Da li ste neopredeljeni glasač?

Neopredeljeni birači se sve češće pominju kao mogući jezičak na vagi na predstojećim izborima.
Da li ste neopredeljeni glasač?
Foto: 021.rs
Istraživanja javnog mnjenja pokazuju visok stepen političke polarizacije, ali i značajan udeo građana koji još nisu odlučili da li će glasati i za koga, piše Insajder
 
Ko su zapravo neopredeljeni birači, koji trenutak je preloman za njihovu odluku i koliko zaista mogu da utiču na izborni rezultat?
 
Inače, procene broja neopredeljenih birača u Srbiji variraju. Prema istraživanju organizacije CRTA iz jula, 12 odsto građana je politički neopredeljeno, dok devet odsto kaže da neće glasati. Nova srpska politička misao u svom julskom istraživanju, kako je ranije prenela Beta, beleži oko 25 odsto neizjašnjenih. Uz to, u anketi agencije Faktor plus objavljenoj krajem juna, građanima je postavljeno pitanje da li znaju za koga bi glasali, na koje je 25 odsto njih odgovorilo da još nije donelo odluku.
Kakav profil se krije iza ovih procenata?
 
Neopredeljeni birači nisu nužno ljudi koje politika uopšte ne zanima. Reč je o građanima koji još nisu prelomili za koga će glasati - neki odluku odlažu dok ne vide konačnu izbornu ponudu i odnos snaga, dok drugi nemaju čvrstu vezu ni sa jednom političkom opcijom. Apstinenti su, s druge strane, birači koji imaju pravo glasa, ali ne izlaze na izbore.
 
Upitan o procentima neopredeljenih birača koji variraju i čime objašnjava tu razliku u istraživanjima, analitičar Miljan Mladenović za Insajder kaže da se ona može objasniti nizom faktora, ali da u ovom slučaju najverovatnije zavisi od načina na koje se pitanje postavlja.
 
"Odnosno, od broja opcija koje su postavljene u samom pitanju. Neki ljudi u tom slučaju možda ne pronalaze svoj odgovor i opciju u ponuđenim odgovorima, niti razmišljaju o tome da mogu da ponude svoj... Sama činjenica da je razlika između 10 i 15 odsto između istraživanja nije toliko velika kada je u pitanju broj neopredeljenih", predočava Mladenović.
Globalno gledano, ističe on, najveći broj ljudi koji se pred izbore izjašnjavaju kao neodlučni su uglavnom protiv vlasti, ali ne pronalaze svoju opciju ni u opoziciji.
 
"To ne mora nužno da znači da će ti ljudi zaista na kraju izaći i glasati za neku od opozicionih partija ili lista. Ali najveći deo njih je opoziciono orijentisan", ukazuje Mladenović.
 
Prema rečima istraživača na Institutu za filozofiju i društvenu teoriju Andreja Ševa, neopredeljni birači u Srbiji danas se dele u dve grupe.
 
"Deo njih neće izaći na izbore bez obzira na okolnosti i to treba prihvatiti. Drugi i veći deo predstavljaju neodlučni koji će se opredeliti tokom kampanje ili na sam dan izbora", navodi Ševo za Insajder.
 
Na pitanje koliko su utemeljene ocene da će na rezultat izbora presudno uticati birači koji su trenutno neopredeljeni, Mladenović odgovara:
 
"Zavisi. Ako gledamo rezultate jednih ili drugih istraživanja, možemo doći do potpuno različitih mogućih scenarija. Međutim, ako pogledamo prosek svega toga, trenutno deluje da će upravo neopredeljeni, neodlučni, na kraju biti tas na vagi koji će doneti pobedu jednoj ili drugoj strani".
 
No, dodaje sagovornik Insajdera, koliko neopredeljenih će naposletku izaći na izbore umnogome će zavisiti od kampanje. Na pitanje šta najviše može da utiče na odluku neodlučnih birača, odgovara da je teško reći, jer zavisi od njihovog profila.
 
"Da li su to ljudi koji generalno ne glasaju, a ovog puta će možda izaći ukoliko na njih utiče porodica, prijatelji ili birači koji još nisu doneli odluku, ali će sigurno u nekom trenutku izaći na izbore i tako dalje... Od toga zavisi, a takve podatke u ovom trenutku, iz javno dostupnih istraživanja, nemamo", navodi Mladenović.
 
I Ševo smatra da je odnos snaga trenutno izjednačen, te deluje da bi pronalaženje novih glasača među neopredeljenima moglo doneti prevagu jednoj od strana.
 
"Oni bi zaista mogli da odluče izbore pod pretpostavkom da ne bude značajnijeg osipanja glasačkog tela SNS-a, odnosno studentske liste i opozicije. Ako neku od ovih lista iznevere,na papiru sigurni glasači, to je onda svakako kraj", ukazuje Ševo.
Šta mobiliše neodlučne birače?
 
Na pitanje da li postoji ranije ustanovljen obrazac vezan za trenutak kada neopredeljeni donose odluku, Mladenović odgovara da će jedan broj ljudi odluku doneti u poslednjih nedelju dana.
 
"Najveći broj ljudi koji nisu svakodnevno investirani u politička dešavanja, tek tada krenu da razmišljaju o samim izborima. Ali dobar deo njih će svoju odluku verovatno bazirati na tome ko je najjači od opozicionih ili vladajućih opcija, i ko ima najveće šanse. Na odluku mogu uticati i nesvakidašnji događaji tokom kampanje, koji mogu da ih opredele", navodi on.
 
Ševo smatra da će, iako će neki među neopredeljenima doneti odluku i na samom biračkom mestu, za većinu biti ključne poruke u kampanji. SNS je, kaže, prepoznao da nesigurnost ovih glasača leži u strahu od promene koji nadilazi animozitet prema režimu.
 
"Zato je naprednjačka poruka da pad Vučiča znači katastrofu. Studenti i opozicija bi trebalo da ove glasače uvere da je smena vlasti nešto prirodno, da će se dogoditi glatko i da ima života posle Vučića", navodi Ševo.
 
Govoreći o potezima i porukama tokom kampanje koji najčešće mobilišu neopredeljene birače, ocenjuje da će ključne biti ekonomske poruke.
 
"Vučić pokušava da utiče strahom da posle njega ostaje beda i ekonomska nesigurnost. Studenti i opozicija bi mogli da odgovore porukama optimizma i samopouzdanja. Na njihovu sposobnost da u ovakvoj komunikaciji budu uverljivi uveliko će uticati imena na njihovim listama za koja se nadam da će biti spoj stručnosti, prepoznatljivosti i autoriteta", zaključuje Ševo za Insajder.
 
Upitan o faktorima koji ih mogu demotivisati, Mladenović i u ovom slučaju kao primer navodi nesvakidašnje događaje.
 
"To mogu biti skandali koji utiču ne samo na neodlučne, već i one birače koji se se trenutno smatraju odlučnima, a koji nisu sasvim sigurni da će glasati za opciju koju su naveli u istraživanju", kaže on.
 
Dodaje i da će poruke koje šalju mediji igrati značajnu ulogu.
 
"No, pitanje je i šta se smatra medijima, s obzirom da su oni neki tradicionalni, pre svega televizija, izgubili na značaju, što pokazuju i istraživanja - u smislu da se sve manje ljudi primarno informiše na taj način, a sve više iz onlajn izvora, odnosno društvenih mreža. I od toga će zavisiti", predočava Mladenović.
 
S druge strane, dodaje sagovornik Insajdera, činjenica je da je društvo izrazito polarizovano u ovom trenutku, zbog čega veliki broj ljudi može da ostane pri trenutnim stavovima.
 
"Dosta ljudi je već opredeljeno da bi mediji u nekoliko meseci mogli da promene njihovo mišljenje", zaključuje Mladenović za Insajder.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija