Srbija uz pomoć Kine pravi svoj satelit: "Naša zemlja se uključuje u razvoj svemirskih tehnologija"
Savetnik ministra u Ministarstvu nauke, tehnološkog razvoja i inovacija Zoran Tomić izjavio je da će se Srbija projektom "Mozaik" i pravljenjem svog satelita uključiti u razvoj svemirskih tehnologija.
Foto: 021.rs (ilustracija/AI)
Govoreći za Tanjug o Memorandumu o saradnji sa Kinom o izradi prvog srpskog naučnog satelita u okviru projekta "Mozaik", Tomić je istakao da svemirski programi nisu više rezervisani samo za bogate, već da ima i sve više prostora i za siromašnije zemlje.
"I danas imate borbu između Istoka i Zapada, samo što sada na Istoku možda prednjači Kina, ali sve više mesta ima i za male igrače, tako da je to velika stvar i jako bitna za našu ekonomiju. Ukoliko uspete i u svemirskoj priči da budete na neki način nezavisni, a da ne zavisite od partnera od kojih ćete sutra otkupljivati te snimke", rekao je Tomić.
On je istakao da je informacija danas najskuplja, pa je tako i sa slikama iz svemira i da su najviše cene trenutnih snimaka, a da su jeftiniji što su stariji.
Tomić objašnjava da je projekat dobio ime Mozaik više po skraćenici od od višenamenski naučni satelit (Multipurpose scientific satellite), da će imati naučne karakteristike i da je ideja da se pomoću tog satelita zabeleži sunčeva aktivnost u x delu spektra.
"X deo spektra ne može proći do površine Zemlje zbog atmosfere koja reflektuje taj deo energetskog zračenja. I zbog toga je ova misija bitna sa naučnog aspekta, jer naši astronomi na Astronomskoj opservatoriji Beograd počeli su intenzivno da se bave i analizom uticaja sunčevog zračenja na klimatske promene", objašnjava Tomić.
On naglašava da će dobijanje tih informacija u trenutno opadajućoj fazi 11-godišnjeg ciklusa sunčeve aktivnosti dati mnogo odgovora na pitanja o klimatskim promenama i sunčevim aktivnostima.
"Ali sa druge strane je jako lepo da mi polako ovladavamo satelitskom tehnologijom, da se polako istraživanjem u svemiru bavimo i van granica naše atmosfere, iako smo na površini Zemlje zaista zavidne rezultate dostigli i kao sama država, posebna institucija Astronomska opservatorija Beograd, koja će iduće godine obeležiti 140 godina postojanja", istakao je Tomić.
Dodaje i da je to prilika da mlađi naraštaj, koji je više okrenut IT sektoru, razmišlja o nekim poslovnim prilikama.
"Razvoj satelitskih tehnologija će sve više uticati na razvoj ekonomije i ta svemirska ekonomija, da je tako nazovemo, sve veći primat će uzimati i u budućnosti i ogromne šanse donosi za razvoj i nacionalnih ekonomija i pojedinačnih kompanija. I ako vam kažem da se više od 1.000 satelita godišnje lansira zarad mahom komercijalnih potreba, govorimo o ogromnim šansama koje daje i našim ljudima koji nisu čisto naučnici", navodi savetnik ministra.
Što se tiče izrade satelita, navodi da ne može da kaže koliko će postupak trajati, jer to zahteva neke preduslove.
"Moramo imati čistu sobu, adekvatnu radionicu sa alatima, moramo prilikom sklapanja prve verzije satelita da prođemo čitav niz testiranja i atesta samog satelita, gde se, nakon testiranja i modifikacija samog izgleda satelita, pravi finalna verzija. To je taj drugi satelit koji se onda pakuje i šalje partnerima koji će to dalje lansirati u orbitu", rekao je Tomić.
Istakao je da Srbija nema geografske uslove da ima svoj kosmodrom i da sama lansira satelite, ali da traži partnersku zemlju koja će u budućnosti pomoći u lansiranju.
"Nadam se da će, u bliskoj budućnosti, naši timovi sa timovima iz drugih zemalja razviti rakete koje će moći da nose manje satelite i da se lansiraju iz područja poput Srbije", naveo je Tomić.
Govoreći o koristima koje će naša zemlja imati od lansiranja svog satelita, savetnik ministra je rekao da im je ideja da u satelit instaliraju i kameru kojom ćemo polako učiti kako da se bavimo opservacijom Zemlje.
"To je nešto što najveći broj satelita koji se nalazi u niskoj orbiti pruža od podataka. Ideja je da bude u orbiti, 500 km udaljenoj od Zemlje, što je orbita gde nam se nalazi Međunarodna svemirska stanica. Tako da ćemo učiti kako da pravimo fotografije Zemlje, da obrađujemo te snimke Zemlje, učićemo vezano i za komunikaciju sa samim satelitom", naveo je Tomić.
Dodao je da bi satelit trebalo da bude na polarnoj orbiti, tako da bi otprilike, prema proračunima, jednom dnevno trebalo da bude iznad same površine Srbije.
"Ideja je da ovladamo tim tehnikama, jer je kockasta satelitska tehnologija (cube satellite technology) budućnost i imamo mlade ljude sa kojima sam razgovarao i koji već imaju ideju o jednoj konstelaciji kockastih satelita koja bi sutradan mogla da bude korišćenja i za potrebe poljoprivrede", naglasio je savetnik ministra.
Objašnjava da od toga koje senzore i kamere ugradite zavisi za šta će se koristiti satelit.
"Ako želite nešto bude ozbiljnije, to će zahtevati malo veći gabarit. Izazovno je razvijati kjub set light tehnologiju, jer ona je svakako dosta jeftinija za samu proizvodnju i ona može serijski da se proizvodi", objasnio je Tomić.
On dodaje da se tehnologija od jednog unita najviše koristi na univerzitetskom nivou, posebno kod onih timova koji žele da ovladaju tom tehnologijom i da su se zato za njih odlučili ljudi sa opservatorija, ali i njihovi partneri - Elektrotehnički fakultet, Matematički fakultet, Institut Mihajlo Pupin i Mašinski fakultet, a uskoro bi trebalo da im se priključe i partneri sa Univerziteta u Nišu, pre svega Elektronski fakultet.
Dodao je da se nada da će se tom projektu priključiti i Institut Vinča.
"Da studenti polako ovladavaju tim tehnologijama i da ih zainteresuje da se bave inženjeringom, odnosno da polako uče kreiranje tih misija", rekao je Tomić.
Istakao je da od strane kineskih partnera Srbija očekuje pomoć kod finalnog dizajniranja misije, što su oni davno savladali, i dodao da se ta saradnja već realizuje kroz bilateralne sporazume.
"Mi smo već imali jednu delegaciju naših naučnika koji su bili u Kini, koji su imali prilike da uče kod njih, da pogledaju kako izgledaju njihovi pogoni za proizvodnju, kako izgledaju ti sateliti, kako se upravlja tim misijama. Ideja je da zapravo kroz slanje naših ljudi u Kinu, oni savladaju teorijski i, na neki način, praktični rad kada je u pitanju dizajniranje. Svakako, uzvratnu posetu će uraditi i kineski inženjeri i naučnici koji će zajedno sa našim ljudima u budućem postrojenju raditi na razvijanju i testiranju satelita", rekao je Tomić.
Istakao je da će, zahvaljujući memorandumu, kineska strana nama obezbediti dve platforme, jednu za testiranje i drugu finalnu, dok naša strana ima obavezu da obezbedi sve komponente koje će se naći unutar samog satelita.
"Naši naučnici su već daleko odmakli u tom aspektu, već su razvili x kamericu koja će tu biti, već su uzeli optičku kameru koju će modifikovati za potrebe satelita. Radi se priprema softvera i, ono što znam jeste da je Institut Mihajlo Pupin odradio fantastičan posao kada je u pitanju bazna stanica koja će služiti za komunikaciju sa tim satelitom u budućem periodu", naglasio je Tomić.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Nauka i tehnologija
Potencijalno nastanjiva planeta pronađena na 25 svetlosnih godina od Zemlje
06.07.2026.•
0
Jedno od najboljih mesta za potragu za životom van Sunčevog sistema možda se praktično nalazi u našem kosmičkom komšiluku.
AI sastavio listu 10 poslova koje će verovatno preuzeti
06.07.2026.•
2
Zabrinutost zbog uticaja veštačke inteligencije na tržište rada sve je veća, a mnogi se pitaju da li će im nova tehnologija u budućnosti preuzeti posao.
Rusija planira da gradi laboratoriju u orbiti Zemlje
06.07.2026.•
0
Federalna medicinsko-biološka agencija Rusije (FMBA) saopštila je da je izradila i dostavila predloge za razvoj višenamenskog medicinsko-biološkog modula Ruske orbitalne stanice (ROS).
Naučnici prvi put napravili ćeliju od nule
05.07.2026.•
0
Naučnici tvrde da su prvi put napravili ćeliju koja može da se hrani, raste i razmnožava poput prirodne ćelije.
CERN ugasio Veliki hadronski sudarač do 2030. godine
05.07.2026.•
0
CERN je privremeno ugasio Large Hadron Collider (LHC), najveći i najmoćniji akcelerator čestica na svetu, koji ulazi u planirani četvorogodišnji prekid rada tokom kog će biti unapređen.
Nezavisna naučna komisija UN upozorila: Moguća katastrofalna šteta od AI
05.07.2026.•
0
Nezavisna međunarodna naučna komisija Ujedinjenih nacija za veštačku inteligenciju upozorila je da napredak u oblasti veštačke inteligencije (AI) nadmašuje naučno razumevanje i vladine politike.
NASA ubrzava gradnju baze na Mesecu
05.07.2026.•
0
Planovi NASA za izgradnju baze na Mesecu, predstavljeni pre samo nekoliko meseci, sada ulaze u ozbiljnu fazu, pošto svemirska agencija razrađuje strategiju za dopremanje lendera, rovera, vozila i druge opreme na Mesec.
Neobična "ružičasta planeta" možda ima oblake od soli
05.07.2026.•
0
Neobični vanzemaljski svetovi podstiču našu zajedničku maštu o svemiru kao malo šta drugo.
VIDEO: Kina na granici sa Vijetnamom raspoređuje humanoidne robote za kontrolu gužvi
05.07.2026.•
1
Ako stignete na granični terminal u Fangčenggang, moguće je da će vas do reda za čekanje uputiti robot visok oko 170 centimetara koji govori vaš jezik.
Otkrivena planeta koja je dobila drugi život nakon što je njena zvezda umrla
05.07.2026.•
1
Od svih neobičnih svetova u našoj galaksiji, Mlečnom putu, neki od najmisterioznijih su oni koji kruže oko belih patuljaka.
Od 2028. velika promena za korisnike Plejstejšna
05.07.2026.•
0
Japanska kompanija Soni saopštila je da će od januara 2028. godine prestati da proizvodi fizičke diskove za sve nove video-igre za konzole Plejstejšn, čime će buduća izdanja biti dostupna isključivo u digitalnom formatu.
EU: Kineske mere i američka ograničenja ugrožavaju evropsku industriju čipova
02.07.2026.•
1
Evropska industrija poluprovodnika suočava se sa ozbiljnim izazovima zbog kineskih ograničenja izvoza kritičnih sirovina, tehnološke zavisnosti od Sjedinjenih Američkih Država i sopstvenih strukturnih slabosti.
Konačno će moći da se sakrije broj telefona u WhatsApp-u: Rezervišite korisničko ime na vreme
01.07.2026.•
0
WhatsApp uvodi jednu od najvećih promena u svom funkcionisanju, time što će omogućiti korisnicima da međusobno komuniciraju bez deljenja broja telefona.
VIDEO: Najveća digitalna kamera počela sa osmatranjem i fotografisanjem svemira
01.07.2026.•
1
Najveća digitalna kamera koja je ikad napravljena počela je da beleži delove univerzuma koje ljudske oči do sada nisu videle.
Uticaj Tiktoka na mozak: Da li je opasan kao što ga predstavljaju
30.06.2026.•
2
Zašto naš mozak traži da skrolujemo kroz Tiktok ili Instagram sve dok ne počnemo da ličimo na zombije? I šta nas tek čeka kada veštačka inteligencija bude mogla da u trenu pravi cele videe "samo za nas"?
Poslovi u eri veštačke inteligencije Ko će ih izgubiti, a ko dobiti?
30.06.2026.•
1
Evropske zemlje neće moći da primene jedinstvenu strategiju za prilagođavanje tržišta rada razvoju AI, jer će uticaj AI biti različit u svakoj državi, poručuje glavni ekonomista kompanije OpenAI Aron Čaterdži.
Indonezija ugasila 4,7 miliona Tiktok i Jutjub naloga mlađima od 16 godina
29.06.2026.•
4
Društvene mreže Tiktok i Jutjub deaktivirale su oko 4,7 miliona naloga korisnika mlađih od 16 godina u Indoneziji, nakon stupanja na snagu novih ograničenja za korišćenje društvenih mreža.
NASA pokreće spasavanje svemirskog teleskopa koji ubrzano gubi visinu
28.06.2026.•
0
Američka svemirska agencija NASA planira da u utorak pokrene misiju spasavanja svemirskog teleskopa Svift, koji zbog pojačane Sunčeve aktivnosti ubrzano gubi visinu.
NASA-in rover pronašao složena organska jedinjenja na Marsu
28.06.2026.•
0
Možda smo napravili još jedan korak ka odgovoru na jedno od najprivlačnijih pitanja u svemiru: da li smo sami?
Rusija planira da šalje letelice na Veneru
28.06.2026.•
2
Ruska svemirska agencija Roskosmos i Ruska akademija nauka predložile su da istraživanje Venere bespilotnim sondama započne najkasnije do 2036. godine.
Kina ima najbrži superkompjuter na svetu - nadmašio i SAD i Nemačku
28.06.2026.•
1
Jedna od najzanimljivijih primena superkompjutera jeste to što imaju ključnu ulogu u razvoju modela koji se koriste u veštačkoj inteligenciji (AI).
Komentari 11
Nostradamus
9
Vladimir
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar