VIDEO Naučnici utvrdili: Spermatozoidi ignorišu jedan važan fizički zakon

Ljudski spermatozoidi mogu sa lakoćom da plivaju kroz iznenađujuće viskozne tečnosti - i izgleda da pritom prkose Njutnovom trećem zakonu kretanja.
VIDEO Naučnici utvrdili: Spermatozoidi ignorišu jedan važan fizički zakon
Foto: Pixabay
Kako bi otkrio kako se kreću kroz supstance koje bi, u teoriji, trebalo da pružaju otpor njihovom kretanju, tim predvođen Kentom Išimotom, matematičkim naučnikom sa Univerziteta u Kjotu, pre nekoliko godina proučavao je kretanje spermatozoida i drugih mikroskopskih bioloških "plivača".
 
Kada je Isak Njutn formulisao svoje danas čuvene zakone kretanja 1686. godine, nastojao je da objasni odnos između fizičkog tela i sila koje deluju na njega kroz nekoliko jasnih principa koji, ispostavlja se, ne moraju nužno da važe za mikroskopske ćelije koje se migolje kroz lepljive tečnosti.
Njutnov treći zakon može se sažeti kao: "za svaku akciju postoji jednaka i suprotna reakcija". On označava određenu simetriju u prirodi, gde suprotne sile deluju jedna protiv druge.
 
U najjednostavnijem primeru, dva klikera iste veličine koji se sudare dok se kotrljaju po tlu prenose silu i odbijaju se u skladu sa ovim zakonom.
Međutim, priroda je haotična i nisu svi fizički sistemi vezani ovim simetrijama. Takozvane nerecipročne interakcije javljaju se u neuređenim sistemima sastavljenim od jata ptica, čestica u tečnosti - i plivajućih spermatozoida, piše ScienceAlert.
 
Ovi pokretni akteri kreću se na način koji pokazuje asimetrične interakcije sa organizmima iza njih ili tečnostima koje ih okružuju, stvarajući svojevrsnu "rupu u zakonu" kroz koju jednake i suprotne sile zaobilaze Njutnov treći zakon.
 
 
Pošto ptice i ćelije stvaraju sopstvenu energiju, koja se dodaje sistemu sa svakim zamahom krila ili pokretom repa, sistem se udaljava od ravnoteže, pa ista pravila više ne važe.
 
U studiji objavljenoj u oktobru 2023. godine, Išimoto i njegove kolege analizirali su eksperimentalne podatke o ljudskim spermatozoidima i takođe modelovali kretanje zelene alge Chlamydomonas reinhardtii. Obe vrste plivaju pomoću tankih, savitljivih flagela koje izrastaju iz tela ćelije i menjaju oblik, odnosno deformišu se, kako bi pokretale ćeliju napred.
 
Visokoviskozne tečnosti bi obično raspršile energiju flageluma, sprečavajući spermatozoid ili jednoćelijsku algu da se značajnije kreću. Pa ipak, na neki način, elastični flagelumi mogu da pokreću ove ćelije bez izazivanja odgovora okoline.
 
Istraživači su otkrili da repovi spermatozoida i flagelumi algi imaju "neparnu elastičnost", koja omogućava ovim fleksibilnim nastavcima da se kreću bez velikog gubitka energije u okolnoj tečnosti.
 
Međutim, ovo svojstvo neparne elastičnosti nije u potpunosti objasnilo pogon koji nastaje talasastim pokretima flageluma. Zato su, kroz svoje modele, istraživači izveli i novi pojam - neparni elastični modul - kako bi opisali unutrašnju mehaniku flageluma.
"Od jednostavnih modela koji se mogu rešiti do bioloških talasnih oblika flageluma kod Chlamydomonas i spermatozoida, proučavali smo neparni modul savijanja kako bismo dešifrovali nelokalne, nerecipročne unutrašnje interakcije unutar materijala", zaključili su istraživači.
 
Nalazi bi mogli pomoći u dizajnu malih, samosastavljajućih robota koji oponašaju žive materijale, dok bi metode modelovanja mogle biti upotrebljene za bolje razumevanje osnovnih principa kolektivnog ponašanja, navodi tim.
 
Studija je objavljena u časopisu "PRX Life".
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Nauka i tehnologija

WWF: Srbija od sutra u ekološkom dugu

Svetska organizacija za zaštitu prirode (WWF) saopštila je da Srbija sutra ulazi u tzv. ekološki dug, koji predstavlja dan kada neka zemlja potroši više prirodnih resursa nego što će ih proizvesti u tekućoj godini.

Mreža X uvodi novu funkciju "Istorija"

Društvena mreža X uvodi novu funkciju, nazvanu Istorija (History), koja korisnicima omogućava da na jednom mestu pregledaju sačuvane objave, "lajkovane" sadržaje, video-snimke i članke koje su ranije gledali ili čitali.

Uran i Neptun bi mogli biti puni stena

Uran i Neptun su dve planete koje su istorijski klasifikovane i smatrane "ledenim divovima", a koje kruže daleko na hladnim ivicama našeg Sunčevog sistema.

Polovina mladih u Srbiji koristi AI svakog dana

Generacija Z u Srbiji veštačku inteligenciju (AI) koristi gotovo rutinski - više od 80 odsto mladih smatra je delom svoje svakodnevice, a skoro polovina AI je i upotrebljava svakog dana.

Zemlja bez (mnogo) inovacija

Neverovatno je koliko su Srbija i Srbi ponosni na Nikolu Teslu i Mihajla Pupina, gorostase u primeni naučnih saznanja i pronalazače najvišeg svetskog renomea ponikle na ovim prostorima.