"Čeka nas teška zima": Suša i nizak vodostaj utiču na cenu struje
Niski vodostaji evropskih reka drastično smanjuju rad hidroelektrana, dok je suša uzdrmala snabdevanje i pokrenula berzanski rast cena električne energije u regionu.
Foto: Pixabay
Direktor Srpske berze električne energije (SEPEKS), Miloš Mladenović, za RTS kaže da je situacija na tržištu struje bolja, ali da nas, ipak, očekuje hladna zima.
Mladenović je objasnio da se situacija na tržištu električne energije poboljšava kada je reč o hidrologiji i proizvodnji nuklearnih elektrana, ali su zbog, i dalje toplog vremena i visoke potrošnje, cene na visokom nivou.
Mladenović je poredio jul i avgust 2022. sa ovom godinom, gde se, kako kaže, vidi se da se trend promenio.
Prošle godine u julu cene su u Srbiji bile nešto više od 100 evra po megavat-satu, dok su u avgustu bile čak i niže, oko 80 evra.
"U tom periodu su cene između srpskog i mađarskog tržišta bile praktično na istom nivou, dok je ove godine situacija potpuno drugačija. U julu smo na SEPEKS-u imali cenu na nivou od oko 110 evra po megavat-satu, u Mađarskoj je to bilo i preko 120, prosečna bazna cena. A znamo da su u avgustu cene znatno skočile", kaže Mladenović.
Večernja struja skuplja od dnevne
Mladenović navodi da se situacija promenila zbog većeg udela solarnih elektrana, pa su cene tokom dana znatno niže.
"Imamo situaciju da je u dnevnim satima cena znatno niža, dok su u večernjim, pogotovo tokom ove, da kažem, avgustovske krize, išle i do nivoa od preko 400 i 500 evra po megavat-satu u ta tri vršna sata."
Srbija je od momenta liberalizacije, od 2008. godine, deo jedinstvenog evropskog tržišta, pa se poremećaji i situacija u zapadnoj i centralnoj Evropi odražavaju i na naš region i srpsko tržište. Tokom avgusta sušom nije bio pogođen samo region, već je slična situacija bila i u Francuskoj.
"U Francuskoj je u nekim momentima čak oko 6.500 megavata nuklearne proizvodnje bilo van pogona. Mi smo imali direktan uticaj na smanjenu proizvodnju hidroelektrana. Kod nas u Đerdapu ovih dana protok je negde na nivou oko 1.400 kubika po sekundi, a znamo da je biološki minimum na nivou 2.500 kubika. Tako da, imali smo taj direktan uticaj", objasnio je Mladenović.
Kobno gašenje nuklearki
Pored direktnog uticaja suše na proizvodnju u hidroelektranama, region je pogodio i indirektan uticaj – smanjena proizvodnja i izlazak iz pogona nuklearnih kapaciteta u Pakšu. Mladenović navodi da je veliki problem predstavljalo i to što je nuklearna elektrana Černavoda, kapaciteta oko 1.500 megavata, bila van pogona.
"Kod nas u regionu, srećom, Kozloduj je ostao u pogonu, tako da je tokom ovih, teških dana, višak energije u regionu pre svega dolazio iz Bugarske i iz Grčke. Mi smo se najviše oslanjali na proizvodnju iz termokapaciteta."
On ističe da tržište električne energije nije bilo u kritičnom stanju, jer je bilo dovoljno raspoloživih kapaciteta da energija može da se uveze.
"U bližem periodu se ne očekuju velike promene cena, situacija na "futures" tržištu je slična kao sada, dakle, očekuju se tu cene na nivou između 135 i 150 evra po megavat-satu u septembru. Situacija sa vodom se povećava, taj nivo polako raste, a nuklearne elektrane se vraćaju u pogon."
Na korak do hladne zime
Mladenović navodi da će situacija tokom zime zavisiti pre svega od količine vode tokom jeseni i od toga koliko će akumulacije uspeti da se oporave.
"Predviđanja su da nas čeka teška zima, to je sigurno, ali se nadamo da će se malo i akumulacije oporaviti. Veliki značaj ima energija iz vetra, posebno u večernjim satima, kada su potrošnja i cene najviše. U Nemačkoj je, na primer, prognoza proizvodnje iz vetra povoljna."
Velike kompanije poslednjih godina insistiraju na kupovini električne energije iz obnovljivih izvora. Reč je o takozvanim garancijama porekla i strateškom opredeljenju velikih kompanija, ali se u širem kontekstu menja i dosadašnja paradigma energetske tranzicije.
"Kompletna paradigma i narativ se promenio jer je, sa početkom tog takozvanog "Green Deal-a" i transformacije celokupne ekonomije, bio poznati "4D" koncept koji se bazirao na deregulaciji, dekarbonizaciji, decentralizaciji i digitalizaciji sistema", navodi Mladenović.
On objašnjava da je taj koncept podrazumevao postavljanje ciljeva o broju novih kapaciteta iz vetra i solara, baterijskih skladišta i brzini digitalizacije. Međutim, nakon pandemije, ponovo u prvi plan dolazi stari "4A" princip, koji se bazira na sigurnosti snabdevanja.
Mladenović dodaje da je suština tog pristupa da više nije jedino pitanje koliko brzo se instaliraju novi vetro-solarni kapaciteti i baterijska skladišta, već da li će u kritičnim večernjim satima biti dovoljno električne energije, koliko će ona koštati i koliko je njena cena društveno prihvatljiva.
"Znači, suština je u tome da se pitanje toga koliko brzo mi instaliramo nove vetro-solarne i baterijska skladišta menja u odnosu na to da li ćemo mi večeras između 20 i 21 čas imati energije, koliko ona košta i koliko je ona socijalno i društveno prihvatljiva."
Srbija u jedinstvenom tržištu električne energije EU
Kada je reč o ulasku Srbije u jedinstveno tržište električne energije Evropske unije, Mladenović navodi da je Srbija već deo tog tržišta, zbog čega se dešavanja na evropskom tržištu po principu spojenih sudova odražavaju i na nas.
"Ovo o čemu se već dugo priča je pristupanje tom takozvanom "market coupling" procesu, to jest procesu spajanja spot tržišta dan unapred i "intraday" tržišta. Mi smo, sa strane SEPEKS-a i EMS-a, već osnivanjem SEPEKS-a postali tehnički spremni."
U međuvremenu je ustanovljena regionalna berza električne energije zajedno sa partnerima iz Mađarske i Slovenije. Ipak, još se čeka verifikacija pravnog i regulatornog okvira, odnosno transpozicija evropskog okvira u domaće zakonodavstvo.
"Mi svi se nadamo da će to uskoro biti. Očekivali smo u junu, međutim, Evropska komisija nije dala zeleno svetlo. Naše poslednje prognoze su, ukoliko se to završi po planu do kraja ove godine, da bi taj proces spajanja tržišta bio završen u prvom kvartalu 2029. godine", zaključio je Mladenović.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Predsednik Saveta guvernera NBS o povećanju referentne kamate: Utiče samo na korisnike dinarskih kredita
16.11.2026.•
0
Predsednik Saveta guvernera Narodne banke Srbije Ivan Nikolić izjavio je da povećanje referentne kamatne stope NBS za 0,25 odsto, na 6,0 odsto, utiče samo na korisnike dinarskih kredita.
Mercedes obustavlja sva ulaganja u pogone u Nemačkoj
15.11.2026.•
7
Nemački proizvođač automobila Mercedes obustavlja sva ulaganja u svoje pogone u Nemačkoj i razmatra zatvaranje pojedinih pogona, kako bi se izborio sa visokim troškovima proizvodnje, navodi se u dopisu zaposlenima.
Predsednica Evropske centralne banke: Inflacija će verovatno ostati visoka
15.11.2026.•
2
Inflacija će u bliskoj budućnosti verovatno ostati visoka, a Evropska centralna banka će razmotriti detaljnu strukturu bazne inflacije kako bi odredila svoje naredne korake u vezi sa kamatnim stopama sledećeg meseca.
Međugodišnja inflacija u Srbiji u oktobru povećana na 4,4 odsto
15.11.2026.•
0
Međugodišnja inflacija u Srbiji u oktobru ove godine povećana je na 4,4 odsto, a mesečna 0,8 odsto, objavio je Republički zavod za statistiku.
Banka Poštanska štedionica: Gotovina raspoloživa na 98,72 odsto bankomata
15.11.2026.•
1
Banka Poštanska štedionica objavila je da je, prema preseku na današnji dan u 11 časova, raspoloživa gotovina potvrđena na 98,72 odsto bankomata iz evidencije obuhvaćene izveštajem.
Ideja da Nemci rade duže od osam sati dnevno: "Tri dana po 12 sati i gotovo"
15.11.2026.•
4
Osmosatni radni dan, koji je Nemačka uvela u novembru 1918. godine, našao se pod znakom pitanja nakon 108 godina.
Koja evropska zemlja gubi najviše novca kada radnici štrajkuju?
15.11.2026.•
0
Nemačka bi pretrpela najveće finansijske gubitke u Evropi u slučaju jednodnevnog štrajka, pokazuje analiza Euronewsa zasnovana na podacima Eurostata za 2025. godinu.
Od 1. januara nove šifre delatnosti, firme i preduzetnici imaju 30 dana za besplatnu promenu
15.11.2026.•
3
Nova uredba o klasifikaciji delatnosti (KD) 2025. stupila je na snagu 1. oktobra, a njena primena počinje 1. januara 2027. godine, saopštila je danas Agencija za privredne registre (APR).
Analiza stranih konsultanata: Srbiji sve potrebniji strani radnici
15.11.2026.•
11
Ekonomska situacija u Srbiji je školski primer "privrede sa dva lica".
Sa tržišta Srbije povlači se više modela Folksvagena, Škode, Audija i Mercedesa
15.11.2026.•
2
Sa tržišta Srbije povlači se više modela automobila marke Folksvagen i Škoda, kao i audi Q3 zbog rizika od korozije, dok se mercedes-benz S klase povlači zbog mogućeg curenja kočione tečnosti.
Poštanska štedionica: Za dva dana isplaćeno oko sedam odsto sredstava klijentima Alta banke
14.11.2026.•
2
Banka Poštanska štedionica nastavila je danas isplatu osiguranih depozita klijentima Alta banke, iz sredstava koja je obezbedila Agencija za osiguranje depozita.
Povećana zatezna kamata: Kašnjenje u plaćanju dugova i poreza od sada skuplje
13.11.2026.•
3
Narodna banka Srbije povećala je referentnu kamatnu stopu sa 5,75 na šest odsto, što se odrazilo i na visinu zatezne kamate, kao i kamate koja se obračunava na neblagovremeno plaćene javne prihode.
Poljoprivrednici ljuti: Traže isplatu 17.000 dinara za seme, razmatraju i krivičnu prijavu protiv Glamočića
13.11.2026.•
19
Poljoprivrednici u Srbiji ljuti su na ministra poljoprivrede u tehničkom mandatu Dragana Glamočića koji je saopštio da nema para za isplatu podsticaja za kupovinu sertifikovanog semena.
Objavljene nove cene goriva
13.11.2026.•
8
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti od danas u 15 časova.
Glamočić: Trenutno nema novca za drugi deo subvencija za biljnu proizvodnju
13.11.2026.•
13
Ministar poljoprivrede Srbije u tehničkom mandatu Dragan Glamočić izjavio je danas da u ovom trenutku nema novca za isplatu drugog dela direktnih davanja po hektaru za biljnu proizvodnju.
Firma brata Davora Macure kupila vilu na Dedinju kreditom Alta banke
13.11.2026.•
12
Firma ALStone u vlasništvu Dubravka Macure kupila je vilu kreditom koji joj je odobrila ALTA banka, svega nekoliko meseci pre nego što je banka završila u stečaju.
Vlada Srbije danas odlučuje o produženju smanjenja akciza na derivate nafte
13.11.2026.•
0
Vlada Srbije u tehničkom mandatu danas će na sednici u 15 časova odlučivati o produženju privremenog smanjenja akciza na derivate nafte od 25 odsto, rečeno je Beti u Ministarstvu finansija.
JANAF još nije počeo sanaciju naftovoda
13.11.2026.•
7
Kompanija NIS zatražila je od Vlade Srbije u tehničkom mandatu da joj, zbog privremenog prekida dopremanja sirove nafte naftovodom Janaf nakon oštećenja cevovoda, omoguće korišćenje sirove nafte i dizela iz rezervi.
NBS povećala kamatnu stopu: Ekonomisti se pitaju "zašto baš sada"
13.11.2026.•
7
Narodna banka Srbije je, posle punih 26 meseci, povećala referentnu kamatnu stopu, sa 5,75 na šest odsto.
U Poštanskoj štedionici počinje isplata osiguranih depozita Alta banke, u Novom Sadu na sedam mesta
13.11.2026.•
5
Isplata osiguranih depozita klijentima Alta banke u stečaju počeće danas u ekspoziturama Poštanske štedionice.
Ćulibrk o povećanju kamatne stope NBS: Signal da će inflacija biti veća od planirane
12.11.2026.•
9
Povećanje referentne kamatne stope Narodne banke Srbije na šest odsto signal je da će inflacija biti veća nego što je planirano, ocenio je glavni urednik nedeljnika Radar Milan Ćulibrk za N1.
Komentari 14
Hm...
Struja poskupljuje na svakih šest meseci, jednom u maju, i jednom na jesen, to je rešeno sa MMF-om odavno...
da
kada ce biti obrnuto?
С
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar