spremna za zimu?
26.09.2026.•
6
Evropska unija bi mogla da se suoči sa najtežom zimom u poslednje četiri godine zbog rekordnih cena energenata i mogućih problema sa snabdevanjem iz Sjedinjenih Država.
Postizborna ekonomija: Poskupljenje komunalija, inflacija i plate koje će "pojesti" cene
26.09.2026.•
42
Profesor Ekonomskog fakulteta Milojko Arsić objašnjava kako će izgledati postizborna ekonomija - očekuje nas rast inflacije, rast plata čije će efekte neutralisati inflacija, povećanje cena komunalnih usluga...
Licenca za rad NIS-a ističe 30. septembra, a i rok za pregovore sa MOL-om: Da li se nazire rešenje?
25.09.2026.•
24
Licenca za rad Naftne industrije Srbije ističe 30. septembra.
Mali: Završena uplata 6.000 dinara na račune građana
25.09.2026.•
33
Ministar finansija Srbije u tehničkom mandatu Siniša Mali izjavio je da je danas završena isplata 6.000 dinara novčane naknade namenjena svim punoletnim građanima.
Prosečna zarada u Srbiji 121.346 dinara, medijalna 95.036 dinara
25.09.2026.•
6
Prosečna bruto zarada u Srbiji obračunata za jul ove godine iznosila je 167.402 dinara, dok je prosečna zarada bez poreza i doprinosa iznosila 121.346 dinara.
Objavljene cene goriva: Dizel na 236 dinara
25.09.2026.•
5
Cene goriva u Srbiji ostaće nepromenjene u narednih sedam dana.
Poskupele gotovo sve vrste ogreva, pa i račun za struju: Šta je najpovoljnije?
25.09.2026.•
11
Grejna sezona zvanično počinje 15. oktobra, a građani Srbije uveliko su krenuli u nabavku ogreva za predstojeću zimu.
Nova ekonomija: Vlada zbog predizbornih mera prekršila obaveze prema MMF-u
24.09.2026.•
10
Potreba Vlade Srbije da se u predizbornoj kampanji po svaku cenu "umili" biračkom telu dovela je do višestrukog kršenja obaveza prema Međunarodnom monetarnom fondu (MMF).
Od 60 toplana u Srbiji sedam traži poskupljenje grejanja
24.09.2026.•
9
Od 60 toplana u Srbiji sedam je podnelo zahteve lokalnim samoupravama za poskupljenje grejanja, ali do sada ni jedan nije odobren.
NBS: Novi servis za korisnike instant plaćanja
22.09.2026.•
0
Narodna banka Srbije (NBS) objavila je danas da je, u saradnji sa učesnicima IPS NBS Sistema, omogućila standard za korišćenje deep link tehnologije u okviru usluge "Prenesi".
Uprkos blizini, Srbija sa ovim evropskim zemljama trguje "na kašičicu"
22.09.2026.•
6
Plasman srpske robe uveliko je koncentrisan na tržište Evropske unije (65 odsto) i CEFTA regiona (15 odsto), dok u ostale evropske zemlje odlazi svega šest odsto ukupnog izvoza, uključujući i Rusiju.
Isplata 6.000 dinara: Novac danas dobilo 4,8 miliona akcionara
22.09.2026.•
20
Centralni registar isplatio je danas novčanu naknadu za tačno 4.822.175 akcionara, u ukupnom iznosu od 28,9 milijardi dinara, saopštila je ova institucija.
Proizvođači suncokreta platiće cenu neorganizovanog tržišta
22.09.2026.•
3
Proizvođači suncokreta u Srbiji su se, proletos pred setvu, zbog besparice avansno zadužili kod prerađivača sa 150 evra po toni, a da pri tome nije utvrđena konačna cena te uljarice.
Cene nafte pale
22.09.2026.•
0
Cena nafte Brent pala je na oko 100 dolara za barel, četvrti dan zaredom, dok trgovci prate diplomatske pokušaje usmerene ka smirivanju sukoba između Sjedinjenih Američkih Država i Irana.
Spajaju se Vorner i Paramaunt: Postignut dogovor i za CNN
21.09.2026.•
0
Tužioci iz 12 američkih saveznih država koji su podneli tužbe sa namerom da spreče spajanje Vorner Bros-Diskaverija sa Paramaunt-Skajdensa postigli su sporazum.
Zima puna neizvesnosti za Srbiju
21.09.2026.•
15
Poslednjih dana Dubravka Dedović Handanović je našla za potrebno da u dva navrata najširoj javnosti predoči stanje u srpskoj energetici.
Komentari 19
@Kup je bitan
Aleksandar
Куп је битан
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar