Najveći protesti u Libanu u poslednjih 14 godina parališu zemlju.
Protestuje se zbog slabe vlade, loših javnih usluga i nadolazećeg ekonomskog kolapsa. Demonstranti su izašli na ulice u urbanim centrima kako bi se suprotstavili državnim zvaničnicima, za koje tvrde da sprečavaju prekopotrebne reforme koje bi išle nauštrb vladajuće klase, te umesto toga pokušavaju da povećaju javne prihode oporezivanjem siromašnih, piše "Gardijan".
Libanska vlada je pod pritiskom dosad neviđenih protesta juče prihvatila niz ambicioznih reformi koje su dugo bile zaustavljene, ali su demonstranti nastavili da iskazuju nezadovoljstvo političkom klasom koju optužuju da je zemlju odvela u propast.
Nakon vanredne sednice vlade premijer Saad Hariri je pred novinarima najavio da će koaliciona vlada doneti "važne i nužne mere". Obećao je "proračun za 2020. bez dodatnih poreza za stanovništvo", smanjenje plate predsednika, bivših predsednika, ministara i poslanika za 50 odsto i nove poreze za banke.
Hariri je najavio i brze mere u borbi protiv korupcije i rekao da podržava zahtev za prevremene parlamentarne izbore koji su postavili demonstranti.
Haririjeve izjave koje su se direktno prenosile na velikim skupovima u središtu Bejruta nisu umirile građane, već ih je desetine hiljada ljudi dočekalo uzvicima "Revolucija, revolucija" i "Narod želi pad režima", što su bili glavni slogani protesta.
Sve je počelo u četvrtak
Nezadovoljstvo je izbilo u četvrtak nakon što su najavljeni novi porezi, među kojima je i šest dolara mesečne takse na aplikaciju WhatsApp, što je bilo ključno za izlazak demonstranata na ulice. Bes je proključao u petak i doveo do pljačke luksuznih prodavnica u Bejrutu i smrtnog stradanja jedne osobe u Tripoliju. Od tada su se protesti transformirali u velika mirna okupljanja, koja nadilaze sektaške i socijalne granice, te rastu u brojnosti i energičnosti, dok se libanske vođe trude da formulišu odgovor.
Libanske zastave dominirale su u nedelju u Bejrutu, a zastave političkih grupa ili milicija uglavnom su izostale, što je na prethodnim protestima bila retkost.
Iako demonstracije nisu retkost u Libanu, toliko ljudi na ulicama u takvom trajanju nije zabeleženo još od Kedarske revolucije 2005. godine, koja je dovela do toga da sirijske snage napuste zemlju nakon 15 godina uplitanja u dešavanja kod suseda. Taj je trenutak trebalo da inicira novu eru upravljanja, u kojoj će lokalni zvaničnici imati više slobode u vođenju nacionalnih poslova. Umesto toga, u svim državnim institucijama učvrstile su se jaka korupcija i nepotizam, a jaz između privilegovane elite i ostatka zemlje se produbio.
Ekonomija blizu propasti
Libanska ekonomija u međuvremenu se približila propasti. Državni dug iznosi 150 odsto BDP-a i nastavlja da raste, rezerve centralne banke pale su prošle godine za 30 odsto, a lokalna valuta poslednjih meseci izgubila je vrednost u odnosu na dolar.
Devalvaciju u odnosu na dolar, ekonomisti i diplomate smatraju presudnom tačkom. Oni su pozvali libanske vođe da sprovedu duboke strukturalne reforme kako bi oslobodili prihode i omogućili 11 milijardi dolara povoljnih zajmova i nepovratnih sredstava, što bi moglo da podstakne ekonomiju koja je na izdisaju.
Paket podrške sastavila je Francuska, koja je insistirala na opipljivim naporima za promenom duboko ukorenjene mreže političara koji koriste milijarde dolara iz državne blagajne kako bi plaćali svoje prijatelje i osigurali glasove.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Svet je ponovo ušao u eru koju obeležavaju moć i politika velikih sila, izjavio je nemački kancelar Fridrih Merc, domaćin Minhenske bezbednosne konferencije.
Specijalne jedinice blokirale su deo Kotora, ali i prilazne puteve ka Starom gradu, a kako pišu Vijesti u toku je hapšenje desetina članova organizovane kriminalne grupe.
Budući ugovori o pristupanju država-kandidata Evropskoj uniji treba da sadrže jače zaštitne mehanizme protiv nazadovanja u obavezama preuzetim tokom pristupnih pregovora, kaže evropska komesarka za proširenje Marta Kos.
Još jedna runda pregovora predstavnika Rusije i Ukrajine, u kojima posreduju SAD, održaće se sledeće sedmice u Ženevi, nekoliko dana pre četvrte godišnjice ruske invazije, saopštili su zvaničnici u Moskvi i Kijevu.
Građani Sarajeva, među kojima je najviše bilo studenata i srednjoškolaca, danas su održali dvočasovni protest ispred Zemaljskog muzeja, gde se desila tramvajska nesreća u kojoj je poginuo student Erdoan Morankić.
Bivši norveški premijer Torbjorn Jagland optužen je za "tešku korupciju" nakon policijske istrage o navodnim vezama sa osuđenim seksualnim prestupnikom Džefrijem Epstinom.
Belgijska policija sprovela je danas pretres prostorija Evropske komisije u Briselu u okviru istrage o mogućim nepravilnostima prilikom prodaje nekretnina u vlasništvu Evropske unije, potvrđeno je iz više izvora.
Ministar odbrane Hrvatske Ivan Anušić izjavio je danas u Briselu da vojna saradnja Hrvatske, Albanije i Kosova ne predstavlja nikakvu pretnju nikome i da je njen cilj stabilnost regiona.
Šezdeset odsto Amerikanaca smatra da je predsednik SAD Donald Tramp "prešao granicu" slanjem naoružanih agenata federalne Službe za imigraciju i carine (ICE) na ulice američkih gradova da bi hvatali ilegalne doseljenike.
Fokus policijske akcije u naselju Kavač u Kotoru i na području Tivta, izvedene pre dva dana, bio je navodni vođa kavačkog kriminalnog klana Radoje Zvicer koji je dugo u bekstvu.
Amputirana je noga devojčici, 2009. godište, povređenoj danas pri iskakanju tramvaja iz šina u centru Sarajeva, kod Zemaljskog muzeja, objavili su sarajevski mediji.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je večeras da će Ukrajina održati izbore tek posle prekida vatre i postizanja bezbednosnih garancija.
Novi nezavisni forenzički izveštaj, skoro tri decenije nakon smrti frontmena grupe "Nirvana" Kurta Kobejna, izneo je tvrdnje da bi smrt muzičara mogla da bude ubistvo.
Komentari 1
Student
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar