Sto godina od smrti Antonia Gaudija: Svečanosti u Španiji, poseta pape, Sagrada Familija dostigla vrhunac

Barselona danas obeležava 100 godina od smrti Antonija Gaudija, i glavna struktura bazilike Sagrada familije konačno je završena, a papa Lav XIV predvodi večernju molitvu u njegovu čast.
Sto godina od smrti Antonia Gaudija: Svečanosti u Španiji, poseta pape, Sagrada Familija dostigla vrhunac
Foto: Beta/AP (Joan Mateu Parra)
Grad je domaćin brojnih manifestacija posvećenih čuvenom arhitekti, a Tamara Đermanović, profesorka na Univerzitetu Pompeu Fabra, za N1 kaže da vlada atmosfera uzbuđenja.
 
"Juče je bilo 40.000 ljudi da sluša papinu kolektivnu molitvu, i to je trajalo tri sata, pa čak i kod onih koji nisu baš za papu, niti su pobornici vere, niti Katoličke crkve. Pomalo je svečana atmosfera, a dosta je sve pod kontrolom", opisuje.
Kako kaže, papa će oko 18 sati stići do Sagrada familije, gde je planirano da osvešta novu kulu Isusa Hrista, centralnu i najvišu kulu na ovoj katedrali, čime ona postaje najviša crkva na svetu sa visinom od 172,5 metara.
 
Profesorka Đermanović je rekla da je papa posetio crkvu i centar pretežno naseljen migrantima u siromašnijem delu Barselone, Ravalu. Papa takođe planira da poseti zatvor nadomak grada, da se sastane sa predsednikom Katalonije, a tek nakon toga će se uputiti ka Sagradi.
"Tu su mogli i građani izvlačenjem da dobiju ulaznice za hram, koji je inače najposećeniji kulturni spomenik u čitavoj Španiji", objašnjava profesorka.
 
Prema njenom mišljenju, na današnjoj svečanosti u Sagrada familiji neće biti mnogo govora, jer je to bilo upriličeno prethodnog dana na stadionu.
 
100 godina od smrti Gaudija
 
Profesorka kaže da se očekuje da Gaudija proglase za sveca, te da su tim povodom intervjuisali jedinu preživelu članicu njegove porodice.
 
Papa Franja proglasio 2025. godine arhitektu kultne katedrale u Barseloni, Gaudija "prepodobnim" zbog njegovih "herojskih vrlina", što je prvi korak na putu da on postane rimokatolički svetac. Proglašenje Gaudija svecem je pokrenula nadbiskupija u Barseloni 1998. godine, a takav zahtev je poslat u Vatikan 2003. godine.
Profesorka je ispričala i da je na današnji dan poginuo Gaudi. On je izašao iz katedrale u kojoj je bio na nedeljnoj misi i uputio se ka Sagradi, u kojoj je već tad živeo. Međutim, pre nego što je stigao do nje, u ulici Gran Via ga je udario tramvaj, usled čega je preminuo.
 
Politički trenutak za dolazak pape
 
Pre Barselone, papa Lav XIV je bio u Madridu, gde se susreo i sa premijerom Pedrom Sančesom, u osetljivom trenutku za Vladu Španije. Profesorka Đermanović kaže da je ovo prvi put da je jedan papa ušao u Parlament i tamo govorio.
 
"Jeste dao podršku premijeru, ja mislim čak i eksplicitno. Ovo je trenutak u Španiji gde imamo Pedra Sančesa i socijaliste na vlasti, ali gde je desnica prilično divlja. A sledeće godine su izbori. Tako da je jako bitno što je papa stao uz Sančesa i što je govorio o nepotrebnim podelama zemlje, o potrebnoj solidarnosti, ali eksplicitno jeste podržao sadašnju vlast, i Sančesa i socijaliste", kaže profesorka Đermanović.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Region i svet

Poverenje Evropljana u SAD na istorijskom minimumu

Poverenje Evropljana u američke "bezbednosne garancije" na istorijskom je minimumu i tek svaki deseti ispitanik u 15 zemalja vidi SAD kao saveznika, a većina sumnja da bi im ta zemlja pritekla u pomoć u slučaju rata.