Krivične prijave zbog slavljenja Hamasa u Berlinu

Berlinska policija podnela je prijave zbog "slavljenja i odobravanja krivičnih dela" protiv ljudi koji su u berlinskoj četvrti Nojkeln delili slatkiše prolaznicima, slaveći Hamasov napad na Izrael.
Krivične prijave zbog slavljenja Hamasa u Berlinu
Foto: Pixabay
Prema snimcima sa društvenih mreža, pristalice mreže Samidun, udruženja za podršku palestinskim zarobljenicima, nosile su i palestinske zastave dok su delile slatkiše, prenosi Dojče vele.
"Živeo otpor palestinskog naroda", napisala je organizacija na Iksu.
Policija je saopštila da je u četvrti Nojkeln, u kojoj većina stanovnika ima migrantsko poreklo, bio niz plakata i grafita na arapskom jeziku, iscrtani kalašnjikovi i drugi znaci podrške Hamasu.
 
U Sunčanoj aleji, glavnoj ulici Nojkelna, u subotu uveče je održan i propalestinski skup sa šezdesetak učesnika o kojima mnogi mediji prenose da su "arapskog porekla".
 
Policija je odlučila da rasturi skup jer su neki učesnici stavili maske i jer su iznova ponavljane antiizraelske parole.
 
Potom je dvoje policajaca lakše povređeno kad su neki učesnici skupa bacili flaše na njih. Podneto je šest krivičnih prijava i 36 prekršajnih.
 
"Ne prihvatamo da se na našim ulicama slave odvratni napadi protiv Izraela. Patnja, razaranje, smrt toliko ljudi ne sme nikome biti povod za radost", izjavio je juče nemački kancelar Olaf Šolc.
 
U subotu je Brandenburška kapija u Berlinu bila osvetljena u bojama izraelske zastave.
 
Policija širom Nemačke pojačala je patrole oko sinagoga i jevrejskih kulturnih centara.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

  • p

    10.10.2023 10:36
    @Bravo i od mene
    Kakav antisemitizam u Srbiji?
    Srbija sa Jugoslavijom je bila jedina zemlja gde nisu živeli u getu kao u drugim evropskim državama i bili su potpuno integrisani u društvo.
    Niko ne podržava Hamas i Dzihad pogotovo ne Srbi koji su u Bosni bili svedoci bestijalnosti tih ekstremnih islamističkih grupa.
    Poenta je da palestinski narod godinama živi bespoćan i u paklu i nečovečnoj okrutnosti izraelskih snaga i da zaslužuje pažnju međunarodne zajednice ali to se neće desiti jer ovaj rat nekome odgovara a to svakako nisu civili i sa jedne i sa druge strane koji plaćaju njegovu cenu.
    Ne sme se ćutati na patnju bilo kojeg naroda i jedno zlo ne opravdava drugo.
  • Iguman

    10.10.2023 09:08
    Proterati simpatizere nasilja iz Nemačke.
  • Ha

    10.10.2023 08:27
    Ha
    Amerika i Engleska su uzročnici svih ratova u svetu.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Region i svet

Paralisan javni prevoz u Nemačkoj zbog štrajka

Sindikat Ver.di danas je pokrenuo upozoravajuće štrajkove u javnom prevozu širom Nemačke, zbog čega su autobusi, tramvaji i vozovi ostali u depou, a putnici morali da potraže alternativni prevoz.

Sarajevo vraća spomenik Francu Ferdinandu

Gradsko veće Sarajeva usvojilo je u četvrtak inicijativu Kluba odbornika Stranke za BiH za vraćanje spomenika austrougarskom prestolonasledniku Francu Ferdinandu i njegovoj supruzi Sofiji kod Latinske ćuprije.

Avganistan napao vojne položaje Pakistana

Avganistanska vojska je saopštila da je zauzela nekoliko baza i drugih objekata pakistanske vojske kako bi uzvratila na pakistanske napade na avganistanska pogranična područja ove nedelje.

Meksiko skraćuje radnu nedelju za osam sati

Meksiko je usvojio zakon kojim se postepeno smanjuje standardna radna nedelja sa 48 na 40 sati, iako kritičari strahuju da će smanjenje biti nadoknađeno povećanjem dozvoljenih prekovremenih sati.