U Viminacijumu pronađen neobičan prsten sa sidrom - objašnjena njegova veza sa hrišćanima
Direktor Arheološkog instituta u Beogradu i šef projekta istraživanja Viminacijuma Miomir Korać izjavio je da je niz značajnih otkrića u toj rimskoj nekropoli doneo dodatne informacije o najranijim zajednicama hrišćana na ovim prostorima.
Korać je za Tanjug naveo da je nađen grob odraslog muškarca verovatno iz prve polovine 3. veka, jer je nađen bronzani novac iskovan za vreme vladavine imperatora Karakale (211-217. g. n. e).
"Radi se o grobu slobodno ukopanog pokojnika. Nađen je na relativnoj dubini od 1,55 metara. Orijentisan je u pravcu zapad-istok. Dužina skeleta iznosi 1,73 metra, dužina desne butine je 47,5 centimetra. Pokojnik je sahranjen u opruženom položaju, desna ruka je savijena u laktu i položena na stomak, leva je opružena i položena pored tela. Glava je blago naslonjena na levi obraz. Kosti su dobro očuvane sa izuzetkom kosti u predelu grudnog koša gde nedostaju pojedini pršljenovi i rebra. Slobodno ukopan pokojnik u arheološkom žargonu znači da nije bio sahranjen unutar drvenog sanduka ili konstrukcije od opeke i kamena", rekao je Korać.
On je dodao da dok sam vid sahrane ni po čemu nije izdvajao ovaj grob od desetine sličnih koji se na nedeljnom nivou istraže u Viminacijumu, predmeti položeni uz pokojnika govore potpuno drugačiju priču. Pre svega se ovde misli na prsten otkriven na ruci pokojnika, koji je jedan od retkih predmeta iz pomenutog perioda, a da prikazuje nedvosmisleno ranohrišćanske simbole.
U predelu pojasa otkrivena je pojasna kopča od bronze, a pored stopala šestar od bronze, kalem zlatne žice i predmet od gvožđa nepoznate namene budući da je jako korodirao. Masivni prsten sa gemom je izrađen od srebra, a na glavi se nalazi ležište sa umetnutom gemom. Gema je dragi kamen tamnoplave boje i najverovatnije je ahat. Kamen je ukrašen urezivanjem, i na njemu je predstavljeno sidro sa po jednom ribom sa obe strane.
Korać je podsetio da je, iako bi danas malo kome prva asocijacija na sidro bila hrišćanstvo, u antici on bio jedan od simbola opšteprihvaćenih u proganjanoj, ilegalnoj i zatvorenoj zajednici najranijih pratilaca nove religije nastale na prostoru Bliskog istoka.
U takvim okolnostima je i spektar korišćenih simbola bio pozajmljen iz rimske svakodnevice i profane umetnosti, i bio je poznat samo posvećenicima rane crkve. Tek nakon legalizacije hrišćanstva od strane Konstantina i Licinija, u upotrebu ulaze i danas prepoznatljivi simboli, kao na primer krst.
Korać ukazuje da su rani hrišćani sidro prihvatili kao simbol nade u spasenje, jer je on generalno u antici smatran za znak sigurnosti. Vernici su polagali beskrajnu nadu i veru u Isusa Hrista, a sidro je metaforično to izražavalo, što je na više mesta u Novom zavetu i navedeno.
On podseća i na reči Svetog Pavla u Poslanici Jevrejima: Da bismo u dvema nepokolebljivim stvarima, u kojima je nemoguće da Bog prevari, imali moćnu utehu, mi koji smo pribegli da se držimo nade koja je pred nama, nju imamo kao kotvu duše, čvrstu i pouzdanu...
"Najranije upotrebljavanje sidra kao hrišćanskog simbola potvrđeno je još krajem 1. veka u samom gradu Rimu, dok se tokom 2. i 3. veka sve učestalije koristi na epitafima u katakombama. Ne treba zanemariti ni činjenicu da je sidro svojim oblikom, sa prečagom na vrhu, podsećalo vernike na krst na kome je Isus okončao svoj život. U ranom hrišćanstvu nije korišćen moderni simbol krsta, već upravo slovo T, slično sidru na viminacijumskom prstenu", rekao je Korać.
Dodao je i da je lenger bio i simbol mučeništva, imajući u vidu da je Sveti Kliment, četvrti papa, bio pogubljen za vreme vladavine cara Trajana tako što mu je oko vrata bilo zavezano sidro, nakon čega je bačen u more.
Kao što je već napomenuto, na prstenu iz Viminacijuma predstavljene su i dve ribe. Riba je takođe jedan od najranijih, a svakako najvažniji simbol hrišćanstva. Popularnost upotrebe crteža ribe među vernicima ima koren u akronimu formiranom kada se latinski naziv za ribu - ichthus, zapiše starogrčkim alfabetom, a ta slova su zatim čitana kao "Iesous Christos Theou Huios Soter", što znači "Isus Hrist, Božiji Sin, Spasitelj".
Isus je bio Ichthus, ali i ribar ljudskih duša, dok su vernici bili "male ribe". Apostoli su nastavili Isusovu ulogu kao "ribari ljudi", pa je čak i rana Crkva nazivana "Petrova barka".
Korać navodi da su interesantni još i predmeti otkriveni pored stopala pokojnika.
Šestar, namotaj zlatne žice i nepoznata alatka mogli bi da upućuju na zanimanje pokojnika. Takva praksa nije nepoznata na viminacijumskim nekropolama (otkriveno je nekoliko grobova lekara), ali nije široko rasprostranjena. Budući da se predmeti koji se polažu u grobove pažljivo biraju, potrebno je uzeti u obzir i njihovu moguću simboliku, što nije uvek lako.
Šestar u kasnijim, srednjovekovnim vremenima, sporadično biva prikazan kao simbol božanske kreativne snage, pa ga tako ima na predstavama stvaranja sveta, a u mnogim katedralama je Isus oslikan sa ovom alatkom u rukama.
"Možda će konzervacija i restauracija gvozdenog predmeta otkrivenog uz šestar predstavljati korak ka razrešenju ove zagonetke", zaključio je Korać.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Srbija
Studentkinja: Naša lista spremna, objavljivanje čim se raspišu izbori
04.09.2026.•
1
Studentkinja Pravnog fakulteta u Beogradu kaže da je lista formirana i da se za njeno objavljivanje čeka raspisivanje izbora.
Vučić: Otvaranje pruge Beograd - Budimpešta u septembru, povećanje penzija od 1. decembra
04.09.2026.•
6
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da očekuje otvaranje brze pruge Beograd - Budimpešta u toku septembra ili najkasnije početkom oktobra.
SRF: Špijuniranje se uklapa u sliku Srbije kao sve autoritarnije zemlje
04.09.2026.•
0
Srpske vlasti prisluškivale su najmanje 14 mobilnih telefona studenata, aktivista i opozicionih političara uz pomoć špijunskog softvera.
Aleksić neće na izbore u istu kolonu sa Đilasom, oglasio se SSP
04.09.2026.•
15
Narodni pokret Srbije Miroslava Aleksića odlučio je da ne bude na zajedničkoj izbornoj listi sa strankama i pokretima okupljenim u Platformi za evropsku Srbiju na predstojećim vanrednim parlamentarnim izborima.
CRTA objavila obrazac za "sigurne i kapilarne glasove" sa SNS logom koji je pronađen na pultu u UKC Niš
04.09.2026.•
3
Na pultu Klinike za dečiju hirurgiju, ortopediju i traumatologiju Univerzitetskog kliničkog centra Niš pronađen je obrazac za prikupljanje "sigurnih kapilarnih glasova" za 2026. godinu.
Sin Ratka Mladića tvrdi da mu je otac ubijen, sahrana u ponedeljak
04.09.2026.•
8
Ratko Mladić biće sahranjen na Topčiderskom groblju, u Beogradu, u ponedeljak, 7. septembra, između 13.30 i 14.00 sati.
Vučić o otkazivanju posete Marte Kos: Objašnjenje izrazito kratko, ali glupo
04.09.2026.•
20
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je danas da je objašnjenje odlaganja posete evropske komesarke Marte Kos Beogradu glupo.
Marta Kos otkazala posetu Srbiji zbog veličanja Ratka Mladića
04.09.2026.•
47
Evropska komesarka za proširenje Marta Kos objavila je danas da neće doći u planiranu posetu Srbiji.
Vlada osniva Upravni odbor za projekte gasne infrastrukture koje finansira Svetska banka
04.09.2026.•
2
Vlada Srbije donela je odluku o obrazovanju Upravnog odbora Projekta strateške gasne infrastrukture i institucionalnog jačanja u Srbiji, koji se finansira sredstvima zajma Svetske banke.
Studenti u blokadi: Špijunski softver instaliran i kod dvoje studenata Pravnog fakulteta u Nišu
04.09.2026.•
0
Studenti u blokadi niškog univerziteta saopštili su da su došli do saznanja da je je špijunski softver "Pegazus" instaliran i na telefone studentkinje i studenta Pravnog fakulteta u Nišu.
Predsednik Ustavnog suda: Ako nemate šta da krijete, zašto biste se brinuli da li vas neko prisluškuje
04.09.2026.•
134
Predsednik Ustavnog suda Srbije Vladan Petrov izjavio je danas da studenti u blokadi nisu špijunirani, već da je eventualno reč o neovlašćenom snimanju ili prisluškivanju.
Vučić potvrdio da u subotu ide u Niš, studenti pozvali građane da ga dočekaju
04.09.2026.•
10
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da će, uprkos protestima njegovih političkih protivnika, u subotu doći u Niš, gde vladajuća Srpska napredna stranka (SNS) ima sednicu Glavnog odbora.
Komesar Saveta Evrope za ljudska prava: Gnušam se javnog veličanja Ratka Mladića
04.09.2026.•
49
Komesar Saveta Evrope za ljudska prava Majkl O’Flaerti osudio je javno veličanje Ratka Mladića, ocenivši da ono predstavlja uvredu za žrtve i da nije zaštićeno Evropskom konvencijom o ljudskim pravima.
NORBS: U Srbiji između 350 i 400 hiljada ljudi živi sa retkim bolestima, u registru 12.600 pacijenata
04.09.2026.•
1
U Srbiji se, prema procenama stručnjaka, između 350.000 i 400.000 građana suočava s nekom retkom bolešću, dok je u nacionalnom registru trenutno evidentirano 12.600 pacijenata.
Vladimir Đukanović: Blokader u Užicu bežao četvoronoške
04.09.2026.•
89
Poslanik SNS Vladimir Đukanović ocenio je da država "ne bi smela da dopusti da ljudi uzmu pravdu u svoje ruke, već da preventivno reaguje kada ima saznanja da neko želi da sprečava skupove političkih protivnika".
DNEVNI KVIZ: Deset pitanja - tu je i poklon
04.09.2026.•
9
Novi 021.rs dnevni kviz u kom vas darujemo je pred vama.
Lopandić: Postoji bojazan da bi Ursula fon der Lajen ponovo mogla da podrži Vučića
04.09.2026.•
61
Potpredsednik stranke Srbija centar (SRCE) Duško Lopandić ocenio je da bi predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen ponovo mogla da pruži podršku predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću.
EU: Špijuniranje političkih protivnika neprihvatljivo, ako bi bilo potvrđeno
04.09.2026.•
19
Evropska unija je saopštila da je upoznata sa najnovijim navodima o upotrebi naprednog softvera za nezakonito špijuniranje telefona studentskih aktivista i opozicionih političara u Srbiji.
Osumnjičen da je krao iz crkava u Beogradu
03.09.2026.•
2
Policija je uhapsila J.N. (25) osumnjičenog za šest krađa u Beogradu.
Komentari 2
Mirjana
Светозар Милетић
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar