Protestuje se zbog slabe vlade, loših javnih usluga i nadolazećeg ekonomskog kolapsa. Demonstranti su izašli na ulice u urbanim centrima kako bi se suprotstavili državnim zvaničnicima, za koje tvrde da sprečavaju prekopotrebne reforme koje bi išle nauštrb vladajuće klase, te umesto toga pokušavaju da povećaju javne prihode oporezivanjem siromašnih, piše "Gardijan".
Libanska vlada je pod pritiskom dosad neviđenih protesta juče prihvatila niz ambicioznih reformi koje su dugo bile zaustavljene, ali su demonstranti nastavili da iskazuju nezadovoljstvo političkom klasom koju optužuju da je zemlju odvela u propast.
Nakon vanredne sednice vlade premijer Saad Hariri je pred novinarima najavio da će koaliciona vlada doneti "važne i nužne mere". Obećao je "proračun za 2020. bez dodatnih poreza za stanovništvo", smanjenje plate predsednika, bivših predsednika, ministara i poslanika za 50 odsto i nove poreze za banke.
Hariri je najavio i brze mere u borbi protiv korupcije i rekao da podržava zahtev za prevremene parlamentarne izbore koji su postavili demonstranti.
Haririjeve izjave koje su se direktno prenosile na velikim skupovima u središtu Bejruta nisu umirile građane, već ih je desetine hiljada ljudi dočekalo uzvicima "Revolucija, revolucija" i "Narod želi pad režima", što su bili glavni slogani protesta.
Sve je počelo u četvrtak
Nezadovoljstvo je izbilo u četvrtak nakon što su najavljeni novi porezi, među kojima je i šest dolara mesečne takse na aplikaciju WhatsApp, što je bilo ključno za izlazak demonstranata na ulice. Bes je proključao u petak i doveo do pljačke luksuznih prodavnica u Bejrutu i smrtnog stradanja jedne osobe u Tripoliju. Od tada su se protesti transformirali u velika mirna okupljanja, koja nadilaze sektaške i socijalne granice, te rastu u brojnosti i energičnosti, dok se libanske vođe trude da formulišu odgovor.
Libanske zastave dominirale su u nedelju u Bejrutu, a zastave političkih grupa ili milicija uglavnom su izostale, što je na prethodnim protestima bila retkost.
Iako demonstracije nisu retkost u Libanu, toliko ljudi na ulicama u takvom trajanju nije zabeleženo još od Kedarske revolucije 2005. godine, koja je dovela do toga da sirijske snage napuste zemlju nakon 15 godina uplitanja u dešavanja kod suseda. Taj je trenutak trebalo da inicira novu eru upravljanja, u kojoj će lokalni zvaničnici imati više slobode u vođenju nacionalnih poslova. Umesto toga, u svim državnim institucijama učvrstile su se jaka korupcija i nepotizam, a jaz između privilegovane elite i ostatka zemlje se produbio.
Ekonomija blizu propasti
Libanska ekonomija u međuvremenu se približila propasti. Državni dug iznosi 150 odsto BDP-a i nastavlja da raste, rezerve centralne banke pale su prošle godine za 30 odsto, a lokalna valuta poslednjih meseci izgubila je vrednost u odnosu na dolar.
Devalvaciju u odnosu na dolar, ekonomisti i diplomate smatraju presudnom tačkom. Oni su pozvali libanske vođe da sprovedu duboke strukturalne reforme kako bi oslobodili prihode i omogućili 11 milijardi dolara povoljnih zajmova i nepovratnih sredstava, što bi moglo da podstakne ekonomiju koja je na izdisaju.
Paket podrške sastavila je Francuska, koja je insistirala na opipljivim naporima za promenom duboko ukorenjene mreže političara koji koriste milijarde dolara iz državne blagajne kako bi plaćali svoje prijatelje i osigurali glasove.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Ujedinjene nacije su upozorile na opasnu eskalaciju rata u Ukrajini zbog talasa velikih ruskih napada i pretnji daljim napadima, a generalni sekretar Antonio Gutereš je rekao da "spirala smrti mora da se zaustavi".
Savet Evropske unije (EU) je odlučio da će Ukrajina u sedmoj redovnoj isplati pomoći u okviru Instrumenta EU dobiti 2,8 milijardi evra, saopšteno je u Briselu.
Parlament Islanda je danas glasao da 29. avgusta bude referendum na kojem bi građani odlučili da li će njihova država ponovo pregovarati o svom pristupanju Evropskoj uniji.
Zvaničnici Trampove administracije u Ministarstvu finansija SAD-a zalažu se za izradu nove novčanice od 250 dolara sa likom predsednika, povodom 250. godišnjice nacije.
Lider SNSD Milorad Dodik izjavio je u Moskvi da je na sastanku sa sekretarom Saveta bezbednosti Rusije Sergejom Šojguom naglasio da je Bosna i Hercegovina kolonija kojom upravljaju stranci.
Evropska unija neće do daljnjeg imenovati svog specijalnog izaslanika za pregovore sa Rusijom i za sada će se, umesto na pitanje izbora neke ličnosti, fokusirati na strateška pitanje.
Evropska politička stranka "Evropa suverenih nacija" (ESN), koju je osnovala nemačka "Alternativa za Nemačku" (Alternative für Deutschland - AfD), mogla bi da izgubi status evropske partije i finansiranje iz budžeta EU.
Američka vojska izvela je tokom noći nove napade na Iran ciljajući vojnu lokaciju u Bandar Abasu, strateškom lučkom gradu, što je, kako izgleda, podstaklo iranski uzvratni napad na američku bazu u Kuvajtu.
Gotovo 500.000 ruskih vojnika je poginulo u ratu u Ukrajini otkako je Moskva u februaru 2022. godine krenula u invaziju te zemlje, saopštila je najveća obaveštajna agencija Velike Britanije, prenosi BBC.
Cene nafte pale su danas, jer je tržište "nastavilo da se kladi" na poboljšanje situacije na Bliskom istoku i skoro ponovno otvaranje Ormuskog moreuza, gde su početni znaci poboljšanja već vidljivi.
Međunarodna fudbalska federacija (Fifa) našla se pod istragom zbog navoda da je "veštački podizala cene" i "dovodila navijače u zabludu" tokom prodaje ulaznica za Svetsko prvenstvo ove godine.
Vlasti Ugande danas su naredile zatvaranje granice sa Demokratskom Republikom Kongo zbog skoka broja slučajeva zaraze retkim sojem ebole u toj susednoj zemlji i pojavom zaraženih u Ugandi.
Direktor Svetske zdravstvene organizacije (SZO) Tedros Gebrejesus izjavio je danas da je broj obolelih od hantavirusa, povezanih sa kruzerom "MV Hondijus", porastao na 13, ali da nije bilo smrtnih slučajeva od 2. maja.
Film "Referendum - priča o izmišljenoj slobodi", emitovan je u Crnoj Gori, a tamošnji Medijski savet za samoregulaciju (MSS) navodi da taj sadržaj grubo krši načela Kodeksa novinara i novinarki Crne Gore.
Bivši zamenik poljskog ministra pravde Marćin Romanovski viđen je posle bekstva iz Mađarske u maju dva puta u Srbiji i jednom u Hrvatskoj, javili su poljski mediji a poljski MUP je potvrdio da je on u Evropi.
Komentari 1
Student
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar