Sledi li novi talas poskupljenja hrane: Šta Srbiju čeka zbog suše i niskog vodostaja?
Dok u Evropskoj uniji ocenjuju da će suša ove godine skoro pa poništiti sav rast privrede koju su očekivali, u Srbiji je situacija, kao i uvek, malo drugačija.
Foto: 021.rs
Pojedinačni sektori poput energetike i agrara direktno su pogođeni sušom i niskim vodostajem, ali skoro niko ne pominje uticaj na turizam i širu industriju.
Ni ovog puta vlasti u Srbiji ne reaguju blagovremeno. Inflaciju kao posledicu takođe niko u vlasti, pa ni u Narodnoj banci ne pominje, iako je jasno da će je biti, prenosi Nova ekonomija.
Neuspesi i problemi samo se nižu jedan za drugim - sankcije NIS-u, veliki uvoz struje, smanjen uvoz nafte baržama, problemi sa snabdevanjem vodom i strujom, kao i odlazak investitora.
Sve to, istovremeno i većim delom neočekivano, pogodilo je srpske privrednike ove godine.
"Nedostatak vode nas je primorao da smanjimo proizvodnju, skoro pa da je zaustavimo. Imamo sada samo dve smene u kojima radimo, a bez treće. U julu smo bili na kolektivnom godišnjem odmoru i onda nas je sačekalo ovo. S obzirom na sve ono što se dešava u svetu, naravno da imamo problema. A pošto će inflacija rasti, jako se bojimo da se neće kupovati naši proizvodi. I sada je smanjena potrošnja jer ljudi neće na vrućini da kupuju, ne idu po prodavnicama", objašnjava Dragoljub Vukadinović, predsednik Metalac grupe iz Gornjeg Milanovca.
Njegova najveća bojazan je upravo vezana za rast inflacije i pad BDP-a jer to znači i smanjenu kupovnu moć njihovih mušterija.
Jedina svetla tačka za ovu kompaniju u ovoj situaciji je dugoročno potpisani ugovor sa Elektroprivredom Srbije, ali takav nemaju svi privrednici. Za one sa kratkotoročnim ugovorima cena struje će da raste, dok je država najavila da neće podizati cene gasa. Za sada je još na snazi kratkoročan ugovor o nabavci gasa sa Rusijom, za koji je pitanje da li će se produžiti posle političkih nesuglasica i nedavne posete ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog Srbiji.
Pored uticaja na cene, suša predstavlja i ozbiljan rizik za ekonomski rast, dovodeći u pitanje projektovani rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) od tri odsto. Iako je još uvek teško dati preciznu procenu štete, jer suša i dalje traje, jasno je da gubici u poljoprivredi i industriji mogu dovesti do pada tempa privredne aktivnosti.
I BDP i inflacija
Profesor Ekonomskog fakulteta Ljubodrag Savić situaciju opisuje kao elementarnu nepogodu uzrokovanu suncem i toplotom kakva ranije nije viđena u ovolikoj meri. On navodi da postoje veliki problemi sa poljoprivrednim kulturama, naročito u određenim područjima, gde su pogođeni kukuruz, voće i ostali proizvodi, dok je jedino suncokret siguran.
"Smanjen prinos ovih kultura direktno utiče na ponudu hrane i rast njenih cena. Zbog kritično niskog vodostaja Dunava, transport robe je značajno otežan. Ovakva neefikasnost u transportu povećava troškove dopremanja robe, što se na kraju preliva na potrošačke cene. Zbog loše situacije u Nemačkoj, takođe će biti narušeni spoljnotrgovinski odnosi sa ovom državom kao najvećim partnerom Srbije i velikim investitorom. S obzirom na to da većina zemalja u Evropi i svetu deli slične probleme sa sušom, ovi poremećaji imaju globalni karakter i doprinose opštem inflatornom pritisku koji se oseća i na domaćem tržištu", kaže Savić.
Kako prenose svetski mediji, dugotrajni toplotni talasi koji su zahvatili Evropu ovog leta prete da u potpunosti ponište očekivani ekonomski rast za 2026. godinu.
Prema analizi Triodos banke, šteta uzrokovana ekstremnim vrućinama i šumskim požarima procenjuje se na kumulativnih 180 milijardi evra, što predstavlja oko jedan procenat BDP-a Evropske unije. S obzirom na to da je projektovani rast EU za ovu godinu bio oko 1,1 odsto, ovi gubici ostavljaju blok na ivici potpune ekonomske stagnacije.
Situacija u Srbiji je mnogo komplikovanija od one u EU, jer su infrastrukturni sistemi potpuno zapostavljeni i nije se ulagalo u njih, osim u puteve, proizvodnja struje je u problemu još od 2022. godine sa sve lošijim prognozama, dok je naftni gigant NIS pod sankcijama. Ekonomisti očekuju da šteta po Srbiju bude veća od one u EU, proporcionalno gledano.
Tu su i neke specifične situacije vezane za našu državu kao što su prestanak ili veliki pad vodosnabdevanja u više delova Srbije, ozbiljno smanjenje rada hidroelektrane Đerdap koja proizvodi trećinu struje, ali i havarije u termoelektrani Kostolac zbog čega ceo jedan blok nije proizvodio struju, a što su vlasti pokušale da sakriju. I za situaciju sa vodom i strujom, barem što se tiče utrošnje, građanima je samo predočeno da treba da je smanje dok odgovornih za sve ove probleme nema.
Pitanje u kojoj meri određeni faktori mogu da kompenzuju štetu nastalu u poljoprivredi i proizvodnji. Od tih faktora Savić navodi jedino građevinu kao pozitivan doprinos rastu, dok je sve ostalo pod znakom pitanja. Među građevinskim projektima koji pokreću rast su putevi, ali u najvećoj meri je to EXPO zakazan za narednu godinu.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Đaković: Cene hrane skoro na evropskom proseku, a plate ni dopola
08.09.2026.•
2
Cene hrane u Srbiji približavaju se proseku EU brže nego cene ostalih proizvoda ili usluga.
Srbija zaboravila svoje, pa će proizvoditi kineske robote
08.09.2026.•
7
Krajem avgusta u Šapcu je otvorena fabrika sa čijih traka će u početku godišnje silaziti do 2.000 humanoidnih robota.
Javni dug za mesec dana povećan za 550 miliona evra
08.09.2026.•
4
Javni dug Srbije povećan je u julu za 63,6 milijardi dinara (oko 550 miliona evra) i dostigao je iznos od 4.910 milijardi dinara (41,8 milijardi evra).
Milioni evra za subvencije: Kineske kompanije iz državnog budžeta dobijaju najveće podsticaje
08.09.2026.•
7
Država domaćim i stranim privrednicima nastavlja da isplaćuje izdašne subvencije za izgradnju fabrika, zapošljavanje, kupovinu mašina, ali i izgradnju hotela, koji će prema vlastima biti potrebni za Expo sledeće godine.
Država ograničava cenu goriva, ali je ono svake nedelje sve skuplje
08.09.2026.•
19
Vlada Srbije produžila je uredbu o ograničenju cena naftnih derivata za još 60 dana. Iako sam naziv mere zvuči kao zaštita za novčanike vozača, realnost na benzinskim pumpama je drugačija jer je gorivo opet poskupelo.
Najskuplji kvadrat stana prodat u Beogradu za 12.000 evra
07.09.2026.•
3
U prvom polugodištu ove godine u Srbiji je najviše plaćen stan u beogradskoj opštini Stari grad i to za 2,6 miliona evra, što je ujedno i najskuplji kvadrat prodat po ceni od 12.000 evra.
Zlato putuje u Evropu
07.09.2026.•
3
Vest da je Holandija 86 tona zlata iz sopstvenih deviznih rezervi iz SAD premestila u London je iznenadila svet finansija.
Apple suočen s tužbom od 2,3 milijarde evra u Britaniji zbog pravila o praćenju korisnika
06.09.2026.•
2
Kompanija Apple suočena je sa tužbom vrednom dve milijarde funti (oko 2,3 milijarde evra), koja je podneta britanskom sudu u ime proizvođača aplikacija.
Folksvagen otpušta 50.000 radnika
06.09.2026.•
5
Nadzorni odbor Folksvagena jednoglasno je odobrio plan restrukturiranja do 2030. godine, kojim će nemački automobilski gigant u narednim godinama smanjiti broj zaposlenih širom sveta za do 50.000 radnika.
Da li je naftovod Novi Sad - Mađarska dovoljan za energetsku stabilnost Srbije?
06.09.2026.•
3
Izgradnja naftovoda Srbija-Mađarska predstavlja važan korak ka većoj energetskoj bezbednosti Srbije, ocenio je predsednik Skupštine Saveza energetičara Srbije Milun Babić.
Rajaner: Avio-karte će osetno poskupeti ako potraju visoke cene nafte
05.09.2026.•
1
Niskobudžetna avio-kompanija Rajaner upozorila je da bi cene kratkih evropskih letova mogle značajno da porastu ukoliko visoke cene nafte potraju do leta 2027, dok bi pojedini prevoznici mogli da se suoče i sa bankrotom.
Frankfurter rundšau: Kupovna moć utiče na prag bogatstva u Evropi - Srbija na začelju
05.09.2026.•
5
U Evropskoj uniji su primanja od 71.000 evra neto godišnje prosek iznad kojeg se tročlano domaćinstvo smatra bogatim.
Borba za kvalitet kukuruza u Srbiji
04.09.2026.•
6
Ovogodišnja žestoka suša je snažno pogodila poljoprivredu, naročito ratarstvo.
Novo poskupljenje goriva
04.09.2026.•
31
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti od danas u 15 časova.
Folksvagen gasi Seat do 2029. godine
04.09.2026.•
14
Folksvagen grupa planira da najkasnije do kraja 2029. godine postepeno ugasi špansku automobilsku marku Seat.
Radovi na Nacionalnom stadionu drastično kasne: Prošle godine potrošen samo delić planiranog novca za gradnju
03.09.2026.•
11
Za izgradnju Nacionalnog stadiona u Surčinu, u 2025. godini, iz budžeta Srbije utrošeno oko 21,5 miliona evra. Iako to na prvi može delovati kao mnogo novca, prvobitno je budžetom planirana drastično veća potrošnja.
Električna vozila daleko od vozača u Srbiji
03.09.2026.•
15
Prošlo je više od pola decenije otkako je u Srbiji živnula priča o napuštanju vozila na fosilna goriva i počela kupovina električnih automobila.
Uber otpušta 3.300 zaposlenih
03.09.2026.•
1
Američka kompanija Uber saopštila je danas da će otpustiti 10 odsto svojih zaposlenih, odnosno ukinuti oko 3.300 radnih mesta.
Šta sve nemamo zbog Nacionalnog stadiona?
02.09.2026.•
13
Nacionalni stadion u Surčinu jedan je od projekata kojima se vlast posebno ponosi, dok ga građani vide kao preskupu investiciju od koje neće imati gotovo nikakvu korist, uz ogroman račun koji će na kraju oni platiti.
Fabrika dronova Srbije i Izraela najavljena za septembar: Šta se do sada zna o njoj
02.09.2026.•
8
Pre nešto manje od mesec dana, predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je da će u septembru biti otvorena srpsko-izraelska fabrika za proizvodnju vojnih dronova u Srbiji.
Građani i privreda bankama duguju 4.757,19 milijardi dinara
02.09.2026.•
5
Građani i privreda su 31. avgusta na ime kredita bankama u Srbiji dugovali 4.757,19 milijardi dinara, od čega je dug stanovništva 2.161,30 milijardi, pravnih lica 2.493,62 milijarde dinara, a ostalo je dug preduzetnika.
Komentari 21
da
to im je i cilj da narod bude nezadovoljan a oni(vlast) se kao bore za pomoc, hahaha
Zamenik zamenika
J
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar