Predsednički izbori u Rumuniji u nedelju: Predviđa se drugi krug, favorit ultranacionalista Simon
Građani Rumunije će u nedelju glasati na ponovljenim predsedničkim izborima, na kojima bi mogao da pobedi ultranacionalista Đorđe Simion.
Foto: Beta/AP (Stephen McGrath)
Simonova pobeda bi verovatno izazvala nelagodu u Evropskoj uniji i NATO-u i uznemirila investitore.
Đorđe Simion, krajnje desni evroskeptik, vodi prema istraživanjima javnog mnjenja uoči prvog kruga glasanja, pet meseci nakon što je Ustavni sud poništio predsedničke izbore posle tvrdnji da je Rusija vodila koordinisanu onlajn kampanju u korist krajnje desnog populiste Kalina Đorđeskua, što je Moskva demantovala.
U trci za naslednika Klausa Johanisa je 11 kandidata, a ako niko od njih ne osvoji apsolutnu većinu glasova, drugi krug izbora biće održan 18. maja.
Prema anketama, 38-godišnji Simion može da računa na oko 30 odsto glasova u prvom krugu, čime bi ostvario komotnu prednost u odnosu na dva centristička kandidata, bivšeg senatora Krina Antoneskua i gradonačelnika Bukurešta Nikuzora Dana, navodi agencija Rojters.
Za ulazak u drugi krug konkurišu i bivši premijer Viktor Ponta i predsednica stranke desnog centra Unija za spas Rumunije Elena Laskoni, koja je na novembarskim izborima zauzela drugo mesto (18,7 odsto glasova), iza Đorđeskua (22,4 odsto).
Simion, lider ultranacionalističke Alijanse za ujedinjenje Rumuna, postao je favorit nakon što je njegovom savezniku Đorđeskuu u martu zabranjeno učešće na predstojećim izborima u zemlji sa 19 miliona stanovnika.
Đorđesku se suočava sa optužbama za podršku fašističkim grupama i u vezi sa finansiranjem kampanje. Rumunske vlasti ispituju i finansiranje kampanje Simiona nakon što je prijavio da nije trošio sredstva na onlajn promociju, uprkos dokazima o plaćenom sadržaju na društvenim mrežama.
Simion, koji je zauzeo četvrto mesto na novembarskim izborima, protivi se slanju vojne pomoći susednoj Ukrajini, kritičan je prema rukovodstvu EU i podržava predsednika SAD Donalda Trampa.
Zalaže se za povratak Rumunije na njene granice iz 1940. godine, što uključuje delove Bugarske, Moldavije i Ukrajine. Moldavija i Ukrajina su mu zabranile ulazak zbog tog stava.
Kao konzervativni hrišćanin, zalagao se za održavanje neuspelog referenduma 2018. čiji su inicijatori želeli da spreče sklapanje brakova istopolnih parova.
Simion računa na podršku Trampove administracije i nada se da će imati koristi od rasprostranjenog gneva javnosti zbog poništavanja novembarskih izbora.
Pobeda Simiona mogla bi da izoluje Rumuniju, da smanji ulaganja i da učini zemlju manje predvidljivom i manje kooperativnom članicom NATO-a po pitanju vojne pomoći Kijevu, što bi išlo naruku Rusiji, navodi Rojters.
Budući da u globalizovanom svetu nije lako odupreti se opštim političkim trendovima kakav je rast desnice, situacija u Rumuniji ne iznenađuje, pogotovo ako se u obzir uzme podrška koju su Trampovi bliski saradnici, Ilon Mask i Džej Di Vens, uputili Đorđeskuu, navodi Vanja Paraušić u tekstu za Istraživački forum Evropskog pokreta u Srbiji.
U tekstu "Izbori u Rumuniji: Odbijena kandidatura desničarkog predstavnika - Udar na demokratiju ili 'ruski uticaj'?", Paraušić ukazuje da desničarski kandidati u Rumuniji nisu beležili uspehe na izborima u poslednjih 30 godina, ali da se birači u vremenu globalnih kriza sve češće okreću desnici u potrazi za jasnim rešenjima i čvršćim vođstvom, dok se liberalne partije suočavaju sa rastućim izazovima u pridobijanju poverenja građana.
"Uz to, Rumunija se suočava sa masovnim iseljavanjem iz ruralnih regija, vlada korupcija i klijentelizam, netransparentnost državne uprave i zanemarivanje reformi u obrazovnom i pravosudnom sistemu. Obećane reforme se ne ispunjavaju, a u nedostatku političkih alternativa, građani su se na prošlim izborima okrenuli desnici, koja je očigledno bila uverljivija i proaktivnija", navodi Paraušić.
Ona dodaje da će rast desnice i nezadovoljstvo birača trenutnom vlašću "svakako oblikovati budućnost rumunske politike".
Među favoritima za ulazak u drugi krug, uz Simiona, je i 65-godišnji Krin Antonesku, koga podržavaju tri stranke iz prozapadne rumunske vlade - njegova Nacionalna liberalna stranka čiji je lider bio od 2009. do 2014. godine, Socijaldemokratska partija i etnička mađarska partija.
Antonesku, bivši poslanik (1992-2008) i senator (2008-2016), podržava povećanje izdataka za odbranu, zalaže se za nastavak podrške Ukrajini i za uvođenje građanskih zajednica za istopolne parove.
Antonesku je 2012. kratko bio privremeni predsednik države, a posle povlačenja iz politike 2016. godine živeo je u Briselu sa suprugom Adinom Joanom Valean, poslanicom Evropskog parlamenta i bivšom evropskom komesarkom za saobraćaj (2019-2024).
Šanse za ulazak u drugi krug ima i 55-godišnji gradonačelnik Bukurešta Nikuzor Dan, nezavisni kandidat poznat po čvrstom pro-EU i pro-NATO stavu.
Dan, matematičar obrazovan u Francuskoj, zalaže se za nastavak podrške Ukrajini i za postepeno povećanje izdvajanja za odbranu sa prošlogodišnjih 2,0 na 3,5 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) do 2030. godine.
U fokusu kampanje mu je borba protiv korupcije, eliminisanje birokratije i reforma javne uprave po modelu zasluga.
Na meti je kritika zbog dugogodišnje bliske povezanosti sa biznismenom Mihajem Paunom, koji je u prošlosti hvalio ruskog predsednika Vladimira Putina na društvenim mrežama i imao je poslove u Belorusiji i Rusiji.
I Antonesku i Dan su prozapadni kandidati koji podržavaju Ukrajinu. Antonesku bi najverovatnije podržao sadašnju vladu ako pobedi na izborima, dok je Dan rekao da bi se zalagao za formiranje novog prozapadnog kabineta.
U drugi krug bi mogao da uđe i 52-godišnji Viktor Ponta, bivši premijer (2012-2015) i nekadašnji lider leve Socijaldemokratske partije koji je postao ultranacionalista.
Ponta, koji nastupa kao nezavisni kandidat, navodi da podržava "radikalnu promenu koja se dešava u SAD" i povećanje izdvajanja za odbranu na iznad tri odsto BDP-a u 2026. godini. Ne podržava uvođenje građanskih zajednica za istopolne parove.
Šanse za ulazak u drugi krug ima i Elena Laskoni, 52-godišnja liderka Unije za spas Rumunije, iako ankete pokazuju da je izgubila podršku birača u odnosu na novembarske izbore, kada je trebalo da bude rivalka Đorđeskuu u drugom krugu.
Laskoni, gradonačelnica Kampulunga, grada u centralnom delu zemlje, izgubila je i podršku nekih visokih funkcionera njene stranke koji su podržali Nikuzora Dana.
Poput Antoneskua i Dana, i Laskoni je za povećanje izdataka za odbranu i za dalju pomoć Ukrajini. Podržava građanske zajednice za istopolne parove, ali se protivi legalizaciji istopolnih brakova.
Funkciju predsednika Rumunije, koji ima manju moć od premijera, jedna osoba može da obavlja najviše u dva petogodišnja mandata. Predsednik komanduje oružanim snagama, imenuje premijera, glavne sudije, tužioce i šefove tajne službe i predsedava Savetom bezbednosti koji odlučuje o slanju vojne pomoći. Takođe predstavlja Rumuniju na samitima EU i NATO-a i može da stavi veto na važne odluke Unije.
Novi predsednik će naslediti Klausa Johanisa, predsednika Rumunije od decembra 2014. do februara 2025. godine. Johanisu je drugi mandat produžen pošto je Ustavni sud poništio predsedničke izbore, ali je on u februaru ipak podneo ostavku pod pritiskom više opozicionih, pretežno desničarskih stranaka.
Ponavljanje predsedničkih izbora je zaustavilo aktivnosti vlade na smanjenju najvećeg budžetskog deficita u EU, zbog čega Rumuniji preti opasnost od pada kreditnog rejtinga na nivo ispod investicionog, navodi Rojters.
Naredni predsednik će se suočiti i sa ekonomskim posledicama potencijalnog trgovinskog rata i sa pritiskom da poveća izdvajanja za odbranu. Verovatno će nastojati i da poboljša odnose sa Vašingtonom nakon što su članovi Trampove administracije kritikovali poništavanje prošlogodišnjih izbora.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Region i svet
Najmanje 920 poginulih u zemljotresima u Venecueli, više od 3.000 povređenih: Spasioci i dalje tragaju
26.06.2026.•
0
Broj poginulih u Venecueli porastao je na 920, dok je povređenih više od 3.000, piše CNN.
Preminuo bivši ministar odbrane Rusije Sergej Ivanov
26.06.2026.•
3
Bivši ministar odbrane Rusije Sergej Ivanov preminuo je danas u 73. godini, saopštili su njegova porodica i Kremlj.
Novi plan za evropske integracije: Više reformi i veći pristup
26.06.2026.•
2
Evropska komisija radi na planovima kako bi se kandidatima za članstvo u EU pružile ekonomske koristi pre nego što se pridruže bloku, dok vlade članica traže načine da ubrzaju proširenje bez snižavanja uslova za ulazak.
Slučaj Džefri Epstin: Ministarstvu naloženo da objavi neredigovane dokumente
26.06.2026.•
0
Ministarstvu pravde SAD naloženo je da do 2. jula objavi neredigovane verzije više dokumenata povezanih sa osuđenim seksualnim prestupnikom Džefrijem Epstinom ili da objasni zašto to ne može da učini.
FOTO: Zmija na dečjem igralištu na plaži u Bečićima
26.06.2026.•
1
Na dečjem igralištu na plaži u Bečićima uočena je zmija.
Raste broj žrtava zemljotresa u Venecueli: Više od 230 stradalih, 4.300 se vodi kao nestalo
26.06.2026.•
2
Ministar zdravlja Venecuele Karlos Alvarado saopštio je da je u dva velika zemljotresa u toj zemlji, prema novom bilansu, poginulo 235 osoba, a povređeno najmanje 4.300.
Kralj Čarls objavio koliko je platio porez, ali i da neće živeti u Bakingemskoj palati
26.06.2026.•
2
Britanski kralj Čarls Treći dogodine neće živeti u Bakingemskoj palati u Londonu po završetku desetogodišnjeg programa njenog renoviranja za 369 miliona funti (428 miliona evra).
U sudaru vozova u Poljskoj 11 osoba povređeno
25.06.2026.•
0
Dva voza sudarila su se danas neposredno posle 18 sati u blizini stanice Bjalošlivje u centralnom delu Poljske, a tom prilikom povređeno je 11 osoba.
Najmanje 188 poginulih u zemljotresu u Venecueli, traga se za preživelima pod ruševinam
25.06.2026.•
0
Broj mrtvih posle dva razorna zemljotresa koja su pogodila Venecuelu porastao je na 188, broj povređenih na 1.520, a 200 je zarobljenih pod ruševinama, rekao je danas predsednik Skupštine Venecuele Horhe Rodriges.
Vrhovni sud SAD dao zeleno svetlo Trampu za ukidanje zaštite migrantima iz Haitija i Sirije
25.06.2026.•
0
Američki Vrhovni sud presudio je danas da administracija predsednika Donalda Trampa može da ukine zaštitu stotina hiljada haićanskih i sirijskih migranata koja im je dozvoljavala da godinama borave u SAD.
Ukrajina putem tendera nabavlja dronove za napad i izviđanje
25.06.2026.•
2
Ukrajinski ministar odbrane Mihailo Fedorov izjavio je na Telegramu da Agencija za nabavke u oblasti odbrane objavljuje prvi otvoreni tender za doimaće kompanije radi kupovine dronova srednjeg dometa za napad i izviđanje
Svetski lideri nude pomoć Venecueli posle razornih zemljotresa, saučešća stižu i iz Srbije
25.06.2026.•
2
Svetski lideri su porukama solidarnosti i ponudama pomoći reagovali na dva današnja velika zemljotresa u Venecueli gde je poginulo najmanje 164 ljudi, više od 1.000 je povređeno i mnogi su zarobljeni ispod ruševina.
Mladi francuski fudbaler se utopio u reci Roni
25.06.2026.•
0
Mladi francuski fudbaler Kenzo Kis, član rezervnog tima Gengana, preminuo je nakon utapanja u reci Rona tokom toplotnog talasa koji je zahvatio Francusku, saopštile su danas tamošnje vlasti.
VIDEO Venecuelu pogodila dva zemljotresa od 7,2 i 7,5 stepeni: Najmanje 164 mrtvih i 700 povređenih
25.06.2026.•
11
Zemljotresi magnitude 7,2 i 7,5, pogodili su Venecuelu u razmaku manjem od jednog minuta, a tom prilikom poginule su najmanje 164 osobe, dok je povređeno najmanje 700 ljudi.
Dečak umro u Francuskoj jer je ostao zarobljen u vrelom automobilu
25.06.2026.•
0
Trogodišnji dečak preminuo je Sen Gratjenu, u francuskom departmanu Val d'Oaz, nakon što je ostao zarobljen u parkiranom automobilu tokom toplotnog talasa koji je pogodio zemlju.
VIDEO: Japan pogodio zemljotres od 7,2 stepena, najmanje četvoro povređenih
25.06.2026.•
0
Najmanje četiri osobe povređene su u zemljotresu jačine 7,2 stepena po Rihteru koji je protekle noći pogodio region Tohoku na severoistoku Japana, saopštila je Japanska meteorološka agencija i lokalne vatrogasne službe.
Mladi u Evropi sve manje idealisti i sve pragmatičniji
25.06.2026.•
10
Kod mladih ljudi u Evropi raste sumnja da je demokratija najbolji oblik državnog uređenja jer nisu zadovoljni načinom kako ona funkcioniše u njihovim zemljama.
Obnovljena spomen-ploča žrtvama ustaških logora postavljena na Pagu
24.06.2026.•
2
Obnovljena spomen-ploča žrtvama ustaških logora postavljena je u uvali Slana na ostrvu Pagu, povodom obeležavanja 85. godišnjice osnivanja logora Gospić-Jadovno-Pag.
Kremlj: Bez dogovora o nastavku mirovnih pregovora sa Ukrajinom
24.06.2026.•
4
Trenutno nema dogovora o nastavku mirovnih pregovora sa Ukrajinom, izjavio je danas portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
Milanović oduzeo ratna odlikovanja Glavašu zbog presude za zločin nad Srbima u Osijeku
24.06.2026.•
5
Predsednik Hrvatske Zoran Milanović je oduzeo ratna odlikovanja Branimiru Glavašu koji je nedavno u ponovljenom postupku pravosnažno osuđen zbog ratnog zločina nad srpskim civilima u Osijeku 1991.
Svaki četvrti birač u Evropi podržava krajnju desnicu, upozorava novo istraživanje
24.06.2026.•
7
Novo istraživanje pokazalo je da gotovo svaki četvrti birač u Evropi danas glasa za partije krajnje desnice.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar