Kakve nas cene avio-karata čekaju kad odu Vizer i Rajaner: Manje konkurencije, skuplji letovi
Osim što iz Srbije praktično ne možete nigde vozom u inostranstvo osim do Crne Gore, od ove godine će napeto stanje u avio-industriji naterati građane da dva puta mere pre nego što krenu da razmišljaju o putovanju.
Foto: 021.rs
Cene karata su već otišle uvis zbog opšteg stanja sa cenama goriva u svetu, kao i zbog domaćih problema sa sankcijama NIS-u, a sada nam se spremaju nova poskupljenja karata za avion.
Ovog puta, razlog je, kako tvrde sagovornici Nove ekonomije, koncesija Vansiju koju je država dala za aerodrom Nikola Tesla, a koja istiskuje svaku ozbiljnu konkurenciju.
To će uticati i na turizam i na građane, a ovog puta povećanje cena barem u Srbiji nije posledica rata u Iranu već nespremnosti naših vlasti da se uopšte upuste u pregovore sa low-cost kompanijama, kao i već pomenute situacije sa NIS-om.
S jedne strane, putnici iz Beograda će po svemu sudeći ostati bez Vizera kao jeftinog prevoznika koga država istiskuje sa beogradskog aerodroma, očigledno u korist Er Srbije, dok se iz Niša povlači Rajaner, navodeći regulatorne probleme u nabavci goriva, što sugeriše da je u pitanju problem s NIS-om, ali sagovornici Nove ekonomije objašnjavaju da je u pozadini zapravo obaveza koju je preuzela država da spreči "preveliki" razvoj niškog aerodroma, koji bi naštetio Vansijevom poslovanju na "Nikoli Tesli" u Surčinu.
Predrag Vujović, nekadašnji direktor JAT-a, kaže da je neminovno da će cene karata da rastu, a da će povlačenje niskotarifnih avio-kompanija štetiti ne samo građanima, već će gubitak biti i za budžet Srbije u koji se neće slivati naknade za prelete.
On je upozorio i na treću moguću štetu koja se smeši Srbiji zbog uvedene koncesije na beogradskom aerodromu.
"U bilo kojoj delatnosti, ako nema konkurencije, onaj koji ostane na tržištu sam određuje cenu. Air Serbia, kao jedini prevoznik na stabilnim linijama poput one za Moskvu, može da postavlja uslove kakve želi. I naravno da to znači da će cene ići gore. Država je donela odluku da sebi uskrati dobit u budžetu time što ne pregovara na mestima gde bi to trebalo (konkretno sa Rajanerom). Građani trpe dvostruku štetu – plaćaju skuplje karte zbog nedostatka konkurencije i istovremeno finansiraju budžetske gubitke nastale zbog loših ugovora", objašnjava Vujović.
On smatra da je jasno da je država rešila da podržava nacionalog avio-prevoznika "koji i nije nacionalni", te da gubitak konkurencije može da naškodi samo ovoj zemlji i njenim građanima. Vujović objašnjava i da Direktorat civilnog vazduhoplovstva postupa po nalogu onoga ko postavlja rukovodstvo, što utiče na to koga će pustiti da leti.
Iako Direktorat tvrdi da nikome nije zabranio letenje, to se radi indirektno postavljanjem nemogućih termina (npr. dozvola za letove samo između 1:00 i 3:00 ujutru), što ozbiljne kompanije ne mogu da prihvate, kaže sagovornik Nove ekonomije.
A koji bi to treći trošak u celoj ovoj situaciji mogao da optereti još građane, povrh svega ovoga? Vujović navodi primer iz Mađarske, gde je država morala da nadoknadi razliku u saobraćaju koja je bila predviđena prilikom potpisivanja koncesije, jer se planirani obim nije realizovao, što bi moglo da sačeka i Srbiju.
Prema njegovom mišljenju, sve govori u prilog tome da Srbija protežira Vansi i koncesiju, a da pritom ne omogućava uopšte konkurenciju, već je guši. To direktno koristi samo francuskom koncesionaru, dok značajno šteti Srbiji.
Odlazi i drugi low cost
Izvori Nove ekonomije iz vazduhoplovne branše objašnjavaju i drugu stranu trenutnog raskola između Rajanera i Srbije.
Kako tvrde, low-cost kompanije kao i svugde u svetu pokušavaju da što više spuste cene troškova poslovanja u zemljama iz kojih lete. U Nišu je po tim navodima Rajaner želeo da izdejstvuje bolju ponudu od dosadašnje, što je država odbila jer im je već izašla u susret mnogim olakšicama, a naročito u vezi sa gorivom. Srbija je u problemu sa dotokom avio-goriva jer je Naftna industrija Srbije pod sankcijama, pa avio-kompanije većinom i ne pune gorivo u Srbiji.
Aleksandar Seničić, direktor YUTA (Nacionalne asocijacije turističkih agencija Srbije), kaže da iako nije detaljno upoznat sa situacijom, misli da je do problema došlo zbog nedovoljnog interesovanja za letove Rajanera. Činjenica je da je za većinu Srba čak i low-cost let nedostižan, a nedavne statistike o tome koliko njih uopšte može da priušti letovanje govore u prilog toj tezi.
Seničić veruje da karte neće poskupeti već da neće biti izbora da se jeftinije leti jer iz Srbije odlaze dve low-cost kompanije koje su do sada radile – i Vizer i Rajaner.
"Ne postoji jasan plan i određene operacije u Nišu će se obavljati u manjem obimu. Svakako da će to štetiti turizmu, a bez obzira na način analize, država je u gubitku zbog trenutne situacije u avio-saobraćaju", kaže Seničić.
Srbija rizikuje povratak na staro stanje kada u Srbiji nije bilo low-cost letova.
Seničić navodi da bi se sa jasnim planom kada je u pitanju avio saobraćaj moglo nešto i postići u ovoj oblasti, recimo da se drugi manji aerodromi u zemlji angažuju isključivo za low cost letove. No, ovakvih planova u državi nema, a to je ono što oba sagovornika navode kao veliki gubitak.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Đaković: Cene hrane skoro na evropskom proseku, a plate ni dopola
08.09.2026.•
2
Cene hrane u Srbiji približavaju se proseku EU brže nego cene ostalih proizvoda ili usluga.
Srbija zaboravila svoje, pa će proizvoditi kineske robote
08.09.2026.•
7
Krajem avgusta u Šapcu je otvorena fabrika sa čijih traka će u početku godišnje silaziti do 2.000 humanoidnih robota.
Javni dug za mesec dana povećan za 550 miliona evra
08.09.2026.•
4
Javni dug Srbije povećan je u julu za 63,6 milijardi dinara (oko 550 miliona evra) i dostigao je iznos od 4.910 milijardi dinara (41,8 milijardi evra).
Milioni evra za subvencije: Kineske kompanije iz državnog budžeta dobijaju najveće podsticaje
08.09.2026.•
7
Država domaćim i stranim privrednicima nastavlja da isplaćuje izdašne subvencije za izgradnju fabrika, zapošljavanje, kupovinu mašina, ali i izgradnju hotela, koji će prema vlastima biti potrebni za Expo sledeće godine.
Država ograničava cenu goriva, ali je ono svake nedelje sve skuplje
08.09.2026.•
19
Vlada Srbije produžila je uredbu o ograničenju cena naftnih derivata za još 60 dana. Iako sam naziv mere zvuči kao zaštita za novčanike vozača, realnost na benzinskim pumpama je drugačija jer je gorivo opet poskupelo.
Najskuplji kvadrat stana prodat u Beogradu za 12.000 evra
07.09.2026.•
3
U prvom polugodištu ove godine u Srbiji je najviše plaćen stan u beogradskoj opštini Stari grad i to za 2,6 miliona evra, što je ujedno i najskuplji kvadrat prodat po ceni od 12.000 evra.
Zlato putuje u Evropu
07.09.2026.•
3
Vest da je Holandija 86 tona zlata iz sopstvenih deviznih rezervi iz SAD premestila u London je iznenadila svet finansija.
Apple suočen s tužbom od 2,3 milijarde evra u Britaniji zbog pravila o praćenju korisnika
06.09.2026.•
2
Kompanija Apple suočena je sa tužbom vrednom dve milijarde funti (oko 2,3 milijarde evra), koja je podneta britanskom sudu u ime proizvođača aplikacija.
Folksvagen otpušta 50.000 radnika
06.09.2026.•
5
Nadzorni odbor Folksvagena jednoglasno je odobrio plan restrukturiranja do 2030. godine, kojim će nemački automobilski gigant u narednim godinama smanjiti broj zaposlenih širom sveta za do 50.000 radnika.
Da li je naftovod Novi Sad - Mađarska dovoljan za energetsku stabilnost Srbije?
06.09.2026.•
3
Izgradnja naftovoda Srbija-Mađarska predstavlja važan korak ka većoj energetskoj bezbednosti Srbije, ocenio je predsednik Skupštine Saveza energetičara Srbije Milun Babić.
Rajaner: Avio-karte će osetno poskupeti ako potraju visoke cene nafte
05.09.2026.•
1
Niskobudžetna avio-kompanija Rajaner upozorila je da bi cene kratkih evropskih letova mogle značajno da porastu ukoliko visoke cene nafte potraju do leta 2027, dok bi pojedini prevoznici mogli da se suoče i sa bankrotom.
Frankfurter rundšau: Kupovna moć utiče na prag bogatstva u Evropi - Srbija na začelju
05.09.2026.•
5
U Evropskoj uniji su primanja od 71.000 evra neto godišnje prosek iznad kojeg se tročlano domaćinstvo smatra bogatim.
Borba za kvalitet kukuruza u Srbiji
04.09.2026.•
6
Ovogodišnja žestoka suša je snažno pogodila poljoprivredu, naročito ratarstvo.
Novo poskupljenje goriva
04.09.2026.•
31
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti od danas u 15 časova.
Folksvagen gasi Seat do 2029. godine
04.09.2026.•
14
Folksvagen grupa planira da najkasnije do kraja 2029. godine postepeno ugasi špansku automobilsku marku Seat.
Radovi na Nacionalnom stadionu drastično kasne: Prošle godine potrošen samo delić planiranog novca za gradnju
03.09.2026.•
11
Za izgradnju Nacionalnog stadiona u Surčinu, u 2025. godini, iz budžeta Srbije utrošeno oko 21,5 miliona evra. Iako to na prvi može delovati kao mnogo novca, prvobitno je budžetom planirana drastično veća potrošnja.
Električna vozila daleko od vozača u Srbiji
03.09.2026.•
15
Prošlo je više od pola decenije otkako je u Srbiji živnula priča o napuštanju vozila na fosilna goriva i počela kupovina električnih automobila.
Uber otpušta 3.300 zaposlenih
03.09.2026.•
1
Američka kompanija Uber saopštila je danas da će otpustiti 10 odsto svojih zaposlenih, odnosno ukinuti oko 3.300 radnih mesta.
Šta sve nemamo zbog Nacionalnog stadiona?
02.09.2026.•
13
Nacionalni stadion u Surčinu jedan je od projekata kojima se vlast posebno ponosi, dok ga građani vide kao preskupu investiciju od koje neće imati gotovo nikakvu korist, uz ogroman račun koji će na kraju oni platiti.
Fabrika dronova Srbije i Izraela najavljena za septembar: Šta se do sada zna o njoj
02.09.2026.•
8
Pre nešto manje od mesec dana, predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je da će u septembru biti otvorena srpsko-izraelska fabrika za proizvodnju vojnih dronova u Srbiji.
Građani i privreda bankama duguju 4.757,19 milijardi dinara
02.09.2026.•
5
Građani i privreda su 31. avgusta na ime kredita bankama u Srbiji dugovali 4.757,19 milijardi dinara, od čega je dug stanovništva 2.161,30 milijardi, pravnih lica 2.493,62 milijarde dinara, a ostalo je dug preduzetnika.
Komentari 40
Daec
Limanoid
XzX
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar