Pozicija Srbije prema krizi u Ukrajini u ovom trenutku je optimalna i nije mogla biti drugačija, smatra istraživač-saradnik Instituta za međunarodnu politiku i privredu Miloš Petrović.
On dodaje da se u ukrajinskoj krizi ogleda nedovršenost politike istočnog partnerstva Evropske unije (EU).
Srbija je verbalno, simbolički, politički osudila napad na Ukrajinu i podrivanje principa međunarodnog prava, vodeći se svojim vlastitim razlozima očuvanja teritorijalnog integriteta, dok sa druge strane nema nameru da uvodi sankcije Rusiji, podsetio je Petrović u FoNetovom serijalu Agreman.
U ovom trenutku, dodaje on, to jeste optimalno rešenje, ali dinamika ukrajinske krize će nametati dalje pritiske i teško je prognozirati u kojem pravcu klatno može da ode.
U međunarodnim odnosima, rekao je Petrović, kada je neki akter suočen sa više nepopularnih poteza, radi se "kost-benefit" analiza da bi se videlo gde se manje gubi ili negde dobija.
Kako je ocenio, sankcije EU prema Rusiji do sada su pokazale ograničeno dejstvo, imajući u vidu da su uvedene pre osam godina, ali su nova četiri paketa restriktivnih mera demonstrirala jedinstvo članica Unije.
On postavlja ipak pitanje da li se na vojne aktivnosti može adekvatno odgovoriti spletom ekonomskih, energetskih i sličnih sankcija. Znalo se i pre nego što se ovo dogodilo da vojnog odgovora neće biti, jer su i NATO i EU jasno rekli da neće direktno intervenisati u Ukrajini, što je uticalo na nepovoljnu dinamiku krize, predočio je Petrović.
On podseća na to da se Rusija u proteklih osam godina, kada su prvi put uvedene sankcije, potrudila da imunizuje svoju privredu na spoljne pritiske i donekle se pripremala na ovakav tip odgovora. Nema dobitnika ovih sankcija, dodaje on i tumači da je to iznuđen potez EU, što je strateška manjkavost Unije, jer ona nije akter u domenu tvrde moći.
Ona ima svoje limite i spoznala je svoja ograničenja u bezbednosno-vojnom delovanju, rekao je Petrović, koji predviđa da bi ova kriza mogla biti skretnica u smeru jačanja evropskog bezbednosnog identiteta.
Petrović ovu krizu smatra i rezultatom nedovršene strategije EU za istočnoevropski prostor, podsećajući da je još 2008. godine koncipirana dimenzija Istočnog partnerstva. Ona je koncipirana tako da se ostvari što veći uticaj EU u postsovjetskom prostoru, ali ta ideja je puna manjkavosti i nedovršenosti da ni zemlje kojih se to tiče, Ukrajina, Moldavija i Gruzija, ne znaju konačni ishod tog partnerstva.
To je i posledica nedorečenih odnosa sa Rusijom, ocenio je Petrović i naglasio da je to višeslojna tematika u mirnodopskim okolnostima, a kamoli kada postoji rat u kojem je EU inferiorni igrač.
Petrović upozorava da je situacija otišla predaleko da bi bilo elegantnog izlaza za strane u sukobu i predviđa da, u slučaju postizanja nekog primirja, to ne bi imalo perspektivu dugoročnog mira, jer osnovni razlozi za izbijanje krize nisu rešeni.
Versajska deklaracija lidera EU je odškrinula vrata sa prepoznavanje evropske perspektive Kijeva, navodi on, ali ponavlja da nema vojne pomoći Ukrajini. Na pitanje da li je EU "istekao rok" jer je u kratkom periodu imala dva sukoba na svojoj teritoriji, Petrović je odgovorio da postoji svojevrsni deža vi sa devedesetim godinama.
Kako je ukazao, imamo opravdanje postojanja NATO i EU i njihovog angažovanja, ali samo za države članice ta dva saveza, dok se na zemlje, poput Ukrajine, koliko god imale bliske odnose, to ne odnosi.
Ukrajina je nesrećan primer granica međunarodnih savezništava, zaključio je Petrović.
Svet se nije udubio u problem kad su nas bombardovali. Nikog to nije zapravo zanimalo, mi smo nebitni. Amerika sve diktira i hoce da Evropu uvuce u rat, a oni ce gledati izdaleka. Kad Evroa dovoljno oslabi- sve preuzima Amerika. To im je san, da vladaju svetom. A posle Hitlera su pobili najvise ljudi u svetu.
Ima mnogo kompetentnijih ljudi u Srbiji koji mogu da realno ocene dogadjanja i stavove, od vaseg istrazivaca i njegovog misljenja. Mogli ste da odete i na neku novosadsku pijacu po misljenja, isto bi vam izgledao clanak.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Već neko vreme spekuliše se o kandidatu vladajuće većine za predsednika, marketinški stručnjak blizak vlasti Nebojša Krstić rekao je da bi najbolje rešenje bila predsednica Skupštine Ana Brnabić.
Saobraćajna policija je tokom pojačane kontrole saobraćaja protekle nedelje iz saobraćaja isključila 1.792 vozača koji su vozili pijani i 75 vozača koji su vozili drogirani.
Bivši zamenik poljskog ministra pravde Marćin Romanovski, optužen u Poljskoj za zloupotrebu službenog položaja i mahinacije sa novcem za odštetu žrtvama zločina, zatražio je da se ukine evropski nalog za njegovo hapšenje
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić pozvao je danas američki FBI i sve evropske bezbednosne službe da dođu i ispitaju da li je bilo upotrebe zvučnog topa 15. marta prošle godine na studentskom protestu u Beogradu.
Na poslovima za Expo angažovane su firme saradnika i porodica bivšeg vođe surčinskog i člana zemunskog klana, osuđeni član grupe Pink Panter, kao i osoba osuđena za pomaganje u prikrivanju Arkanovog ubice.
Profesor Saobraćajnog fakulteta u penziji Milan Vujanić izjavio je FoNetu da red vožnje na prugama u Srbiji treba uskladiti sa stanjem vozila i pruga, bez prevelike ambicioznosti.
Član Predsedništva Srpska napredne stranke Vladimir Đukanović poručio je da je važno da Više javno tužilaštvo u Beogradu istraje do kraja u istrazi o zvučnom topu i da "ovde ne sme da se stane i da se sve završi sa speci
Vlada Srbije donela je odluku da se otvara stalni granični prelaz za međunarodni železnički saobraćaj putnika i robe "Beograd centar", na istoimenoj železničkoj stanici, poznatoj i kao Prokop.
Bivši reprezentativac Srbije u odbojci Marko Samardžić, koji je završio u bolnici nakon protesta 15. marta 2025. godine, oglasio se nakon navoda tužilaštva i zvaničnika "da su studenti planirali simulaciju zvučnog topa".
"Imam indicije da je Vučić testirao koliko može da obezbedi podršku pritiskom na zaposlene u javnom i u privatnom sektoru, što nije najbolje prošlo, pa nije došlo do ranih julskih izbora", izjavio je Zoran Stojiljković.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić ponovo je zahvalio ruskoj FSB što je zajedno sa srpskom službom potvrdila da na protestu u Beogradu 15. marta 2025, nije bio upotrebljen zvučni top.
Od 15 v.d. direktora javno komunalnih preduzeća u Beogradu samo jedan od njih ima mesečna primanja manja od predsednika Srbije Aleksandra Vučića, koja su 253.656,20 dinara.
Dolazak franšiza stranih univerziteta u našu zemlju predsednik Vučić prvi put najavljuje uoči poslednjih parlamentarnih izbora u decembru 2023. godine. Sada poručuje da će to obećanje izgurati po svaku cenu.
Komentari 6
Ruza
Goran
Kakve veze imaju antiruski protesti sirom sveta sa zapadnim medijima?
Eno ti na youtube-u gomila video zapisa.
Lacika
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar