Širom sveta u poslednje vreme došlo je do znatnog razvoja železničkog prevoza i povećanja broja vozova u upotrebi. To uključuje i sve veće brzine vozova, a zbog sve bržeg putovanja i putnici se sve više vraćaju vozovima kao poželjnom saobraćajnom sredstvu.
Foto: 021.rs
Međutim, ne i u Srbiji, čije železnice se često čine bliže 19. nego 21. veku.
Kako piše stranica s infografikama i kartama Smardart, mnogi vozovi već voze brzinom od 250 km na sat. Što se prosečne brzine tiče, najbrži vozovi su u Španiji sa 199 km na sat. Sledi Francuska, čiji vozovi voze brzinom od 196 km na sat, a onda oni u Italiji sa 170 km na sat. Na četvrtom mestu su nemački vozovi koji voze brzinom od 142 km na sat, a na petom su oni u Velikoj Britaniji sa 134 km na sat.
Srpski vozovi mogu da dostignu brzinu od 120 kilometara po času samo na delu od Stare Pazove do Rume i od sela Gilje kod Jagodine do Paraćina. To je ukupno oko 43 kilometara pruge, ali na još oko 560 kilometara vozovi mogu da postignu brzinu od 100 kilometara na sat, uveravaju u "Infrastrukturi železnice Srbije". Ipak, neki prosek vožnje brzim vozovima bio bi oko 55 kilometara na sat.
To je, na primer, dvostruko sporije nego u Austriji, gde je brzina 107 km na sat, više nego dvostruko sporije od Poljske (114 km na sat), a daleko je sporije i od Grčke (94 km na sat), Mađarske (84 km na sat), čak i Bugarske (73 km na sat) ili Slovenije (72 km na sat).
U Hrvatskoj je brzina vozova oko 58 km na sat, u Bosni i Hercegovini 55 km na sat, u Makedoniji 53 km na sat i Albaniji 28 km na sat.
Francuski vozovi mogu i do 575 km/h
Francuski brzi električni vozovi TGV ipak su bez premca. Mogu da postignu brzinu od 575 km na sat, kako se pokazalo na testiranju 2007. No i njihova standardna maksimalna brzina od 320 km na sat sasvim je dovoljna.
U Nemačkoj i Holandiji postoji slična železnička mreža Thalys, kao i Eurostar u Velikoj Britaniji. Tu su i nemački Transrapid vozovi s procenjenom maksimalnom brzinom od 500 km na sat. Reč je o vozovima s tehnologijom magnetske levitacije, tzv. maglev vozovima koji se trenutno komercijalno koriste jedino u Šangaju u Kini.
Treći najbrži voz evropske proizvodnje je AVE brzi voz u Španiji, koji povezuje Madrid i ostale velike gradove. AVE voz je 2008. dostigao brzinu od 350 km na sat, a 2006. čak 403 km na sat, na probnim vožnjama na relaciji Madrid-Saragosa.
Tu su i nemački ICE vozovi koje su razvili Siemens AG i Bombardier, a koji na specijalnim deonicama pruge mogu ići brzinom do 330 km na sat.
Na petom mestu je britanski Eurostar koji povezuje London i Kent s Parizom, Lilom i Briselom, i to kroz podvodni tunel ispod La Manša. Njegova maksimalna brzina je 300 km na sat.
šta ne piše? Nigde ne piše koliko je takva železnica skupa, a zaboravlja se šta se sve na ovim prostorima dešavalo, raspala se država, a kako ne bi državna železnica. Zaboravlja se kako se gradila npr pruga Bg - Bar nekih 20+ godina, kada su se prvi problemi na teritoriji Ex YU ispoljili odbijanjem Slovenije i Hrvatske da finansiraju dalju gradnju pruge, pa se nekih 450+ km pruge gradilo preko 20 godina od donošenja odluke; Sve veće zaostajanje železnice na ovim prostorima samo je posledica centralizacije (u Srb) i ratnih dešavanja na tlu Jugoslavije, (od Rume do Novog Sada putnik se mogao prevesti teretnim vagonom u nedostatku putničkih kola 90-ih) sa prekidom veza između novonastalih država gde su završavala i vozna sredstva onako kako su se zatekla i uništavanja infrastrukture koncem 90-ih. A da li nama brza železnica treba? N E. Takva železnica služi samo političarima za reklamu tehnološke "emancipovanosti" i mahanje od izbora do izbora, kao što će narod da mu posluži da je subvencioniše kada je izgradi, ako je izgradi, btw ona čak i nije brza po nekim definicijama.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Više stotina proizvođača mleka iz centralne Srbije, nezadovoljni cenom, otkupom i velikim uvozom mleka, sutra će traktorima blokirati puteve u Mrčajevcima i u Kniću, kod hotela Ravni gaj na putu Kragujevac - Kraljevo.
Srbija je u Izveštaju organizacije Transparensi internešnal o Indeksu percepcije korupcije za 2025. godinu zabeležila najlošiji rezultat u regionu, sa indeksom 33, što je najniža ocena od 2012. godine.
Na gradilištu kod brze pruge na Ledinama u Beogradu pao je kran. Prema nezvaničnim informacijama, jedna osoba je u teškom stanju prebačena u Urgentni centar.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova uhapsili su bivšu direktorku Ustanove za odrasle i starije u Leskovcu G. S. (65) i rukovodioca te ustanove D. Đ (50).
Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) nastaviće saradnju sa Centrom za nestalu i zlostavljanu decu i na unapređenju sistema "Pronađi me", saopšteno je danas.
Stav Evropske unije (EU) o pravosudnim zakonima u Srbiji je nepromenjen i to je ozbiljan korak unazad, izjavio je portparol Evropske komisije Gijom Mersije (Guillaume Mercier) za portal Savremena politika.
Više javno tužilaštvo u Beogradu saopštilo je danas da je požar, koji je izbio 19. januara u zgradi Specijalnog suda u Ustanikoj ulici, nastao zbog kvara na ugradnoj neonskoj svetiljki u plafonu.
Libija će učestvovati na izložbi Ekspo 2027, što će doprineti bilateralnim odnosima, izjavila je danas ministarka unutrašnje i spoljne trgovine Jagoda Lazarević.
Suzana Mišić Stanković smenjena je s funkcije direktorke Gimnazije "Bora Stanković" u Vranju zbog podrške maturantima u blokadi, objavili su lokalni mediji.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić, komentarišući navodno menjanje mišljenja javnosti o studentskom pokretu, poručio je da se "oni konačno bave politikom", kao i da je "na strani tih mladih ljudi".
Više od četvrt veka prošlo je od kraja ratova na teritoriji bivše Jugoslavije - kako deca rođena posle tog rata, a čiji su roditelji bili na frontu danas gledaju na sve što je bilo?
Advokatska komora Vojvodine je obustavila rad na jedan dan, sa zahtevom Ministarstvu pravde da hitno predloži izmene seta takozvanih "Mrdićevih zakona".
Ministar informisanja Boris Bratina izjavio je da "ima saznanja" da će čitava procedura za izbor članova Saveta Regulatornog tela za elektronske medije (REM) biti ponovljena.
Komentari 9
narod
Guber
Nji-haaaa
Kada dođe treći svetski, kada gorivo bude nedostupno, videću kojim će prugama konji bolje vući.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar