Zašto kasne radovi na proširenju skladišta gasa Banatski Dvor?

Obećanje da će dodatnih 300 miliona kubika gasa moći da se smesti u podzemne rezerve gasnog skladišta Banatski Dvor uz postojećih 450 miliona metara kubnih traje već 12 godina.
Zašto kasne radovi na proširenju skladišta gasa Banatski Dvor?
Foto: 021.rs (ilustracija)
Povremeno, najavljuje se da će država uložiti i u izgradnju novih skladišta za gas kako bi obezbedila sigurnost potrošača, ali u tom pravcu još nije bilo konkretnih poteza, navodi Demostat.
 
Srbija godišnje troši oko tri milijarde kubnih metara uvoznog gasa. Od te količine oko 2,2 milijarde potiču iz Rusije, oko 0,8 milijardi iz Azerbejdžana uz najavu da bi količine iz te zemlje mogle da se uvećaju, naročito ako se, kako je obećano, realizuje i zajednička investicija u izgradnju gasne elektrane kod Niša.
 
 To bi trebalo da snabdevanje učini sigurnijim s obzirom na to da Evropska unija traži potpuno isključenje ruskog gasa sa svog tržišta preteći da time ugrozi i transport tog energenta preko zemalja članica u države zapadnog Balkana, što bi ozbiljno ugrozilo potrošače u Srbiji.
Jedan od garanta minimalne stabilnosti u snabdevanju gasom je njegovo skladištenje, ali kod nas postoji samo nedovoljan kapacitet u Banatskom Dvoru. To skladište izgrađeno je 2011. godine sa ruskim Gazpromom, čiji je udeo većinski 51% dok srpskoj strani pripada 49%. 
 
I raspodela kapaciteta Banatskog Dvora od 450 miliona kubnih metara gasa rukovodi se tim odnosom, pa kad je objekat pun to znači da Gazprom raspolaže sa nešto manje od 230 miliona kubnih metara gasa dok Srbijagas može da računa na malo iznad 220 miliona kubika. 
Prema procenama, optimalne državne rezerve tog energenta trebalo bi da se kreću oko trećine uobičajene godišnje potrošnje. U slučaju Srbije to je oko milion kubika, daleko iznad kapaciteta Banatskog Dvora. Tu količinu ne obezbeđuje ni zakup skladišnog prostora u Mađarskoj, gde se čuva oko 500 miliona kubika gasa po ugovoru između Srbijagasa i MVM Ceenergy. Cena zakupa nije poznata.
 
O proširenju Banatskog dvora prvi razgovori počeli su još 2015. godine u Moskvi između dva generalna direktora - Alekseja Milera u Gazpromu i Dušana Bajatovića u Srbijagasu, a prisustvovao im je i Aleksandar Vučić koji je u to vreme bio premijer Srbije. U proširene kapacitete trebalo bi da se smesti još oko 300 miliona kubika od kojih bi Srbiji pripadao opet deo srazmeran ulaganju, pa bi ukupno raspoložive količine bile oko 370 miliona kubika, navodi Demostat.
Od tog vremena u više navrata potpisivani su razni sporazumi i memorandumi o razmevanju vezani za proširenje Banatskog Dvora, uključujući i akt iz 2019. sačinjen u vreme posete Vladimira Putina Srbiji. Ipak, prvi radovi krenuli su tek šest godina kasnije, 2. aprila 2025. uz tvrdnju da će biti završeni do kraja ove godine.
 
Za sada, jedino što je izvesno jeste da će otvaranje proširenog dela skladišta gasa - ne zna se koliko - kasniti. I da je to posledica sankcija koje su Evropska unija i Amerika uvele Rusiji. Bajatović je tvrdio da je sav novac, oko 145 miliona evra, obezbedio Srbijagas uz pomoć Vlade Srbije pa nije dovoljno jasno zbog čega onda postoji zastoj u radovima. To otvara i pitanje zašto sami nismo krenuli u tu investiciju, zašto su nam u tome potrebni ruski partneri sa tako velikim udelom koji, uz to, uopšte nisu zainteresovani za taj projekat.
 
Nismo spremni za ovo vreme
 
Profesor na FEFA fakultetu, Goran Radosavljević kaže za Demostat da smo mogli i sami ali da je u vreme dogovaranja bio veliki značaj partnerstva sa Rusima.
 
"To je bio međudržavni paket koji je obuhvatio gasovod, skladište i NIS. Samo skladište se sastoji od gasne strukture koja nije preterano skupa ali je uobičajeno da ga gradite sa partnerom koji ima gas. Ali, ako gradite da biste obezbedili energetsku sigurnost, podrazumeva se uključivanje rizika da taj partner u nekom trenutku nema gas, neće vama da ga proda ili vi nećete da kupite od njega. Postojanje skladišta vam obezbeđuje autonomiju, nezavisnost na tržištu. U tom trenutku imalo je smisla ulagati sa Rusima, od njih smo gas kupovali i mi i cela Evropa, nije bilo problema. Ono što meni nije imalo smisla je sve ono što je usledilo kasnije pa nismo nastavili dalju izgradnju tog kapaciteta. Skladište ima dvostruku ulogu: s jedne strane vam obezbeđuje stabilnost snabdevanja a sa druge može da bude i dobra tržišna priča, Mađari na primer jako dobro zarađuju od iznajmljivanja a to smo i mi mogli", kaže profesor Radosavljević.
 
Dodaje da se za ovo vreme nismo pripremili, da prioriteti nisu dobro postavljeni i da sada za to plaćamo cenu.
 
Ceo tekst možete pročitati OVDE.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

Cene nafte pale

Cena nafte Brent pala je na oko 100 dolara za barel, četvrti dan zaredom, dok trgovci prate diplomatske pokušaje usmerene ka smirivanju sukoba između Sjedinjenih Američkih Država i Irana.

Zima puna neizvesnosti za Srbiju

Poslednjih dana Dubravka Dedović Handanović je našla za potrebno da u dva navrata najširoj javnosti predoči stanje u srpskoj energetici.