Najveći protesti u Libanu u poslednjih 14 godina parališu zemlju.
Protestuje se zbog slabe vlade, loših javnih usluga i nadolazećeg ekonomskog kolapsa. Demonstranti su izašli na ulice u urbanim centrima kako bi se suprotstavili državnim zvaničnicima, za koje tvrde da sprečavaju prekopotrebne reforme koje bi išle nauštrb vladajuće klase, te umesto toga pokušavaju da povećaju javne prihode oporezivanjem siromašnih, piše "Gardijan".
Libanska vlada je pod pritiskom dosad neviđenih protesta juče prihvatila niz ambicioznih reformi koje su dugo bile zaustavljene, ali su demonstranti nastavili da iskazuju nezadovoljstvo političkom klasom koju optužuju da je zemlju odvela u propast.
Nakon vanredne sednice vlade premijer Saad Hariri je pred novinarima najavio da će koaliciona vlada doneti "važne i nužne mere". Obećao je "proračun za 2020. bez dodatnih poreza za stanovništvo", smanjenje plate predsednika, bivših predsednika, ministara i poslanika za 50 odsto i nove poreze za banke.
Hariri je najavio i brze mere u borbi protiv korupcije i rekao da podržava zahtev za prevremene parlamentarne izbore koji su postavili demonstranti.
Haririjeve izjave koje su se direktno prenosile na velikim skupovima u središtu Bejruta nisu umirile građane, već ih je desetine hiljada ljudi dočekalo uzvicima "Revolucija, revolucija" i "Narod želi pad režima", što su bili glavni slogani protesta.
Sve je počelo u četvrtak
Nezadovoljstvo je izbilo u četvrtak nakon što su najavljeni novi porezi, među kojima je i šest dolara mesečne takse na aplikaciju WhatsApp, što je bilo ključno za izlazak demonstranata na ulice. Bes je proključao u petak i doveo do pljačke luksuznih prodavnica u Bejrutu i smrtnog stradanja jedne osobe u Tripoliju. Od tada su se protesti transformirali u velika mirna okupljanja, koja nadilaze sektaške i socijalne granice, te rastu u brojnosti i energičnosti, dok se libanske vođe trude da formulišu odgovor.
Libanske zastave dominirale su u nedelju u Bejrutu, a zastave političkih grupa ili milicija uglavnom su izostale, što je na prethodnim protestima bila retkost.
Iako demonstracije nisu retkost u Libanu, toliko ljudi na ulicama u takvom trajanju nije zabeleženo još od Kedarske revolucije 2005. godine, koja je dovela do toga da sirijske snage napuste zemlju nakon 15 godina uplitanja u dešavanja kod suseda. Taj je trenutak trebalo da inicira novu eru upravljanja, u kojoj će lokalni zvaničnici imati više slobode u vođenju nacionalnih poslova. Umesto toga, u svim državnim institucijama učvrstile su se jaka korupcija i nepotizam, a jaz između privilegovane elite i ostatka zemlje se produbio.
Ekonomija blizu propasti
Libanska ekonomija u međuvremenu se približila propasti. Državni dug iznosi 150 odsto BDP-a i nastavlja da raste, rezerve centralne banke pale su prošle godine za 30 odsto, a lokalna valuta poslednjih meseci izgubila je vrednost u odnosu na dolar.
Devalvaciju u odnosu na dolar, ekonomisti i diplomate smatraju presudnom tačkom. Oni su pozvali libanske vođe da sprovedu duboke strukturalne reforme kako bi oslobodili prihode i omogućili 11 milijardi dolara povoljnih zajmova i nepovratnih sredstava, što bi moglo da podstakne ekonomiju koja je na izdisaju.
Paket podrške sastavila je Francuska, koja je insistirala na opipljivim naporima za promenom duboko ukorenjene mreže političara koji koriste milijarde dolara iz državne blagajne kako bi plaćali svoje prijatelje i osigurali glasove.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Tokom demonstracija na koje je pozvao krajnje desničarski aktivista Tomi Robinson u Londonu, uhapšeno je devetoro ljudi, saopštila je londonska policija.
Ministarstvo odbrane Rumunije saopštilo je da su dva borbena aviona F-16 poletela iz baze u Feteštiju nakon što je otkriven dron u rumunskom vazdušnom prostoru.
Avioni NATO su raspoređeni kako bi štitili vazdušni prostor Poljske, zbog opasnosti od napada bespilotnih letelica iz susedne Ukrajine, pa je i aerodrom u Lublinu zatvoren, saopštile su vlasti u Varšavi.
Broj povređenih u eksploziji gasa u baru u naselju Puente de Valjekas u Madridu porastao je na 25, od kojih je troje ljudi teško povređeno, javlja El Pais.
Zbog reakcija na društvenim mrežama povodom ubistva američkog aktiviste Čarlija Kirka, više ljudi u Sjedinjenim Američkim Državama ostalo je bez posla, navode mediji.
Nepalska premijerka Sušila Karki posetila je povređene u neredima koji su izbili poslednjih nedelja kao posledica korupcije i represije prethodne vlade.
Najveće groblje u Teheranu, poslednje počivalište za neke od hiljada ubijenih u masovnim pogubljenjima protivnika Islamske revolucije u Iranu 1979. godine, postaje parking.
Brajan Volš, optužen da je ubio svoju suprugu Anu Volš, rodom iz Beograda, izboden je u zatvoru i prevezen u bolnicu u Bostonu, saopštio je njegov advokat.
Bivša predsednica Vrhovnog suda Nepala, Sušila Karki (73), postala je premijerka u prelaznoj vladi zaduženoj da obezbedi prelazni period do izbora zakazanih za mart 2026. godine. posle smrtonosnih nereda ove nedelje.
Berlin, Pariz i London pozvali su na "neposredni prekid izraelskih vojnih operacija u Gazi", nakon što je izraelska vojska objavila nameru da intenzivira vazdušne napade u tom gradu.
Osumnjičeni za ubistvo konzervativnog američkog influensera Čarlija Kirka uhapšen je, izjavio je predsednik Sjedinjenih Američkih Držžava Donald Tramp, čiji saradnik je bio Kirk.
Grupa Evropa suverenih nacija u Evropskom parlamentu predložila je američkog aktivistu Čarlija Kirka za nagradu Saharov za slobodu mišljenja, za koju su nominovani i srpski studenti.
Nemačka vojska treba da doda 100.000 aktivnih vojnika postojećim 62.000, kako bi ispunila nove ciljeve NATO-a, namenjene povećanju spremnosti usled, kako procenuju, "rastuće pretnje od ruske agresije".
Sudsko veće brazilskog Vrhovnog suda osudilo je bivšeg predsednika Žaira Bolsonara na 27 godina i tri meseca zatvora zbog planiranja državnog udara kako bi ostao na vlasti nakon poraza na izborima 2022. godine.
Bivši predsednici Sjedinjenih Američkih Država pridružili pozvali su na okončanje političkog nasilja, nakon ubistva konzervativnog aktiviste Čarlija Kirka.
Kao odgovor na sankcije Slovenije protiv Milorada Dodika, vlada Republike Srpske zabranila je ulazak u entitet slovenskoj predsednici Nataši Pirc Musar i ministarki spoljnih poslova Tanji Fajon.
Novinar Radio Slobodne Evrope Ihar Losik pušten je na slobodu posle više od pet godina provedenih u beloruskom zatvoru po politički motivisanim optužbama, saopštila je RSE.
Sjedinjene Američke Države pozdravile su oslobađanje 52 politička zatvorenika u Belorusiji, što je usledilo posle posete specijalnog izaslanika Donalda Trampa toj zemlji.
Američke vlasti objavile su da su našle oružje kojim je u sredu na javnom skupu ubijen konzervativni influeser Čarli Kirk, saradnik predsednika Donalda Trampa, i da imaju "dobre video snimke" tog ubistva.
Komentari 1
Student
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar