
Predsednički izbori u Rumuniji u nedelju: Predviđa se drugi krug, favorit ultranacionalista Simon
Građani Rumunije će u nedelju glasati na ponovljenim predsedničkim izborima, na kojima bi mogao da pobedi ultranacionalista Đorđe Simion.

Foto: Beta/AP (Stephen McGrath)
Simonova pobeda bi verovatno izazvala nelagodu u Evropskoj uniji i NATO-u i uznemirila investitore.
Đorđe Simion, krajnje desni evroskeptik, vodi prema istraživanjima javnog mnjenja uoči prvog kruga glasanja, pet meseci nakon što je Ustavni sud poništio predsedničke izbore posle tvrdnji da je Rusija vodila koordinisanu onlajn kampanju u korist krajnje desnog populiste Kalina Đorđeskua, što je Moskva demantovala.
U trci za naslednika Klausa Johanisa je 11 kandidata, a ako niko od njih ne osvoji apsolutnu većinu glasova, drugi krug izbora biće održan 18. maja.
Prema anketama, 38-godišnji Simion može da računa na oko 30 odsto glasova u prvom krugu, čime bi ostvario komotnu prednost u odnosu na dva centristička kandidata, bivšeg senatora Krina Antoneskua i gradonačelnika Bukurešta Nikuzora Dana, navodi agencija Rojters.
Za ulazak u drugi krug konkurišu i bivši premijer Viktor Ponta i predsednica stranke desnog centra Unija za spas Rumunije Elena Laskoni, koja je na novembarskim izborima zauzela drugo mesto (18,7 odsto glasova), iza Đorđeskua (22,4 odsto).
Simion, lider ultranacionalističke Alijanse za ujedinjenje Rumuna, postao je favorit nakon što je njegovom savezniku Đorđeskuu u martu zabranjeno učešće na predstojećim izborima u zemlji sa 19 miliona stanovnika.
Đorđesku se suočava sa optužbama za podršku fašističkim grupama i u vezi sa finansiranjem kampanje. Rumunske vlasti ispituju i finansiranje kampanje Simiona nakon što je prijavio da nije trošio sredstva na onlajn promociju, uprkos dokazima o plaćenom sadržaju na društvenim mrežama.
Simion, koji je zauzeo četvrto mesto na novembarskim izborima, protivi se slanju vojne pomoći susednoj Ukrajini, kritičan je prema rukovodstvu EU i podržava predsednika SAD Donalda Trampa.
Zalaže se za povratak Rumunije na njene granice iz 1940. godine, što uključuje delove Bugarske, Moldavije i Ukrajine. Moldavija i Ukrajina su mu zabranile ulazak zbog tog stava.
Kao konzervativni hrišćanin, zalagao se za održavanje neuspelog referenduma 2018. čiji su inicijatori želeli da spreče sklapanje brakova istopolnih parova.
Simion računa na podršku Trampove administracije i nada se da će imati koristi od rasprostranjenog gneva javnosti zbog poništavanja novembarskih izbora.
Pobeda Simiona mogla bi da izoluje Rumuniju, da smanji ulaganja i da učini zemlju manje predvidljivom i manje kooperativnom članicom NATO-a po pitanju vojne pomoći Kijevu, što bi išlo naruku Rusiji, navodi Rojters.
Budući da u globalizovanom svetu nije lako odupreti se opštim političkim trendovima kakav je rast desnice, situacija u Rumuniji ne iznenađuje, pogotovo ako se u obzir uzme podrška koju su Trampovi bliski saradnici, Ilon Mask i Džej Di Vens, uputili Đorđeskuu, navodi Vanja Paraušić u tekstu za Istraživački forum Evropskog pokreta u Srbiji.
U tekstu "Izbori u Rumuniji: Odbijena kandidatura desničarkog predstavnika - Udar na demokratiju ili 'ruski uticaj'?", Paraušić ukazuje da desničarski kandidati u Rumuniji nisu beležili uspehe na izborima u poslednjih 30 godina, ali da se birači u vremenu globalnih kriza sve češće okreću desnici u potrazi za jasnim rešenjima i čvršćim vođstvom, dok se liberalne partije suočavaju sa rastućim izazovima u pridobijanju poverenja građana.
"Uz to, Rumunija se suočava sa masovnim iseljavanjem iz ruralnih regija, vlada korupcija i klijentelizam, netransparentnost državne uprave i zanemarivanje reformi u obrazovnom i pravosudnom sistemu. Obećane reforme se ne ispunjavaju, a u nedostatku političkih alternativa, građani su se na prošlim izborima okrenuli desnici, koja je očigledno bila uverljivija i proaktivnija", navodi Paraušić.
Ona dodaje da će rast desnice i nezadovoljstvo birača trenutnom vlašću "svakako oblikovati budućnost rumunske politike".
Među favoritima za ulazak u drugi krug, uz Simiona, je i 65-godišnji Krin Antonesku, koga podržavaju tri stranke iz prozapadne rumunske vlade - njegova Nacionalna liberalna stranka čiji je lider bio od 2009. do 2014. godine, Socijaldemokratska partija i etnička mađarska partija.
Antonesku, bivši poslanik (1992-2008) i senator (2008-2016), podržava povećanje izdataka za odbranu, zalaže se za nastavak podrške Ukrajini i za uvođenje građanskih zajednica za istopolne parove.
Antonesku je 2012. kratko bio privremeni predsednik države, a posle povlačenja iz politike 2016. godine živeo je u Briselu sa suprugom Adinom Joanom Valean, poslanicom Evropskog parlamenta i bivšom evropskom komesarkom za saobraćaj (2019-2024).
Šanse za ulazak u drugi krug ima i 55-godišnji gradonačelnik Bukurešta Nikuzor Dan, nezavisni kandidat poznat po čvrstom pro-EU i pro-NATO stavu.
Dan, matematičar obrazovan u Francuskoj, zalaže se za nastavak podrške Ukrajini i za postepeno povećanje izdvajanja za odbranu sa prošlogodišnjih 2,0 na 3,5 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) do 2030. godine.
U fokusu kampanje mu je borba protiv korupcije, eliminisanje birokratije i reforma javne uprave po modelu zasluga.
Na meti je kritika zbog dugogodišnje bliske povezanosti sa biznismenom Mihajem Paunom, koji je u prošlosti hvalio ruskog predsednika Vladimira Putina na društvenim mrežama i imao je poslove u Belorusiji i Rusiji.
I Antonesku i Dan su prozapadni kandidati koji podržavaju Ukrajinu. Antonesku bi najverovatnije podržao sadašnju vladu ako pobedi na izborima, dok je Dan rekao da bi se zalagao za formiranje novog prozapadnog kabineta.
U drugi krug bi mogao da uđe i 52-godišnji Viktor Ponta, bivši premijer (2012-2015) i nekadašnji lider leve Socijaldemokratske partije koji je postao ultranacionalista.
Ponta, koji nastupa kao nezavisni kandidat, navodi da podržava "radikalnu promenu koja se dešava u SAD" i povećanje izdvajanja za odbranu na iznad tri odsto BDP-a u 2026. godini. Ne podržava uvođenje građanskih zajednica za istopolne parove.
Šanse za ulazak u drugi krug ima i Elena Laskoni, 52-godišnja liderka Unije za spas Rumunije, iako ankete pokazuju da je izgubila podršku birača u odnosu na novembarske izbore, kada je trebalo da bude rivalka Đorđeskuu u drugom krugu.
Laskoni, gradonačelnica Kampulunga, grada u centralnom delu zemlje, izgubila je i podršku nekih visokih funkcionera njene stranke koji su podržali Nikuzora Dana.
Poput Antoneskua i Dana, i Laskoni je za povećanje izdataka za odbranu i za dalju pomoć Ukrajini. Podržava građanske zajednice za istopolne parove, ali se protivi legalizaciji istopolnih brakova.
Funkciju predsednika Rumunije, koji ima manju moć od premijera, jedna osoba može da obavlja najviše u dva petogodišnja mandata. Predsednik komanduje oružanim snagama, imenuje premijera, glavne sudije, tužioce i šefove tajne službe i predsedava Savetom bezbednosti koji odlučuje o slanju vojne pomoći. Takođe predstavlja Rumuniju na samitima EU i NATO-a i može da stavi veto na važne odluke Unije.
Novi predsednik će naslediti Klausa Johanisa, predsednika Rumunije od decembra 2014. do februara 2025. godine. Johanisu je drugi mandat produžen pošto je Ustavni sud poništio predsedničke izbore, ali je on u februaru ipak podneo ostavku pod pritiskom više opozicionih, pretežno desničarskih stranaka.
Ponavljanje predsedničkih izbora je zaustavilo aktivnosti vlade na smanjenju najvećeg budžetskog deficita u EU, zbog čega Rumuniji preti opasnost od pada kreditnog rejtinga na nivo ispod investicionog, navodi Rojters.
Naredni predsednik će se suočiti i sa ekonomskim posledicama potencijalnog trgovinskog rata i sa pritiskom da poveća izdvajanja za odbranu. Verovatno će nastojati i da poboljša odnose sa Vašingtonom nakon što su članovi Trampove administracije kritikovali poništavanje prošlogodišnjih izbora.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Region i svet
Bivša hrvatska ministarka osuđena zbog plaćanja privatnih troškova evropskim novcem
02.09.2025.•
0
Bivša hrvatska ministarka regionalnog razvoja i fondova EU Gabrijela Žalac osuđena je na sedam meseci zatvora zbog plaćanja privatnih troškova u ugostiteljskim objektima sredstvima EU.
Članstvo u EU ima većinsku podršku u svim zemljama Zapadnog Balkana osim u Srbiji
02.09.2025.•
1
Novo, vanredno istraživanje Eurobarometar Evropske komisije pokazuje da u Evropskoj uniji 56 odsto građana podržava proširenje i da je podrška je posebno snažna među mlađom populacijom.
Sud: Tramp slanjem Nacionalne garde u Los Anđeles prekršio zakon
02.09.2025.•
0
Savezni sudija je presudio da je predsednik SAD Donald Tramp slanjem Nacionalne garde tokom protesta protiv imigracije u Los Anđelesu prekršio zakon iz 1878. godine koji zabranjuje vojno sprovođenje zakona.
U novoj vladi Republike Srpske SNSD ima 11 od 16 ministara
02.09.2025.•
0
Mandatar za sastav nove vlade Republike Srpske Savo Minić predstavio je članove njegovog kabineta, u kojem neće biti funkcionera Demokratskog saveza (DEMOS) Nedeljka Čubrilovića, dosadašnjeg ministra saobraćaja i veza.
Putin: Rusija se ne protivi članstvu Ukrajine u EU
02.09.2025.•
0
Ruski predsednik Vladimir Putin izjavio je danas da Moskva nikada nije bila protiv potencijalnog članstva Ukrajine u Evropskoj uniji.
Žerar Depardje ponovo ide pred sudiju zbog optužbi za silovanje
02.09.2025.•
0
Francuski glumac Žerar Depardje (76) pojaviće se na sudu zbog novih optužbi za silovanje.
Žena se udavila u jezeru u Hamburgu dok je pokušavala da dohvati naočare koje su joj upale u vodu
02.09.2025.•
0
Žena je poginula u Hamburgu nakon što je pokušala da pronađe naočari koje su joj iz čamca pale u jezero Alster blizu pristaništa, rekla je policija.
Avion prinudno sleteo u Solun zbog agresivnog putnika
02.09.2025.•
0
Grčke vlasti uhapsile su neimenovanog 35-godišnjeg putnika zbog čijeg je agresivnog ponašanja u avionu kapetan morao prinudno da sleti u Solun.
Preminuo glumac Grejem Grin
02.09.2025.•
0
Kanadski glumac Grejem Grin preminuo je u 74. godini nakon duge bolesti, saopštio je njegov predstavnik za štampu Majkl Grin.
U Indoneziji 20 ljudi nestalo nakon nasilnih protesta
02.09.2025.•
1
Najmanje 20 ljudi se vodi kao nestalo posle nasilnih protesta koji potresaju Indoneziju od prošle nedelje, saopštila je lokalna organizacija za ljudska prava.
Belgija će priznati palestinsku državu na zasedanju Generalne skupštine UN
02.09.2025.•
1
Belgija će priznati palestinsku državu na zasedanju Generalne skupštine Ujedinjenih nacija tokom septembra, izjavio je belgijski ministar spoljnih poslova Maksim Prevo.
FOTO, VIDEO Početak školske godine u Ukrajini: Desetine hiljada dece nastavu ima pod zemljom
02.09.2025.•
0
Oko 17.000 dece u Harkovu, drugom po veličini gradu Ukrajine koji je česta meta ruskih napada, počelo je novu školsku godinu u školama koje su izgrađene pod zemljom, javlja Rojters.
Bivši premijer Češke metalnim predmetom udaren u glavu na mitingu, pa hospitalizovan
02.09.2025.•
0
Bivši premijer Češke Republike Andrej Babiš hospitalizovan je nakon što je udaren metalnim predmetom sa leđa u glavu tokom predizbornog mitina u gradu Dobra, prenosi Češka novinska agencija (ČTK).
Bivšem danskom ministru četiri meseca zatvora za dečiju pornografiju
02.09.2025.•
0
Bivši ministar u danskoj vladi Henrik Sas Larsen osuđen je na četiri meseca zatvora zbog posedovanja hiljada fotografija i snimaka seksualnog zlostavljanja dece.
Predsednik Poljske zatražio ratnu odštetu od Nemačke
02.09.2025.•
1
Predsednik Poljske Karol Navrocki zatražio je ratnu odštetu od Nemačke tokom jučerašnjeg obeležavanja godišnjice početka Drugog svetskog rata, tvrdeći da bi to postavilo nove temelje poljsko-nemačkih odnosa.
Iz Bele kuće procurio plan za "Rivijeru Gaze", usledile osude
02.09.2025.•
4
Plan koji kruži Belom kućom, a predviđa razvoj "Rivijere Gaze" kao niza futurističkih megagradova, izazvao je žestoke osude i ocene da se radi o suludom pokušaju prikrivanja etničkog čišćenja palestinskog stanovništva.
Ženu u Nigeriji živu zapalili zbog navodnog bogohuljenja
02.09.2025.•
0
Žena po imenu Amaje živa je spaljena u gradu Kasuvan-Garba na severu Nigerije nakon što je optužena da je uvredila proroka Muhameda, saopštila je tamošnja policija.
Ne odustaju: Flotila koja prevozi humanitarnu pomoć za Gazu ponovo isplovila iz Barselone
01.09.2025.•
0
Brodovi koji prevoze stotine aktivista i humanitarnu pomoć za Gazu, ponovo su isplovili danas oko 17.30 iz Barselone, nekoliko sati nakon što su bili primorani da se vrate u luku zbog jakog vetra.
Plenković: "Srbija je na ivici građanskog rata"
01.09.2025.•
35
Premijer Hrvatske Andrej Plenković upozorio je na strateškom forumu na Bledu na, kako je rekao, "surovu političku stvarnost" Zapadnog Balkana, istakavši da je "Srbija na ivici građanskog rata".
VIDEO: Suša u Iraku otkrila grobnice stare više od 2.000 godina
01.09.2025.•
0
Arheolozi su u Iraku, pogođenom sušom, otkrili 40 drevnih grobnica nakon što je nivo vode u najvećem rezervoaru u zemlji opao.
Humanitarna flotila za Pojas Gaze vratila se u Barselonu zbog vetra na Sredozemnom moru
01.09.2025.•
1
Jak vetar u Sredozemnom moru primorao je jedrilice i brodiće koji za Pojas Gaze prevoze humanitarnu pomoć i stotine pro-palestinskih aktivista, da se vrate u luku Barselone iz koje su krenuli u nedelju.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar