Grobnica Fransoa sa freskama postala deo stalne postavke u Rimu

Jedno od najvažnijih dela etrurske umetnosti izloženo je danas u okviru stalne postavke rimskog Nacionalnog etrurskog muzeja Vila Đulija, nakon što je italijanska vlada otkupila grobnicu Fransoa sa freskama.
Grobnica Fransoa sa freskama postala deo stalne postavke u Rimu
Foto: Pixabay
Čuvena grobnica je pronađena na imanju aristokratske porodice Torlonija 1857. godine, pa su freske sve do danas ostale skrivene od očiju javnosti u njihovoj privatnoj kolekciji, prenosi Reuters.
 
Za seriju čuvenih fresaka iz centralne dvorane grobnice, oslikanih između 340. i 320. godine pre nove ere, italijanska vlada je izdvojila 15 miliona evra.
"Grobnica Fransoa je jedno od najvećih arheoloških blaga, posebno kada je reč o etrurskoj kulturi. Ona svedoči o porodicama, herojima, bogovima i ratnicima tog doba", izjavila je Luana Toniolo, direktorka muzeja Vila Đulija.
 
Dodala je da je izuzetno važno i to što dela prikazuju motive iz grčkih mitova koje opisuje Homer, ali reinterpretirane na autentičan etrurski način.
Među najpoznatijim scenama izdvajaju se Ahilovo žrtvovanje trojanskih zarobljenika, kao i momenat kada ratnik Mastarna oslobađa etrurskog plemića.
 
Rimski car Klaudije je kasnije Mastarnu identifikovao kao Servija Tulija, šestog kralja Rima, za šta stručnjaci navode da je jedini poznati portret rimskog kralja.
 
Povodom otvaranja ove jedinstvene izložbe, evropski muzeji su pozajmili pomenute predmete Vili Đulija, pa su oni sada, prvi put posle više od 160 godina, ponovo izloženi na jednom mestu, uporedo sa freskama.
 
Grobnica Fransoa, nazvana po arheologu koji ju je otkrio 1857. godine, bila je bogato oslikana pogrebna komora u drevnom gradu Vulciju, severno od Rima, koji se smatrao jednim od centara moći etrurske civilizacije.

Etrurci su dominirali velikim delovima centralne Italije pre uspona starog Rima, ostavivši dubok trag na oblikovanje rane rimske religije, kulture i arhitekture.

Deo dragocenog inventara grobnice, uključujući grčke vaze, nakit i bronzu, rasprodat je još u 19. veku i danas se čuva u vodećim svetskim muzejima poput Luvra i Britanskog muzeja, dok je porodica Torlonija zadržala samo zidno slikarstvo. 

OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Teme

Rim

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Kultura i umetnost

Pozorište ne sme da bude mlaka voda

Na sceni Arpad Mesaroš retko ostavlja prostor za sigurnu distancu. U predstavama Andraša Urbana njegovi likovi deluju kao da nastaju na samoj granici između tela i emocije otvoreni, ranjivi, često brutalno iskreni.

Između utopije i stvarnosti

U predstavi Novosadskog pozorišta "Kabare pikolo grande - Utopija" u režiji Andraša Urbana, reči Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima ne ostaju samo zapis na papiru već postaju lično i duboko proživljeno iskustvo.