Fon der Lajen i Košta: Impresivan napredak Albanije i Crne Gore, drugi da ih ne sputavaju na putu ka EU

Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen izjavila je da su Albanija i Crna Gora ostvarile impresivan napredak u procesu evrointegracija koji treba da inspiriše ostale partnere sa Zapadnog Balkana.
Fon der Lajen i Košta: Impresivan napredak Albanije i Crne Gore, drugi da ih ne sputavaju na putu ka EU
Foto: Beta/AP (Virginia Mayo)
Posle samita Evropske unije i Zapadnog Balkana, na kojem Srbija prvi put nije učestvovala, Fon der Lajen je u pisanoj izjavi navela da je "proširenje EU, prvi put u više od deset godina, postalo realna mogućnost".
 
"Želim da pohvalim ogroman napredak Albanije i Crne Gore. Impresivno je ono što su postigle. Njihov napredak je impresivan izvor inspiracije za ostale partnere sa Zapadnog Balkana i šalje snažnu poruku svetu o atraktivnosti evropske ponude. To je ponuda solidarnosti, mogućnosti i stabilnosti. Da bismo tu ponudu pretvorili u stvarnost, intenzivno radimo na postepenoj integraciji", navela je Fon der Lajen.
Ona je navela da tome služi i Plan rasta za Zapadni Balkan, zahvaljujući kojem su zemlje tog regiona više integrisane u EU nego bilo koji partner u procesu proširenja ranije.
 
"Samo ulaganje ne može da generiše održivi rast. A reforme bez resursa ne mogu biti u potpunosti sprovedene. Zato Plan rasta kombinuje to dvoje: reforme za otključavanje resursa i resurse koji omogućavaju reforme. I sa tom kombinacijom, region ima određene koristi od integracije čak i pre punopravnog članstva. Jer je jaz u razvoju između Zapadnog Balkana i EU predugo ograničavao ulaganja, stvaranje radnih mesta i mogućnosti. Plan rasta se direktno bavi time, uz šest milijardi evra ulaganja. I sada imamo šest ambicioznih reformskih agendi", dodala je ona.
Predsednica Evropske komisije je ukazala da se već vide prvi konkretni rezultati da se očekuje da Zapadni Balkan sledeće godine ima rast od oko tri odsto, koji "odražava poverenje u evropsku budućnost regiona, uticaj reformi i koristi od bliže ekonomske integracije sa EU".
 
"A biće još toga. Integrišemo naše partnere u Jedinstvenu zonu plaćanja u evrima (SEPA). To bi moglo da uštedi preduzećima i građanima do 500 miliona evra godišnje. Takođe štedimo vreme kroz naše 'zelene trake', koje će ojačati lance snabdevanja, poboljšati logistiku i skratiti vreme tranzita do 80 odsto. A uz Plan rasta, ekonomija regiona može da se udvostruči u narednoj deceniji", navela je.
 
Dodala je da je investicioni plan do sada mobilisao 18 milijardi evra, uključujući šest milijardi evra grantova EU, i da se širom regiona realizuje više od 68 projekata za finansiranje ključne infrastrukture u transportu, energetici, digitalnoj povezanosti i projektima zaštite životne sredine.
 
"Te investicije čine region konkurentnijim i bolje povezanim sa Jedinstvenim tržištem EU. Uzmimo za primer veštačku inteligenciju: uspostavljamo mrežu fabrika veštačke inteligencije širom EU i otvaramo ih za Zapadni Balkan, sa antenama fabrika veštačke inteligencije u Srbiji i Severnoj Makedoniji. To će omogućiti kompanijama iz celog regiona da se povežu sa tim fabrikama i da dobiju pristup evropskoj infrastrukturi veštačke inteligencije", ukazala je Fon der Lajen.
 
Navela je da sve to privlači privatne investicije i dodala da su tokom investicionih konferencija EU u Albaniji i Crnoj Gori obezbeđene investicione deklaracije od privatnih investitora, vredne više od četiri milijarde evra.
 
Fon der Lajen je izrazila zadovoljstvo što može da objavi da se EU kreće ka ukidanju kaznenih mera za Kosovo, posle mirne tranzicije vlasti u lokalnim samoupravama na severu posle nedavnih lokalnih izbora, navodeći da je u planu 216 miliona evra finansijske pomoći i da će 205 miliona biti isplaćeno početkom sledeće godine.
 
Ona je navela i da je Zajedničko regionalno tržište "najbrži put ka konkurentnosti, najdirektniji most ka jedinstvenom tržištu EU i najjasniji dokaz da region može da deluje kao jedna celina".
 
"Rezultati su jasni. Od 2021. trgovina unutar regiona je udvostručena, trgovina robom i uslugama je porasla 19 odsto, kraća čekanja na granicama uštedela su više od 20 godina vremena u zbiru. Zato je sada vreme da obnovimo napore i završimo agendu Zajedničkog regionalnog tržišta. Zamah za proširenje sa našim partnerima sa Zapadnog Balkana nikada nije bio jači. Ovo je istorijska prilika. Hajde da je zajedno iskoristimo", dodala je.
 
Predsednik Evropskog saveta Antonio Košta izjavio je da je proces proširenja Evropske unije proces zasnovan na zaslugama, a ne trka ili takmičenje između kandidata, i da one koji idu brže ka Uniji drugi ne treba da sputavaju.
 
Posle samita Evropske unije i Zapadnog Balkana, na kojem Srbija prvi put nije učestvovala, Košta je izjavio da je sa skupa poslata jasna poruka da se snažno podržava budućnost tog regiona u bloku 27 zemalja.
 
"Proširenje ostaje ključna tačka za naše zajedničke ciljeve. To je pravi izbor iz tri razloga. Proširenje je proces zasnovan na zaslugama, a ne trka ili takmičenje između kandidata. One koji se brže kreću, drugi ne bi trebalo da sputavaju. Naprotiv, oni treba da određuju tempo i da služe kao inspiracija svima", naveo je Košta u pisanoj izjavi.
 
Dodao je da je u proteklih 12 meseci postignut "dobar napredak".
"Budimo jasni, pored tehničkih detalja procesa, postoji fundamentalni politički izbor koji treba napraviti: izbor između toga da se ostane zarobljen u prošlosti i kretanja napred ka zajedničkoj budućnosti u Evropskoj uniji, izbor između podele i pomirenja i saradnje, što su stubovi Evropske unije", naveo je.
 
Košta je ukazao da partneri EU sa Zapadnog Balkana jedino prevazilaženjem prošlosti mogu u potpunosti da preuzmu svoju ulogu budućih članica EU i da doprinesu stabilnoj, prosperitetnoj i ujedinjenoj Evropi, navodeći da put pred njima "neće biti lak" i da će "neke reforme biti teške, ali isplative".
 
"Verujem da su naši partneri posvećeni ostvarivanju ciljeva. Moramo održati ovaj zamah. Zato ćemo podržavati naše partnere na svakom koraku tog puta. Proširenje je duboko transformativan proces. Socioekonomska konvergencija će učvrstiti njihovu budućnost u Evropskoj uniji. EU jeste i ostaće najpouzdaniji partner Zapadnog Balkana. Svi su deo evropske porodice, a Evropska unija je njihovo mesto. Radujem se našem sledećem samitu u Crnoj Gori u junu 2026. godine", dodao je Košta.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

  • Ns

    18.12.2025 09:20
    Ccccc
    Video sam jedan primitivan komentar da nam je eu jedini nada.zasto? Tamo je lepo samo sto su ljudi kulturni,cisto i uredjene fasade i dvorci. Sve ostalo je robovlasnicko drustvo gde te porobljavaju demokratskim zakonima.
  • Mihajlo

    18.12.2025 08:59
    NEEU
    Trebace im topovsko meso...
  • Paralelna stvarnost

    18.12.2025 08:53
    Hahaha
    Gomila opštih fraza i filozofiranja.
    Bukvalno kao domaći političari, samo fensi našminkana "evropska žena".

    Da li smo ona i ja bili u istoj Crnoj Gori? Da li je imala prilike da priča sa lokalnom populacijom o problemima sa korupcijom?
    Da li je videla na šta liči tamo život ako ne izdaješ apartmane, prodaš dedovinu, ideš na brod?

    Neverovatno kakvi su... A ovamo kritikuju Ruse, koji su isti kao oni, samo nešto pametuju na TV-u.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Region i svet

EU odustaje od zabrane dizelaša

Evropska unija će danas predložiti ublažavanje pravila o emisijama za nova vozila, čime se faktički odustaje od planirane zabrane motora sa unutrašnjim sagorevanjem od 2035. godine.