Širom sveta u poslednje vreme došlo je do znatnog razvoja železničkog prevoza i povećanja broja vozova u upotrebi. To uključuje i sve veće brzine vozova, a zbog sve bržeg putovanja i putnici se sve više vraćaju vozovima kao poželjnom saobraćajnom sredstvu.
Foto: 021.rs
Međutim, ne i u Srbiji, čije železnice se često čine bliže 19. nego 21. veku.
Kako piše stranica s infografikama i kartama Smardart, mnogi vozovi već voze brzinom od 250 km na sat. Što se prosečne brzine tiče, najbrži vozovi su u Španiji sa 199 km na sat. Sledi Francuska, čiji vozovi voze brzinom od 196 km na sat, a onda oni u Italiji sa 170 km na sat. Na četvrtom mestu su nemački vozovi koji voze brzinom od 142 km na sat, a na petom su oni u Velikoj Britaniji sa 134 km na sat.
Srpski vozovi mogu da dostignu brzinu od 120 kilometara po času samo na delu od Stare Pazove do Rume i od sela Gilje kod Jagodine do Paraćina. To je ukupno oko 43 kilometara pruge, ali na još oko 560 kilometara vozovi mogu da postignu brzinu od 100 kilometara na sat, uveravaju u "Infrastrukturi železnice Srbije". Ipak, neki prosek vožnje brzim vozovima bio bi oko 55 kilometara na sat.
To je, na primer, dvostruko sporije nego u Austriji, gde je brzina 107 km na sat, više nego dvostruko sporije od Poljske (114 km na sat), a daleko je sporije i od Grčke (94 km na sat), Mađarske (84 km na sat), čak i Bugarske (73 km na sat) ili Slovenije (72 km na sat).
U Hrvatskoj je brzina vozova oko 58 km na sat, u Bosni i Hercegovini 55 km na sat, u Makedoniji 53 km na sat i Albaniji 28 km na sat.
Francuski vozovi mogu i do 575 km/h
Francuski brzi električni vozovi TGV ipak su bez premca. Mogu da postignu brzinu od 575 km na sat, kako se pokazalo na testiranju 2007. No i njihova standardna maksimalna brzina od 320 km na sat sasvim je dovoljna.
U Nemačkoj i Holandiji postoji slična železnička mreža Thalys, kao i Eurostar u Velikoj Britaniji. Tu su i nemački Transrapid vozovi s procenjenom maksimalnom brzinom od 500 km na sat. Reč je o vozovima s tehnologijom magnetske levitacije, tzv. maglev vozovima koji se trenutno komercijalno koriste jedino u Šangaju u Kini.
Treći najbrži voz evropske proizvodnje je AVE brzi voz u Španiji, koji povezuje Madrid i ostale velike gradove. AVE voz je 2008. dostigao brzinu od 350 km na sat, a 2006. čak 403 km na sat, na probnim vožnjama na relaciji Madrid-Saragosa.
Tu su i nemački ICE vozovi koje su razvili Siemens AG i Bombardier, a koji na specijalnim deonicama pruge mogu ići brzinom do 330 km na sat.
Na petom mestu je britanski Eurostar koji povezuje London i Kent s Parizom, Lilom i Briselom, i to kroz podvodni tunel ispod La Manša. Njegova maksimalna brzina je 300 km na sat.
šta ne piše? Nigde ne piše koliko je takva železnica skupa, a zaboravlja se šta se sve na ovim prostorima dešavalo, raspala se država, a kako ne bi državna železnica. Zaboravlja se kako se gradila npr pruga Bg - Bar nekih 20+ godina, kada su se prvi problemi na teritoriji Ex YU ispoljili odbijanjem Slovenije i Hrvatske da finansiraju dalju gradnju pruge, pa se nekih 450+ km pruge gradilo preko 20 godina od donošenja odluke; Sve veće zaostajanje železnice na ovim prostorima samo je posledica centralizacije (u Srb) i ratnih dešavanja na tlu Jugoslavije, (od Rume do Novog Sada putnik se mogao prevesti teretnim vagonom u nedostatku putničkih kola 90-ih) sa prekidom veza između novonastalih država gde su završavala i vozna sredstva onako kako su se zatekla i uništavanja infrastrukture koncem 90-ih. A da li nama brza železnica treba? N E. Takva železnica služi samo političarima za reklamu tehnološke "emancipovanosti" i mahanje od izbora do izbora, kao što će narod da mu posluži da je subvencioniše kada je izgradi, ako je izgradi, btw ona čak i nije brza po nekim definicijama.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Suspenzije, upozorenja pred otkaz i disciplinski postupci pod obrazloženjem političke neutralnosti ustaljen je mehanizam za obračun sa onima koji nisu lojalni aktuelnoj vlasti.
Osam godina od početka procesa u predmetu "Asomakum", nazvanom po firmi koja je, kako se tvrdi, osnovana uz falsifikovanu ličnu kartu Andreja Vučića, saslušana su prva dva svedoka.
Miloš Vučević, predsednik Srpske napredne stranke i savetnik predsednika Srbije, poručio je na donatorskoj večeri "S ljubavlju hrabrim srcima" da je Srbija izdvojila milion evra za decu Republike Srpske.
Muškarac je na putu Beograd - Čačak automobilom napravio više prekršaja, vozeći sa skoro dva promila alkohola u krvi i bez vozačke dozvole, koja mu je prethodno oduzeta.
Apelacioni sud u Beogradu danas je doneo odluku da trajno oduzme deo imovine od osuđenog Darka Šarića, za koju se sumnja da je proistekla iz krivičnog dela.
Nema mesta optužbi protiv Gorana Vesića i još pet ljudi u slučaju pada nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu i krivični postupak protiv njih se obustavlja.
Ako bi sledeće nedelje bio održan referendum o članstvu Srbije u Evropskoj uniji, za pristupanje bi glasalo 35,8 odsto ispitanika, a protiv bi glasalo 33 odsto, objavio je portal Savremena politika.
Asocijacija nezavisnih elektronskih medija (ANEM) zatražila je da policija što pre identifikuje osobe koje su jajima gađale ulaz redakacije portala Ozon pres i Čačanskih novina.
Sudsko veće Višeg suda u Beogradu osudio je R. S. na tri godine zatvora za nasilničko ponašanje na javnom skupu, u slučaju "Filharmonija", a u kaznu zatvora će mu biti uračunato i vreme provedeno u pritvoru.
Izvršni direktor Biroa za društvena istraživanja Zoran Gavrilović zatražio je poništavanje "prazničnog" javnog konkursa za izbor članova Veća Agencije za sprečavanje korupcije, ocenjujući da je on "primer korupcije".
Deo Pionirskog parka, između Doma Narodne skupštine i zgrade Predsedništva, u kojem se od marta nalazi šatorsko naselje pristalica vlasti, ispražnjen je od šatora i građanima je omogućen prolaz.
Kabinet zaštitnika građana Zorana Pašalića izradio je Nacrt izmena i dopuna Zakona o javnom redu i miru koji predviđa da se u prekršaje iz te oblasti uvrste i oni učinjeni i na društvenim mrežama.
Poledica se, zbog niskih temperatura, zadržava na putevima, na pojedinim deonicama moguć je tanak, slabo vidljiv ledeni sloj pa se vozači pozivaju da voze oprezno.
Pripadnici Sektora za vanredne situacije MUP-a će u nedelju, 28. decembra, ukloniti bombu iz Drugog svetskog rata koja je pronađena na gradilištu Beograd na vodi. MUP je pozvao građane da, ukoliko mogu, napuste domove.
Komentari 9
narod
Guber
Nji-haaaa
Kada dođe treći svetski, kada gorivo bude nedostupno, videću kojim će prugama konji bolje vući.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar