Zima puna neizvesnosti za Srbiju
Poslednjih dana Dubravka Dedović Handanović je našla za potrebno da u dva navrata najširoj javnosti predoči stanje u srpskoj energetici.
Foto: 021.rs
Nije okolišila, ali ni dramatizovala, već je ozbiljnim tonom, bez panike, predočila realnu situaciju u kojoj se nalazi ovdašnja proizvodnja i distribucija struje, odnosno sektor naftno-gasne privrede.
Možda je i smirenost kojom je predočila mogućnost većih teškoća tokom hladnih zimskih dana učinila da njene reči ostanu prilično nezapažene. A ne bi trebalo, jer, što je ređe na srpskoj političkoj sceni, ministarka je govorila argumentovano i realno, a nije nedostajalo ni optimizma da će se, ipak, naći neko rešenje i izbeći nepopularne mere prinudne štednje energije.
Ispod berzanske cene
Najmanje je problema sa gasom. Srbija ga je tokom leta poprilično kupovala i – što u Banatskom Dvoru, što u mađarskim skladištima – nagomilala 692 miliona kubika rezervi.
Do pre pola godine iz poslaničkih klupa Evropskog parlamenta, ali i od prethodnog premijera Bugarske, moglo se čuti da bi Srbiji trebalo da se preseče dotok ovog energenta iz Rusije. Međutim, novi bugarski premijer je pristalica sasvim drugačijih stavova, dok su se evroposlanici u poslednje vreme po ovom pitanju ućutali.
Ruski partner uredno isporučuje gas, a, kada zatreba, i povećava zimski dnevni protok iznad dogovorenog, što u isporuci gasa, inače, nije praksa. Cena gasa je više nego povoljna, najmanje 35 odsto ispod cene na berzi. Realno je da se poveća, mada, naravno, kupac uvek gunđa kada treba ruku dublje u džep zavući.
Velika potrošnja dizela
Mnogo je više nevolja sa naftom, odnosno dizelom. Dobrim delom potiču od dugog rekordno niskog nivoa Dunava, pa dizel ne može da se uvozi baržama, već za mesečni dotur oko 45.000 tona ovog goriva angažuju se železničke kompozicije kojima nije ni lako, ni kratko da od Konstance do Pančeva prenesu oko 250.000 kupljenog i u Konstanci lagerovanog goriva, a sve u nadi da će nivo evropske vodene magistrale narasti.
Treba znati da Srbija, osim što joj pančevačka rafinerija za dvanaest meseci isporuči oko 1,8 miliona tona dizela, ima potrebu za dodatnih pola miliona tona. U pitanju je neuobičajeno veliki konzum ovog goriva u Srbiji, a slična je situacija u svim evropskim zemljama.
Roba se nabavlja na Bliskom istoku, odnosno u Rusiji, međutim, zabrana kupovine nafte i goriva iz Rusije i aktuelna geopolitička situacija blokirale su oba prodavca dizel goriva.
Gore od rđavog
Da nevolja bude veća, nafta je skupa, 108 dolara po barelu, kratak period kada se vinula do 132 dolara samo pokazuje da cene mogu biti još i više. Podsetimo se, pre napada SAD na Iran, cena se mesecima kretala do 62 evra po barelu. Istovremeno skače i cena dizela, na iznad 1.300, povremeno i 1.500, evra po toni.
Naravno da i cena goriva na pumpama raste, uprkos pokušajima države da snižavanjem akcize na sebe preuzme veći deo troškova poskupljenja. Jasno je da ovakva strategija ne može večito da traje.
Situacija lako može biti još i gora. Amerikanci zahtevaju da ruski kapital proda vlasništvo nad pančevačkom rafinerijom. Rusi ni po koju cenu ne žele. Aktivnost jedine rafinerije u Srbiji zavisi od dozvole SAD da dopuste rad, ali reč je o jednomesečnim odobrenjima čiji rok ističe svakog 28. u mesecu, pa je "iščekujući sudbinu" cela Srbija u nervozi najmanje sedam poslednjih dana svakog meseca.
Ako bi prestao rad rafinerije, Srbija bi morala da uvozi gorivo u celosti, oko 3,5 miliona tona, što je nemoguće. Zapravo, u vreme izuzetno niskog vodostaja Dunava pitanje je da li je moguće uvesti, makar angažovali sva raspoloživa suvozemna prevozna sredstva, i polovinu potrebnih količina.
Uvoznik struje
Dakle, građanima Srbije već duže vreme nije lako sa gorivom. Međutim, tu nije kraj, situacija sa strujom može biti još i gora. Suština je što ne pratimo trend prelaska na obnovljive izvore energije. Imamo 17 većih vetroparkova čija je ukupna proizvodnja oko 1,4 milijardi kilovata, dok šest solarnih elektrana i 7.000 krovnih solarki ukupno proizvode oko 300 miliona kilovata.
Električne energije iz obnovljivih izvora je oko pet odsto, još oko 27 odsto iz hidroelektrana. Sve ostalo je iz termalki, ali one su toliko stare da im se realni kapacitet usled istrošenosti smanjuje svake godine.
Zapravo, Srbija je dve poslednje sezone jasan uvoznik, godišnji deficit domaće električne energije premašuje dve milijarde kilovat-sati. Pri tome za uvoz smo prošle godine po kilovatu platili 30 odsto više nego godinu dana ranije.
Aleksandar Vučić se više puta jadao da Srbija leti ne može da dnevno proizvede više od 80–82 miliona kilovata struje, dok produkcija zimi dostiže otprilike 97,98 miliona kilovata. Problem je što su dnevne potrebe u oba perioda često veće za petnaestak, pa i dvadesetak miliona kilovata. Kako bi se izbegle restrikcije, nema drugog načina nego da se uvozi.
Zaboravili na nove elektrane
Naravno da Srbija pojedinih dana ima viškove proizvedene struje i u tom slučaju bi trebalo da izvozi. Tako je i bilo do 1. januara ove godine, od kada važi evropska CBAM taksa uvedena na uvoz onih roba u čijoj se proizvodnji emituje mnogo ugljen-dioksida.
Reč je o cementu, staklu, čeliku, keramici, a ponajviše struji, na čiji izvoz se plaća 73,58 evra za svaki emitovani kubik emitovanog CO2. Taksa je tolika da se ne isplati izvoziti u EU, pa je naš eksport sveden na BiH, Kosovo i Makedoniju, što je premalo.
Rešenje u proizvodnji električne energije je izgradnja novih elektrana i to na prihvatljive izvore energije. Na tom planu Srbija gotovo da ne čini ništa konkretno.
Vučić je bar tri puta proputovao Srbiju otvarajući razne puteve. Međutim, za energane nema sluha. Tokom 14 godina vladavine naprednjaka država je izgradila tek pet eolki i sedam manjih solarnih elektrana. U oba slučaja, privatni kapital je uočljivo aktivniji, a država ni u ovakvim prilikama nije dovoljno kooperativna.
Biti domaćin
Od energetskih pitanja, Aleksandar Vučić najviše pažnje odvaja podizanju reverzibilne hidroelektrane Bistrici, te o potencijalnoj izgradnji Đerdapa 3 i nuklearne elektrane.
Partneri su iz SAD i Francuske, što nailazi na nemalo nezadovoljstvo u Rusiji, zemlji sa kojom se sarađivalo na polju energetike, naročito pri izgradnji dve izuzetne hidroelektrane na Đerdapu.
Za ostalo ne nalazi vremena, pa ga tako nije bilo ni 15. septembra kada je puštena u rad eolska elektrana Čibuk 2 kapaciteta 154 megavata, koja u paru sa Čibukom 1 kapaciteta 158 MW i čine najveću elektranu obnovljivih izvora na Zapadnom Balkanu.
Vlasnik, kompanija Masdar iz UAE, sa eolskim kapacitetima od 65.000 MW je među najvećim proizvođačima struje iz obnovljivih izvora i spremna je da ulaganja u Srbiji i proširi na solarke i baterijska skladišta.
Iako bi takvom partneru trebalo ponuditi nove konkretne predloge saradnje, naprednjaci su usmereni prema putevima i paradnim govorima kojima se otvaraju pojedine deonice novog puta. Za znatno teže, a manje paradne poslove, kakva je i energetika, aktuelna vlast nije dovoljno zainteresovana.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Predsednik Saveta guvernera NBS o povećanju referentne kamate: Utiče samo na korisnike dinarskih kredita
16.11.2026.•
0
Predsednik Saveta guvernera Narodne banke Srbije Ivan Nikolić izjavio je da povećanje referentne kamatne stope NBS za 0,25 odsto, na 6,0 odsto, utiče samo na korisnike dinarskih kredita.
Mercedes obustavlja sva ulaganja u pogone u Nemačkoj
15.11.2026.•
7
Nemački proizvođač automobila Mercedes obustavlja sva ulaganja u svoje pogone u Nemačkoj i razmatra zatvaranje pojedinih pogona, kako bi se izborio sa visokim troškovima proizvodnje, navodi se u dopisu zaposlenima.
Predsednica Evropske centralne banke: Inflacija će verovatno ostati visoka
15.11.2026.•
2
Inflacija će u bliskoj budućnosti verovatno ostati visoka, a Evropska centralna banka će razmotriti detaljnu strukturu bazne inflacije kako bi odredila svoje naredne korake u vezi sa kamatnim stopama sledećeg meseca.
Međugodišnja inflacija u Srbiji u oktobru povećana na 4,4 odsto
15.11.2026.•
0
Međugodišnja inflacija u Srbiji u oktobru ove godine povećana je na 4,4 odsto, a mesečna 0,8 odsto, objavio je Republički zavod za statistiku.
Banka Poštanska štedionica: Gotovina raspoloživa na 98,72 odsto bankomata
15.11.2026.•
1
Banka Poštanska štedionica objavila je da je, prema preseku na današnji dan u 11 časova, raspoloživa gotovina potvrđena na 98,72 odsto bankomata iz evidencije obuhvaćene izveštajem.
Ideja da Nemci rade duže od osam sati dnevno: "Tri dana po 12 sati i gotovo"
15.11.2026.•
4
Osmosatni radni dan, koji je Nemačka uvela u novembru 1918. godine, našao se pod znakom pitanja nakon 108 godina.
Koja evropska zemlja gubi najviše novca kada radnici štrajkuju?
15.11.2026.•
0
Nemačka bi pretrpela najveće finansijske gubitke u Evropi u slučaju jednodnevnog štrajka, pokazuje analiza Euronewsa zasnovana na podacima Eurostata za 2025. godinu.
Od 1. januara nove šifre delatnosti, firme i preduzetnici imaju 30 dana za besplatnu promenu
15.11.2026.•
3
Nova uredba o klasifikaciji delatnosti (KD) 2025. stupila je na snagu 1. oktobra, a njena primena počinje 1. januara 2027. godine, saopštila je danas Agencija za privredne registre (APR).
Analiza stranih konsultanata: Srbiji sve potrebniji strani radnici
15.11.2026.•
11
Ekonomska situacija u Srbiji je školski primer "privrede sa dva lica".
Sa tržišta Srbije povlači se više modela Folksvagena, Škode, Audija i Mercedesa
15.11.2026.•
2
Sa tržišta Srbije povlači se više modela automobila marke Folksvagen i Škoda, kao i audi Q3 zbog rizika od korozije, dok se mercedes-benz S klase povlači zbog mogućeg curenja kočione tečnosti.
Poštanska štedionica: Za dva dana isplaćeno oko sedam odsto sredstava klijentima Alta banke
14.11.2026.•
2
Banka Poštanska štedionica nastavila je danas isplatu osiguranih depozita klijentima Alta banke, iz sredstava koja je obezbedila Agencija za osiguranje depozita.
Povećana zatezna kamata: Kašnjenje u plaćanju dugova i poreza od sada skuplje
13.11.2026.•
3
Narodna banka Srbije povećala je referentnu kamatnu stopu sa 5,75 na šest odsto, što se odrazilo i na visinu zatezne kamate, kao i kamate koja se obračunava na neblagovremeno plaćene javne prihode.
Poljoprivrednici ljuti: Traže isplatu 17.000 dinara za seme, razmatraju i krivičnu prijavu protiv Glamočića
13.11.2026.•
19
Poljoprivrednici u Srbiji ljuti su na ministra poljoprivrede u tehničkom mandatu Dragana Glamočića koji je saopštio da nema para za isplatu podsticaja za kupovinu sertifikovanog semena.
Objavljene nove cene goriva
13.11.2026.•
8
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti od danas u 15 časova.
Glamočić: Trenutno nema novca za drugi deo subvencija za biljnu proizvodnju
13.11.2026.•
13
Ministar poljoprivrede Srbije u tehničkom mandatu Dragan Glamočić izjavio je danas da u ovom trenutku nema novca za isplatu drugog dela direktnih davanja po hektaru za biljnu proizvodnju.
Firma brata Davora Macure kupila vilu na Dedinju kreditom Alta banke
13.11.2026.•
12
Firma ALStone u vlasništvu Dubravka Macure kupila je vilu kreditom koji joj je odobrila ALTA banka, svega nekoliko meseci pre nego što je banka završila u stečaju.
Vlada Srbije danas odlučuje o produženju smanjenja akciza na derivate nafte
13.11.2026.•
0
Vlada Srbije u tehničkom mandatu danas će na sednici u 15 časova odlučivati o produženju privremenog smanjenja akciza na derivate nafte od 25 odsto, rečeno je Beti u Ministarstvu finansija.
JANAF još nije počeo sanaciju naftovoda
13.11.2026.•
7
Kompanija NIS zatražila je od Vlade Srbije u tehničkom mandatu da joj, zbog privremenog prekida dopremanja sirove nafte naftovodom Janaf nakon oštećenja cevovoda, omoguće korišćenje sirove nafte i dizela iz rezervi.
NBS povećala kamatnu stopu: Ekonomisti se pitaju "zašto baš sada"
13.11.2026.•
7
Narodna banka Srbije je, posle punih 26 meseci, povećala referentnu kamatnu stopu, sa 5,75 na šest odsto.
U Poštanskoj štedionici počinje isplata osiguranih depozita Alta banke, u Novom Sadu na sedam mesta
13.11.2026.•
5
Isplata osiguranih depozita klijentima Alta banke u stečaju počeće danas u ekspoziturama Poštanske štedionice.
Ćulibrk o povećanju kamatne stope NBS: Signal da će inflacija biti veća od planirane
12.11.2026.•
9
Povećanje referentne kamatne stope Narodne banke Srbije na šest odsto signal je da će inflacija biti veća nego što je planirano, ocenio je glavni urednik nedeljnika Radar Milan Ćulibrk za N1.
Komentari 15
Dejan
dacic
bilo bi cudo da bude stagnacija
Zebra
SNS struka nas je dovela do ovoga da kupujemo struju! Kupujemo kroz kumovske firme! Sto je slabiji energetski sektor, nepomnik i ekipa se više bogate!
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar