Čovek koji je stvorio "super dinar" i time pomogao u suzbijanju hiperinflacije, Dragoslav Avramović, u narodu od milja prozvan i poznat kao Deda Avram, rođen je na današnji dan 1919. godine.
Rođen je u Skoplju, gde je završio gimnaziju, a diplomu visokog obrazovanja stekao je na Pravnom fakultetu u Beogradu 1941. godine. Doktorat ekonomskih nauka stiče petnaest godina kasnije, piše Danas.
Pre toga, bio je rukovodilac stručnog tima za mobilizaciju inostranih sredstava, da bi u periodu od 1951. do 1953. godine radio kao savetnik Narodne banke Jugoslavije.
U inostranstvu je radio kao ekonomista u Svetskoj banci od 1953. do 1977. godine, a za to vreme uspeo je da napreduje od šefa Odeljenja za opšte studije do mesta direktora. Tu se nije završio njegov angažman izvan granica Srbije.
Bio je savetnik generalnog sekretara Konferencije Ujedinjenih Nacija za trgovinu i razvoj UNCTAD za pitanja ekonomske saradnje zemalja u razvoju i za opšta pitanja, sa sedištem u Ženevi, od 1980. do 1984. godine. Posle toga, radio je kao ekonomski savetnik Banke za trgovinu i razvoj u Vašingtonu u periodu od 1984. do 1988. godine.
Međutim, na ovim prostorima ostao je zapamćen kao neko ko je uspeo da zaustavi hiperinflaciju devedesetih godina prošlog veka.
Krajem 1993. godine Savezna Republika Jugoslavija je ušla u hiperinflaciju i prema procenama Dragoslava Avramovića u novembru 1993. dnevna inflacija je bila skoro 18 odsto, a u januaru 1994. dnevna inflacija je bila skoro 62 odsto.
Hiperinflacija je trajala 24 meseca, i za taj period izdate su 33 nove novčanice, a od toga čak 24 u 1993. godini.
Građanima Srbije ostao je u sećanju i po britkim nastupima pred poslanicima, a mnogi kažu da su njegove reči od pre dvadeset godina aktuelne i danas.
"Naša ekonomska situacija je kontradiktorna. Imamo stabilan kurs, ali i bolesnu privredu. Sa katastrofom u organizaciji preduzeća i raspodeli. Naše cene su trideset ili četrdeset odsto iznad svetskih. Ako smem da vas vratim u istoriju, ja sam stariji od vas, to je ona situacija: Tu knezovi nisu radi kavzi, nit su radi Turci izelice. Al’ je rada sirotinja raja koja globe plaćati ne može ni trpeti turskoga zuluma", govorio je Avramović.
Kako je pisao Radio Slobodna Evropa, pre nego što je u januaru 1994. Dragoslav Avramović ukinuo novčanice sa bezbroj nula, od kojih je najveća vredela toliko da se za nju mogla kupiti žvakaća guma, devizama se trgovalo po gradskim haustorima, građani su u nepreglednim redovima čekali da poslednje marke 'iz slamarica' ulože u piramidalne banke, po trgovima su se grabili za hleb koji im je humanitarno deljen iz pekarskih kamiona, u beogradskom prevozu ljudi su visili sa vrata starih autobusa kojih je zbog nestašice goriva bilo manje nego ikada, dok su se švercovani benzin i cigarete prodavali na ulicama.
Mnogi su ova vremena zapamtili i po tekstu iz Politike "Dve plate za prekidač" iz novembra 1993. godine: "Plašim se da umrem, jer ću tako mojoj deci da natovarim na vrat troškove sahrane. A oni takođe nemaju hleba da jedu. Zaboravila sam kakav je ukus voća, mesa, pa i mleka. Ne doručkujem, ne večeravam, ne pijem više kafu, ne pušim… Nemam praška da operem veš, štedim sapun. Nemam nikog da mi pomogne a poslednja penzija iznosila je osam milijardi dinara. Baš koliko i rolna toalet papira".
U to vreme, prema dogovoru predsednika Srbije Slobodana Miloševića i predsednika Vlade Srbije Nikole Šainovića ekonomisti predvođeni Dragoslavom Avramovićem napravili su plan zaustavljanja inflacije, koji se primenjivao od 24. januara 1994.
Dinar je menjan u odnosu 1:1 za nemačku marku. To je postigao tako što je uveo novi dinar. Prvi znaci uspeha videli su se već sledeći dan. Taj dinar će u narodu postati poznat i kao "super dinar", a njime je Avramović uspeo da povrati uveliko poljuljano poverenje građana.
Sa uvođenjem stabilnog dinara polako je počeo da nestaje strah od rasta cena iz minuta u minut, a on je dobio nadimak Deda Avram.
O sopstvenoj slici koju je izgradio u narodu, svedoči i pesma grupe Ateist Rep, budući da nije mnogo državnih funkcionera moglo da se pohvali pozitivnim prikazom u pesmama i drugim domenima kulture devedesetih godina prošlog veka.
"Zahvaljujući starcu, čiči od sto leta/ Više ne lepimo pare umesto tapeta", pevao je novosadski sastav.
Zahvaljujući svom zalaganju i postignutim uspesima, postao je simbol stabilnosti dinara, a 2. marta 1994. godine postavljen je za guvernera Narodne banke Jugoslavije. Ipak, oni koji su ga doveli na to mesto, ubrzo su ga i smenili. Na mestu guvernera ostao je nešto više od dve godine, do 15. maja 1996. godine.
"Totalnom blokadom pregovora sa međunarodnim finansijskim organizacijama savezna vlada nas gura u propast", izjava je zbog koje je smenjen sa funkcije guvernera Narodne banke Jugoslavije.
Nedugo nakon toga bio je izabran za lidera opozicione liste "Zajedno", budući da je uživao veliku popularnost u narodu posle zaustavljanja hiperinflacije.
Lista je bila protivnik koalicije koju je predvodio Slobodan Milošević na izborima u novembru 1996. godine, ali sredinom oktobra iste godine Avramović se iz "zdravstvenih razloga" povukao iz izbornog takmičenja.
Za dopisnog člana Srpske akademije nauka i umetnosti izabran je 27. oktobra 1994. godine.
Preminuo je 26. februara 2001. godine u Rokvilu kod Vašingtona, a sahranjen na Novom groblju u Beogradu.
Možda je u Beogradu bila prosečna penzija 25 dinara januara. Moja plata februara 1994. je bila 8,5 dinara, a moj otac kao poslovođa u velikoj firmi je nagurao čitavih 18 dinara. Jedan "boks" Bonda je bio, tada sam pušio, sećam se, 10 dinara.
Zvanični kurs dinara se držao dobrih pola godine, što je u ono vreme bio pravi podvig.
Prosečna penzija podeljena sredinom januara je iznosila oko 25 dinara, a plata nešto više od toga.
Ekstremno male plate u iznosu od nekoliko maraka su postojale samo u vreme hiperinflacije.
Naravno, Sloba ne bi bio to što jeste da nije i superdinar upropastio nakon što je spiskao pare dobijene prodajom Telekoma.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Pokret "Kreni-promeni" saopštio je da je za samo 24 sata od pokretanja platforme "Prijavi-reši" primljeno više od 500 prijava građana iz gradova i opština širom Srbije.
Poslanik Evropske narodne partije u Evropskom parlamentu Davor Ivo Štir (Stier) ocenio je danas da evropski put Srbije ostaje otvoren, ali napredak zahteva dela, a ne izjave.
Govoreći o slučaju Senjak, penzionisani major MUP i bivši pripadnik SBPOK Predrag Simonović za N1 je rekao da mu nije jasno zašto Tužilaštvo za organizovani nije preuzeo predmet, nego postupa Više javno tužilaštvo.
Nedavno su pojedini mediji preneli objavu sa društvenih naloga samoorganizovane grupe studenata iz Beograda, navodeći da su "Studenti u blokadi objavili plan za zdravstvo u pet tačaka".
Evropski parlament izražava žaljenje zbog kampanje da se učesnici protesta 15. marta 2025. u Beogradu lažno optuže da su simulirali upotrebu "zvučnog topa".
Treće osnovno tužilaštvo za Insajder navodi da su po nalogu tužilaštva pripadnici Uprave kriminalističke policije izvršili uviđaj na licu mesta gde je više N.N. lica nanelo telesne povrede advokatu Danku Cvejiću.
Komesarka Evropske unije Marta Kos je tokom rasprave u Evropskom parlamentu o Srbiji poručila da je komisija obnovila svoje preporuke Savetu da se otvori Klaster 3 u pregovorima sa Srbijom.
Izvestilac Evropskog parlament za Kosovo Riho Teras kazao je u Prištini, nakon sastanaka sa liderima institucija i političkih stranaka, da je budućnost Kosova u EU ali da je za prijem neophodno sprovesti reforme.
Odluka koja je upalila crveni alarm, koji upozorava na ozbiljnu opasnost od potpunog sloma države. Tako Akademski plenum reaguje na ukidanje pritvora bivšem načelniku beogradske policije Veselinu Miliću.
Vrhovni sud Kosova je danas objavio da je odbio svih pet žalbi na konačne rezultate prevremenih parlamentarnih izbora održanih 7. juna, čime je otvoren put za potvrđivanje izbornih rezultata.
Komentari 9
Bane
Limanac
Ne lupetaj.
Zvanični kurs dinara se držao dobrih pola godine, što je u ono vreme bio pravi podvig.
Prosečna penzija podeljena sredinom januara je iznosila oko 25 dinara, a plata nešto više od toga.
Ekstremno male plate u iznosu od nekoliko maraka su postojale samo u vreme hiperinflacije.
Naravno, Sloba ne bi bio to što jeste da nije i superdinar upropastio nakon što je spiskao pare dobijene prodajom Telekoma.
Zuti
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar