Zapravo, internacionalni mečevi su ono što crveno-beli uvek imaju u prvom planu i od kojih, zapravo, najviše zavisi renome i finansijska pozicija kluba.
Tokom poslednje decenije, beogradski tim nije razočarao ni u susretima sa vodećim ekipama Starog kontinenta.
Redovno je prolazio kvalifikacije i igrao ligaški deo neke od evroliga. Međutim, plasmana u nokaut fazu nije bilo. Onaj sam vrh ostajao je nedostižan san za klub na čijem je čelu kontroverzni Zvezdan Terzić.
Protraćeno 20 miliona evra
Kako je u dve poslednje sezone Zvezda solidno nastupala u Ligi šampiona, krunskom evropskom fudbalskom nadmetanju, izgleda da su na Marakani pomislili kako je došlo vreme da nešto više učine i na međunarodnoj sceni.
Sa izvesnošću se procenjivalo da će ekipa trenera Vladan Milojevića po treći put uzastopno igrati u Ligi šampiona i razmišljalo se kako bi ove sezone bilo lepo učestvovati i u završnoj fazi krunskog evropskog takmičenja. Bio bi to vredan sportski uspeh, ali i plasman koji bi dobrano popunio klupsku kasu.
Nastup na internacionalnoj sceni, a posebno u najjačem nadmetanju, donosi i ozbiljan novac, dok rejting igrača znatno narasta. Upravo zvezdaši to ponajbolje znaju. Samo su lane solidnim rezultatima u LŠ uspeli da, mada nisu došli do nokaut faze, zarade oko 33 miliona evra.
I u Ljutice Bogdana su hrabro odlučili da tokom leta, u pauzi između dve sezone, u dovođenje novih igrača investiraju čak dvadesetak miliona evra. Tako su na Marakanu stigli novi golman, novi bek..., a najviše se očekivalo od desnokrilnog napadača Babike za koga je Tuluzu plaćeno čak šest miliona evra.
Marko Arnautović, lane centarfor milanskog Intera, sebi je, pak, u novom društvu obezbedio godišnju platu od 2,5 miliona evra. Okupljen je tim fudbalera čija je ukupna tržišna cena dostigla 80 miliona evra.
Najbolji, a večito dužni
Mada sva u sportskim uspesima i šampionskim peharima, Crvena zvezda je stalno u dugu. Dugo je minus varirao između 80 i 100 miliona evra, ali poslednjih godina uprava kluba ne iznosi ovaj podatak u javnost. Ipak, smatra se da je tokom dve poslednje poprilično uspešne sezone, zaduženje umanjeno za najmanje petnaestak miliona.
Tako nešto se moglo zaključiti nakon letošnjeg prelaznog roka kada su na Marakani upućeniji u klupske prilike diskretno počeli kalkulisati da im je, posle dugo vremena, vrednost tima veća od klupskog zaduženja, odnosno da su "u pozitivi". Cenilo se da bi "evropski izrazito uspešna godina" doprinela kako rastu ugleda kluba, tako i dodatnom finansijskom očvršćenju.
Međutim, još jednom se pokazalo da je "lopta okrugla", što će reći da se sportska iznenađenja, pozitivna ili ona drugačija, dogode baš kada se najmanje očekuje. Tako je i sa Zvezdom, pa crveno-beli, mada nisu imali previše tešku grupu, nisu prošli ni kvalifikacionu barijeru. Tako će, posle dve uzastopne sezone u Ligi šampiona, ove jeseni u Ligu Evrope.
Po sportskoj snazi to je nadmetanje odmah iza Lige šampiona, ali razlika je ogromna. Na finansijskom planu još i više nego na sportskom. Lanjski pobednik Totenhem inkasirao je oko 35 miliona evra, tek nešto više od 33 miliona Crvene zvezde koja nije dosegla ni do 32 najbolja u vodećem kontinentalnom nadmetanju.
Potcenili nepoznatog protivnika
Neuspeh u susretima sa gotovo anonimnom kiparskom ekipom ostaviće ozbiljne posledice po Zvezdin budžet. Već samo učešće u Ligi šampiona donosi svakom klubu 18,6, a plasman u Ligu Evrope tek 4,3 miliona evra.
Iz UEFA-ine blagajne se i svaka pobeda u LŠ plaća 2,1 milion, a u nižem takmičenju trostruko manje. Remi donosi 0,7, odnosno 0,23 miliona u Ligi Evrope. Za plasman u nokaut fazu u LŠ se dodatno dobija najmanje 11 miliona evra, dok u LE najbolje plasirani dodatno dobija 4,5, a poslednji tek 0,1 milion evra. Nakon svake faze deli se i prihod od televizijskog prenosa, a na raspodelu utiče i gledanost. U proseku, učesnik LŠ dobija najmanje trostruko više od učesnika LE.
To što će Crvena zvezda ove jeseni nastupati u drugorazrednoj evropskoj konkurenciji, znači i da će cene ulaznica biti najmanje 25 odsto niže nego lane kada se borila u Ligi šampiona. Iskustvo iz prethodnih godina pokazuje i da je gledalaca uočljivo manje nego na utakmicama najjačeg klupskog takmičenja, pa će i prihod od gledalaca na stadionu biti skromniji.
Lider drugoligaša
Nema šta, neuspeh protiv kiparskog Pafosa skupo će koštati beogradske crveno-bele. Sportski gledano, možda bi eventualan plasman u nokaut fazu Lige Evrope bio uspeh decenije tima sa Marakane, ali finansijski posmatrano Crvena zvezda je poklekla i pre nadmetanja.
Posrnula je već u kvalifikacijama, i to ne samo od gotovo nepoznatog protivnika, već i od tima u kome je zbirna cena svih igrača tek 20 miliona evra, četiri puta niža od vrednosti Zvezdinog tima i čiji najskuplji igrač (Pepe) vredi tek dva miliona, manje nego bilo koji fudbaler iz startne Zvezdine jedanaestorke.
Tako beogradski crveno-beli i dalje ostaju tek ekipa za drugorazredno okruženje. Ulaganje dvadesetak miliona evra u već sasvim solidan tim nije dovelo do priželjkivanog rezultata. Ali, život ide dalje i nema mesta kukanju.
Zvezdi preostaje da se takmičeći u Ligi Evrope pokuša dostići ono što do sada nije nikada – plasirati se u nokaut fazu. Na upravi je da izvuče pouke iz ovogodišnjeg prelaznog roka, ali i da porazmisli o osloncu na sopstveni podmladak. Novac jeste važan i ima ogromnu moć, ali ne može sve. Još uvek su ljudi najvažniji. Ako oni pogreše, nema tog novca koji može da izvadi stvar.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar