Nobelova nagrada za ekonomiju dodeljena je danas američkim univerzitetskim istraživačima Vilijemu Nordhausu i Polu Romeru za uključivanje tehnoloških inovacija i klimatskih promena u makroekonomske analize.
Nordhaus s Univerziteta Jejl je nagrađen za uključivanje pomena klime u dugoročnu makroekonomsku analizu, a Romer s Univerziteta Njujorka za integrisanje tehnoloških inovacija takođe u makroekonomske studije.
Njih dvojica će podeliti novčani iznos Nobelove nagrade od devet miliona švedskih kruna (milion dolara). Dodelom nagrade za ekonomiju je zaključen ovogodišnji ciklus podele Nobelovih nagrada.
Nobelove komitet je u obrazloženju naveo da su ovogodišnji laureati znano proširili obim ekonomske analize pravljenjem modela koji objašanjavaju kako tržišna ekonomija interreaguje s prirodom i znanjem.
Romer je pokazao kako znanje može funkcionisati kao pokretač dugoročnog ekonomskog rasta.
Ranije makroekonomska istraživanja su naglašavala tehonološke inovacije kao primaran pokretač ekonomskog rasta, ali nisu dale modele kako ekonomske odluke i tržišni uslovi odredjuju stvaranje novih tehnologija. Romer je rešio taj problem pokazujući kako ekonomske snage upravljaju spremnošću kompanija da stvaraju nove ideje i inovacije.
Romerovo rešenje objavljeno 1990. položilo je osnove za ono što se sada zove endogena teorija rasta. Njegova teorija je podstakla ogroman broj istraživanja o tome kako propisi i mere mogu ohrabriti nove ideje i dugoročan napredak.
Nordhausova otkrića tiču se odnosa prirode i društva. On je time počeo da se bavi 70-ih godina, kako su naučnici bili sve zabrinutiji za posledica sagorevanja fosilnih goriva po temperaturu. Sredinom 90-ih je stvorio integrisani model procene koji opisuje globalnu interakciju izmedju ekonomije i privrede.
Njegov model integriše teorije i empirijske rezultate fizike, hemije i ekonomije. Nordhausov model je sada u širokoj upotrebi za simulaciju kako privreda i klima mogu zajedno evoluirati. Koriste se za ispitivanje posledica klimatskih mera na, na primer, taksi na ugljenik.
Nagrade za ekonomiju nije bilo na spisku švedskog industrijalca Alfreda Nobela koji je testamentom uveo niz nagrada. "Memorijalna Nobelova nagrada za ekonomske nauke" je uvedena sedam decenija kasnije, odlukom Centralne banke Švedske, i prvi put dodeljena 1969. godine.
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Veliki provajderi striming usluga kao što su Netfliks, Amazon prajm ili Dizni+ ubuduće će morati da ulože najmanje osam odsto svojih godišnjih prihoda ostvarenih u Nemačkoj u nemačku filmsku industriju.
Papa Lav XIV upozorio je da su neki autonomni sistemi naoružanja kojima upravlja veštačka inteligencija (AI) "praktično van svakog domašaja ljudske kontrole".
Evropska svemirska agencija uspešno je lansirala satelit Smajl koji će u okviru tri godine duge misije iz orbite detaljno proučavati magnetno polje Zemlje i interakciju tog prirodnog zaštinog omotača sa solarnim olujama.
Naučnici sve češće otkrivaju takozvane "super-Zemlje", ali planete koje bi zaista bile gotovo identične našoj Zemlji i dalje ostaju veoma teško uočljive, upozoravaju astronomi.
Svetska organizacija za zaštitu prirode (WWF) saopštila je da Srbija sutra ulazi u tzv. ekološki dug, koji predstavlja dan kada neka zemlja potroši više prirodnih resursa nego što će ih proizvesti u tekućoj godini.
Društvena mreža X uvodi novu funkciju, nazvanu Istorija (History), koja korisnicima omogućava da na jednom mestu pregledaju sačuvane objave, "lajkovane" sadržaje, video-snimke i članke koje su ranije gledali ili čitali.
Uran i Neptun su dve planete koje su istorijski klasifikovane i smatrane "ledenim divovima", a koje kruže daleko na hladnim ivicama našeg Sunčevog sistema.
Kompanija Meta saopštila je da uvodi novu funkciju "Inkognito ćaskanje" (Incognito Chat) za svog asistenta veštačke inteligencije (AI) u aplikaciji WhatsApp, s ciljem jačanja zaštite privatnosti korisnika.
Zaposleni u kompaniji Gugl pokrenuli su niz protesta zbog korišćenja proizvoda veštačke inteligencije (AI) ove kompanije u poverljivim vojnim operacijama.
Američka kompanija za robotiku Figure predstavila je svoje humanoidne robote, koji obavljaju kućne zadatke u koordinisanoj demonstraciji spremanja sobe.
Generacija Z u Srbiji veštačku inteligenciju (AI) koristi gotovo rutinski - više od 80 odsto mladih smatra je delom svoje svakodnevice, a skoro polovina AI je i upotrebljava svakog dana.
Neverovatno je koliko su Srbija i Srbi ponosni na Nikolu Teslu i Mihajla Pupina, gorostase u primeni naučnih saznanja i pronalazače najvišeg svetskog renomea ponikle na ovim prostorima.
Univerzitet u Tokiju otvorio je laboratoriju u kojoj roboti sprovode medicinske eksperimente koje su ranije obavljali ljudi, a cilj je da se vremenom automatizuje skoro čitav proces istraživanja.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar