Na Veneri ipak ima kiseonika, ali drugačiji je od onog koji udišemo

Oko 20 odsto vazduha na našoj planeti čini kiseonik dok je ostatak atmosfere uglavnom ispunjen azot, ali na Veneri, priča je potpuno drugačija.
Na Veneri ipak ima kiseonika, ali drugačiji je od onog koji udišemo
Foto: Pixabay
Venerinom otrovnom atmosferom dominira ugljen-dioksid s udelom od 96,5 odsto, a manje količine se odnose na azot i gasove u tragovima. Kiseonika skoro da uopšte i nema.
 
Zapravo, budući da Venera dobija znatno manju paažnju naučnika nego druge planete poput Marsa, direktno otkrivanje kiseonika je otežano. 
Koristeći instrument stratosferske opservatorije SOFIA - avion Boing 747SP prerađen kako bi nosio infracrveni teleskop u sklopu zajedničkog projekta američke svemirske agencije NASA-e i njenog nemačkog pandana DLR-a, naučnici su otkrili atomski kiseonik u tankom sloju Venerine atmosfere.
 
Naučnici su istakli da se taj atomski kiseonik, sastavljen od jednog atoma kiseonika, razlikuje od molekularnog kiseonika, koji se sastoji od dva atoma kiseonika i koji udišemo. 
Istraživači su prvi put direktno otkrili kiseonik na osunčanoj strani Veneri, gde se zapravo proizvodi u atmosferi, a otkrili su ga i na drugoj strani okrenutoj od Sunca, gde ga je ranije otkrio teleskop na Havajima.
 
"Atmosfera Venere je veoma gusta. Sastav je takođe veoma različit od Zemlje", rekao je fizičar DLR-a Hajnc-Vilhelm Hjubers, vodeći autor studije objavljene u časopisu "Nature Communications". 
 
"Venera nije pogodna za život, barem ne za organizme koje poznajemo na Zemlji", dodao je on.
 
Kiseonik se proizvodi na osunčanoj strani ultraljubičastim zračenjem Sunca koje razbija atmosferski ugljen-dioksid i monoksid na atome kiseonika i druga jedinjenja, rekli su istraživači. Deo tog kiseonika vetrovi potom prenose na stranu planete koja je okrenuta od Sunca.
 
Venera, prečnika otprilike 12.000 kilometara, nešto je manja od Zemlje. 
 
"Tek smo na početku razumevanja evolucije Venere i zašto je toliko različita od Zemlje", kazao je Hjubers.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

  • samosvesni građanin

    09.11.2023 15:10
    Nemoj samo slučajno da pronađu da ima nafte,gasa ili zlata jer će sa velesile i tamo pobiti u borbi za eksploataciju rudnih bogatstava.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Nauka i tehnologija

WWF: Srbija od sutra u ekološkom dugu

Svetska organizacija za zaštitu prirode (WWF) saopštila je da Srbija sutra ulazi u tzv. ekološki dug, koji predstavlja dan kada neka zemlja potroši više prirodnih resursa nego što će ih proizvesti u tekućoj godini.

Mreža X uvodi novu funkciju "Istorija"

Društvena mreža X uvodi novu funkciju, nazvanu Istorija (History), koja korisnicima omogućava da na jednom mestu pregledaju sačuvane objave, "lajkovane" sadržaje, video-snimke i članke koje su ranije gledali ili čitali.

Uran i Neptun bi mogli biti puni stena

Uran i Neptun su dve planete koje su istorijski klasifikovane i smatrane "ledenim divovima", a koje kruže daleko na hladnim ivicama našeg Sunčevog sistema.

Polovina mladih u Srbiji koristi AI svakog dana

Generacija Z u Srbiji veštačku inteligenciju (AI) koristi gotovo rutinski - više od 80 odsto mladih smatra je delom svoje svakodnevice, a skoro polovina AI je i upotrebljava svakog dana.

Zemlja bez (mnogo) inovacija

Neverovatno je koliko su Srbija i Srbi ponosni na Nikolu Teslu i Mihajla Pupina, gorostase u primeni naučnih saznanja i pronalazače najvišeg svetskog renomea ponikle na ovim prostorima.