Pet razloga zašto cene nafte neće brzo pasti nakon rata sa Iranom

Predsednik Donald Tramp možda obećava brz kraj svog rata protiv Irana, ali političke posledice će trajati dugo nakon što borbe prestanu.
Pet razloga zašto cene nafte neće brzo pasti nakon rata sa Iranom
Foto: Beta/AP (Lindsey Wasson)
Zvaničnici Trampove administracije umanjuju značaj skoka cena nafte i benzina koji je nastao zbog poremećaja u transportu sirove nafte kroz Ormuski moreuz, ključni plovni put.
 
"Nedavno povećanje cena nafte i gasa je privremeno, i ova operacija će dugoročno dovesti do nižih cena goriva", rekla je sekretarka za štampu Bele kuće Karolajn Levit, misleći na napade na Iran, piše Politiko.
 
Sekretar za energetiku Kris Rajt rekao je da će poremećaji cena trajati "nedeljama, ne mesecima" dok se tankeri gomilaju u moreuzu.
Evo pet razloga zašto bi visoke cene nafte mogle da potraju:
 
To je fizički problem
 
Rat protiv Irana je već toliko poremetio energetska tržišta u regionu Zaliva da brz oporavak više nije moguć, rekao je Anas Alhadži, stručnjak za globalna energetska tržišta. Sve veći zastoj tankera sa obe strane Ormuskog moreuza, koji je praktično zatvoren više od nedelju dana, zahtevaće najmanje dve nedelje da se raščisti. 
Zatim će biti potreban povratak proizvodnje nafte i gasa u sve većem broju bliskoistočnih zemalja koje su sada zatvorile proizvodnju, uključujući Katar, Bahrein, Irak i Saudijsku Arabiju. Neka od oštećenja nastalih iranskim napadima, poput onih na katarske objekte za prirodni gas, ne mogu se lako popraviti.
 
"Završetak rata ne znači završetak krize. Imamo zemlje koje su bukvalno zaustavile proizvodnju jer su njihovi skladišni kapaciteti puni. Da bi se ta nafta vratila na nivo pre krize potrebno je vreme. Za [tečni prirodni gas] posebno, to traje veoma dugo", rekao je Alhadži.
 
Za tango je potrebno dvoje
 
Tramp je možda započeo rat - ali nema moć da ga jednostrano okonča. Iranci nisu javno izjavili da će brzo pristati da zaustave svoje napade. U poslednjoj nedelji sve više su ciljali energetsku infrastrukturu regiona, što bi moglo da izazove veliki skok cena nafte i duži period neizvesnosti ako se nastavi.
 
Kao odgovor na Trampove komentare, portparol Iranske revolucionarne garde Ali Mohamed Naini rekao je da će "Iran odrediti kada se rat završava".
 
Iranski zvaničnici su veoma svesni političkog pritiska sa kojim se Tramp suočava kod kuće sve dok cene benzina na pumpama ostaju visoke. 
 
Iranski ministar spoljnih poslova Sejed Abas Aragči rekao je da skok globalnih cena nafte pokazuje da režim neće kapitulirati ako SAD i Izrael nastave da gađaju naftnu infrastrukturu.
 
"Devet dana od početka operacije 'Epska Greška', cene nafte su se udvostručile dok sve robe vrtoglavo rastu. Znamo da SAD planiraju napade protiv naših naftnih i nuklearnih lokacija u nadi da će obuzdati ogroman inflacioni šok. Iran je potpuno spreman. I mi takođe imamo mnogo iznenađenja u rezervi", napisao je na X-u.
 
Može postati još gore
 
U utorak su se pojavili dokazi da Iran počinje da postavlja mine u Ormuskom moreuzu, što je značajna eskalacija koja bi mogla ozbiljno zakomplikovati pokušaje da se ponovo uspostavi 20 procenata dnevnih globalnih energetskih pošiljki koje prolaze kroz region, izvestio je CBS News.
 
Potencijalno miniranje moreuza, zajedno sa svim oštećenjima infrastrukture i zaustavljenom proizvodnjom, znači da bi moglo proći mnogo vremena pre nego što se energetska tržišta vrate u normalu, rekao je Rori Džonston, analitičar za naftu koji piše bilten "Commodity Context".
 
"Ova kriza će nastaviti da se pogoršava dok se normalan saobraćaj kroz moreuz ne obnovi, i u ovoj fazi, čak i ako bi se sukob završio danas i tankeri se vratili na 100 odsto protok kroz Ormuski moreuz, i dalje bi bili potrebni meseci da se vrati bilo šta što liči na normalnost", napisao je na X-u.
 
Što je duže moreuz zatvoren, veća je šansa da svet sklizne u "duboku recesiju", rekao je Greg Pridi, stručnjak za poremećaje energetskih tržišta koji je radio u Američkoj administraciji za energetske informacije tokom administracije Džordža V. Buša. Rekao je da bi bilo potrebno više od mesec dana da se vrati u normalu čak i ako bi rat danas prestao, ali da neće biti "normalnog tanker-saobraćaja sve dok Iran ima oružje kojim može gađati brodove".
 
Pridi, koji je sada viši saradnik u konzervativnom Centru za nacionalni interes, rekao je da bi zadržavanje trenutne količine nafte van tržišta još sedam nedelja izazvalo veliku globalnu ekonomsku kontrakciju toliko ozbiljnu da bi stvorila "verovatno najgoru recesiju koju je iko video od 1930-ih".
 
Nisu u pitanju samo mine
 
Napadi na energetsku infrastrukturu od strane Irana i potencijalno drugih grupa šire se iz dana u dan i imaju potencijal da izazovu trajnu štetu.
 
U sredu je Iran napao i uništio veliko skladište nafte u Omanu. Tri broda su pogođena u blizini Ormuskog moreuza, uključujući kontejnerski brod pod tajlandskom zastavom za koji je iranska vlada preuzela odgovornost za napad jer je "nelegalno insistirao da prođe kroz moreuz".
 
U sredu je Tramp rekao novinarima da bi tankeri sa naftom trebalo da počnu da prolaze kroz uski prolaz uprkos rizicima.
 
"Mislim da bi trebalo da koriste moreuz. Pogledajte, uništili smo gotovo sve njihove brodove za mine u jednoj noći", naveo je Tramp.
 
Demokratski senatori koji su prisustvovali poverljivom brifingu o ratu u utorak rekli su da administracija nema plan za ponovno otvaranje moreuza.
 
"Trenutno ne znaju kako da ga bezbedno ponovo otvore. Što je neoprostivo, jer je ovaj deo katastrofe bio 100 odsto predvidiv", napisao je senator iz Konektikata Kris Marfi na X-u.
Nije u pitanju samo Iran
 
Dok administracija preti iranskoj vladi ozbiljnim posledicama ako napadnu brodove koji prolaze kroz moreuz, oni nisu jedini neprijateljski akteri u regionu koji mogu efikasno da blokiraju pomorski put.
 
Postoji više odmetnutih grupa u regionu koje nisu povezane sa iranskom vladom, ali su besne jer je njihov vođa ubijen i žele osvetu, napomenuo je Alhadži, stručnjak za energetska tržišta.
 
Pokojni ajatolah Ali Hamnei nije bio samo vođa Irana, već i šiitskih muslimana uopšte, i imao je pristalice širom regiona, uključujući u Jemenu, Saudijskoj Arabiji, Iraku, Kuvajtu, Pakistanu, Avganistanu i drugde.
 
To je stvorilo širu mrežu grupa koje su spremne da napadaju naftne interese u regionu, rekao je, i postoje dokazi da možda već pripremaju napade. Jeftini dronovi mogli bi biti korišćeni za oštećenje naftnih tankera vrednih više miliona dolara.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

  • Novosadista

    15.03.2026 07:30
    Ono sto jednom poskupi vise nece pojeftiniti! Da li stvarno neko misli da ce se cene stanova vratiti na 1000e/m2 ili prosecan automobil opet moci kupiti za 10.000e po zavrsetku rata u Ukrajini? Isto je i sa gorivom, vise nikad ispod 200din/l, verovatno oko 250din! Ne tako davno sa 400din sam mogao preci 100km...

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Region i svet

Stanivuković ponovo zadržan na hrvatskoj granici

Gradonačelnika Banjaluke i predsednika Pokreta sigurna Srpska (PSS) Draška Stanivukovića Granična policija Hrvatske je danas ponovo zadržala na Graničnom prelazu Gradina s Bosnom i Hercegovinom (BiH).

U UAE privedena 21 osoba zbog snimanja raketnih napada

Dvadeset jedna osoba optužena je prema zakonima Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) o sajber kriminalu zbog snimanja i deljenja snimaka iranskih raketnih napada, saopštila je organizacija za pravnu pomoć privedenima.