San o prosečnoj plati
Prosečna zarada u Srbiji za april mesec iznosila je 121.805 dinara, primetno više od 94.588, iznosa medijale.
Foto: 021.rs
Kada je pre neki dan objavljena, javnost je po običaju bila iznenađena i sa nevericom se odnosi prema ovom podatku državne statistike.
Poprilično je rašireno mišljenje kako je prosečna zarada prikazana previsokom i to je u osnovi sumnjičavosti mase.
U društvu sličnih
Treba razumeti ljude, polaze od sopstvene situacije i situacije kod rodbine i bližih prijatelja sa kojima mogu razgovarati i o diskretnijim, škakljivijim pitanjima. I velika većina dođe do zaključka da su plate u porodici poprilično manje od prosečnih, baš kao i kod onih sa kojima razmenjuju stavove o, ipak, delikatnijoj temi kao što je zarada.
Međutim, većina od nas kreće se u društvu sebi sličnih, po navikama, stavovima, afinitetima, pa i primanjima. Ovakva strukturiranost društva mogla se uočiti još u socijalistička vremena, a unazad tri, četiri decenije, otkako smo krenuli u tranziciju, sve je vidljivija i postaje dominantno obeležje čak i u balkanskim zajednicama, tradicionalno oslonjenim na egalitarizam.
Kako čovek više veruje bližnjima i prijateljima nego vlasti, ne bi trebalo da čudi što poveći segment javnosti ne veruje u zvanične statističke podatke ovog tipa. Svakom je sopstveno iskustvo i iskustvo dragih najuverljivije i najbliže.
Suprotno nadanjima
Osnov sumnjičavosti je razlika između prosečne zarade i medijale, dakle nivoa ispod kojeg zaradu prima (siromašnija) polovina stanovništva. Tokom socijalizma bila je neuporedivo manja i to je bio izraz pokušaja tadašnje države da ublaži napetosti između pojedinih društvenih slojeva.
Priželjkivalo se da medijala dostigne prosečnu platu i takva praksa je umnogome uobličila i predstavu o primanjima, pogotovo siromašnije kategorije žitelja. Većina njih i dalje očekuje da prosečna zarada bude sasvim bliska medijalnoj.
No, u stvarnosti je drugačije, često baš suprotno raširenim nadanjima i priželjkivanjima. Naravno, daje novac taj koji prožima naš život i mnoge stvari kvantifikuje. U tom smislu i zarade reflektuju stvarnost u kojoj živimo.
Podaci o medijalnoj i prosečnoj zaradi su samo osnovni pokazatelji kuda se krećemo. Dublja analiza zarada u Srbiji pokazuje mnogo više, ali ovdašnja vlast retko kada objavi nešto više detalja. Da je u tom pogledu izdašnija i doslednija, javnost bi odavno shvatila da se vremena ubrzano menjaju i da smo u kapitalizmu.
Mala, ali nedostižna
Možda je najzanimljiviji podatak da čak 67 odsto građana prima platu ispod proseka. Jasno pokazuje da "prosečnu zaradu" ne bi trebalo vezivati za većinu stanovništva, što gotovo da je bio slučaj u socijalizmu. Sada prosečna zarada jedva da je nešto više od statističke konstrukcije, za većinu žitelja, kojima je u socijalističkim prilikama bila na dohvat ruke, sada je puka brojka, nedostižna, time i besmislena.
To što je za sve veći broj žitelja prosečna zarada praktično nedostižna, ne znači da je visoka. Tako je za ulazak među deset odsto žitelja u Srbiji potrebno imati mesečnu zaradu od blizu 263.000 dinara (više od dve prosečne), a ovaj sloj ljudi je ujedno i vlasnik 58 odsto sve imovine u državi Srbiji.
Poređenja radi, kažimo da siromašnija polovina žiteljstva poseduje samo pet odsto ove imovine - preostalih 37 odsto dele oni koji su po primanjima u bogatijoj polovini, ali nisu u prvom decilu žiteljstva. Ubedljivo, ali i bolno, zvuči podatak da petina najbogatijih ima gotovo trideset puta više imovine od petine najsiromašnijih.
Plata od milion evra
Vratimo se na zarade. Na osnovu prijava za godišnji porez za 2023. godinu (za docnije nismo našli podatke) vidimo da se 29.511 naših komšija prijavilo da plati ovu obavezu.
Znači da su prihodovali više od trostrukog prosečnog prihoda koji je tada iznosio 4,8 miliona dinara. Dakle, mesečno su zarađivali više od 400.000 dinara.
Prvi sto među njima su prijavili godišnju zaradu po osnovu rada između 260 miliona i 1,4 milijarde dinara, odnosno mesečno su u proseku "primali platu" između 22 i 117 miliona dinara.
Ove brojke jasno pokazuju da smo u kapitalizmu i stoga nevericama u (previsoku) prosečnu zaradu nema mesta. Narednih godina možda neće uvek rasti, ali će sasvim izvesno iz godine u godinu biti sve teže dostupna za sve veći broj žitelja.
Kapitalizam sve ubrzanije izdvaja, pre svega najbogatije. Svi ostali se polako utapaju u masu koja opasno brzo tone ka medijali, dok prosečna zarada postaje sve udaljenija i neuhvatljivija.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Međunarodna agencija za energetiku: Data centri će do 2030. emitovati 70 odsto više ugljen-dioksida
22.11.2026.•
2
Data centri će do 2030. godine emitovati 70 odsto više ugljen-dioksida, upozorila je Međunarodna agencija za energetiku (IEA) u svom godišnjem izveštaju.
Auto-industrija u Srbiji: Rekordi u Kragujevcu, a kriza u lancu dobavljača
22.11.2026.•
0
Pokretanje serijske proizvodnje električnog i hibridnog modela Fiat Grande Panda u Kragujevcu stvorilo je utisak da je domaća auto-industrija jača nego ikada.
Trgovina polovnim crkvenim zvonima - veoma unosna, ali i izazovna
22.11.2026.•
0
Teološke razlike ne sprečavaju hrišćanske crkve da međusobno trguju, uključujući i polovnim zvonima.
NBS: Agencija Fič potvrdila pozitivne izglede da Srbija dobije investicioni kreditni rejting
21.11.2026.•
3
Rejting agencija Fič (Fitch) zadržala je u najnovijem izveštaju kreditni rejting Srbije na nivou BB+, kao i pozitivne izglede za njegovo povećanje, saopštila je Narodna banka Srbije (NBS).
Privredni sud u Beogradu pokrenuo postupak likvidacije nad Alta lizingom
21.11.2026.•
0
Privredni sud pokrenuo je postupak likvidacije nad privrednim društvom ALTA Leasing DOO Beograd, nakon
što mu je NBS dostavila rešenje o oduzimanju dozvole za obavljanje poslova finansijskog lizinga.
Banka Poštanska štedionica: Isplaćeno 42,71 odsto osiguranih depozita Alta banke u stečaju
21.11.2026.•
0
Banka Poštanska štedionica isplatila je do 20. novembra 42,71 odsto osiguranih depozita Alta banke u dinarima, u ukupnom iznosu od 5,87 milijardi dinara, kao i 40,86 odsto depozita u evrima odnosno 91,23 miliona evra.
Kanađani ubrzavaju pripreme za rudnik bora kod Raške, traže novu dozvolu i ugovaraju prodaju rude
20.11.2026.•
7
Kanadska kompanija Boron One Holdings intenzivirala je pripreme za otvaranje rudnika bora Piskanja kod Baljevca na Ibru, u opštini Raška.
Beogradska berza povukla akcije Energoprojekt holdinga sa tržišta
20.11.2026.•
1
Beogradska berza isključila je akcije kompanije Energoprojekt holding sa Open market segmenta regulisanog tržišta, nakon što je to zatražio sam izdavalac.
Janaf nastavio redovnu isporuku nafte NIS-u
20.11.2026.•
1
Kompanija Janaf je saopštila da je danas nastavljen redovni transport nafte Jadranskim naftovodom za Naftnu industriju Srbije (NIS), nakon uspešnog završetka sanacije cevi naftovoda na deonici Sisak-Slavonski Brod.
Kreni-promeni tvrdi da Poštanska štedionica duže od 20 dana ne izvršava neke međunarodne naloge
20.11.2026.•
15
Pokret Kreni-promeni saopštio je da, prema informacijama koje imaju, Banka Poštanska štedionica duže od 20 dana ne izvršava neke međunarodne naloge iako su kompanije obezbedile novac i dostavile potrebnu dokumentaciju.
Objavljene nove cene goriva
20.11.2026.•
2
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti od danas u 15 časova.
Previše ili premalo kompanijskih automobila? Kako kompanije mogu da optimizuju svoj vozni park
20.11.2026.•
0
Automobili koji veći deo dana provode parkirani i zaposleni koji čekaju da im vozilo bude dostupno ukazuju na problem u organizaciji flote. Kako kompanije mogu da prepoznaju imaju li optimalan broj službenih automobila?
Na Volstritu najduži niz gubitaka zbog pada akcija povezanih s veštačkom inteligencijom
20.11.2026.•
1
Američko tržište akcija ponovo je u četvrtak palo, a akcije povezane s veštačkom inteligencijom, koje su već bile pod pritiskom, nastavile su da padaju zbog zabrinutosti da je njihov vrtoglavi uspon možda okončan.
Objavljen kalendar aukcija otkupa državnih obveznica pre roka dospeća za četvrti kvartal 2026. godine
19.11.2026.•
0
Uprava za javni dug objavila je kalendar aukcija otkupa državnih obveznica pre roka dospeća za četvrti kvartal 2026. godine, prema kojem je od 20. novembra do 4. decembra planirano pet aukcija.
NBS: Banke ne očekuju promenu standarda za kredite
19.11.2026.•
0
Banke u Srbiji nisu menjale kreditne standarde po kojima su odobravale kredite privredi u trećem tromesečju ove godine, a njihovu promenu ne očekuju ni u poslednjem tromesečju.
EPS: Prve barže sa indonežanskim ugljem krenule su ka Srbiji iz luke Konstanca
19.11.2026.•
10
Prve barže sa indonežanskim ugljem iz luke Konstanca krenule su ka Srbiji usled povoljnije hidrološke situacije na Dunavu, rečeno je danas u Elektroprivredi Srbije.
Objavljeno gde se podnose primedbe u vezi sa isplatom depozita Alta banke
19.11.2026.•
2
Građani koji imaju primedbe u vezi sa isplatom osiguranih depozita Alta banke u stečaju, mogu podneti reklamaciju toj banci, Banci Poštanska štedionica ili Agenciji za osiguranje depozita.
U Srbiju stigle značajno manje količine indonežanskog uglja: Deo još čeka u luci Konstanca
19.11.2026.•
6
Nemogućnost rečnog transporta indonežanskog uglja na deonici od luke Konstanca u Rumuniji značajno je uticala na dopremljene količine tog energenta u Srbiju.
Bečki institut: Studentski program za privredu i finansije korak u pravom smeru
19.11.2026.•
4
Program za privredu i finansije Studentske liste je korak u pravom smeru i postavlja dobre osnove buduće ekonomske politike, rekao je ekonomista Bečkog instututa za međunarodne ekonomske studije Branimir Jovanović.
"Ti prijavu, mi priliku": Delta Holding otvara prijave za 15. generaciju Mladih lidera
18.11.2026.•
0
Kompanija Delta Holding otvorila je prijave za 15. generaciju programa "Mladi lideri", pružajući mladima priliku da započnu karijeru u različitim kompanijama članicama jednog od najvećih poslovnih sistema u regionu.
Nevolje sa energentima pred zimsko uvećanje potrošnje
18.11.2026.•
2
Oktobar je bio svežiji nego što smo navikli poslednjih godina, dok su noćne temperature već početkom novembra otišle ispod nule.
Komentari 10
To je to
Nikola
Anonimus
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar