Pozicija Srbije prema krizi u Ukrajini u ovom trenutku je optimalna i nije mogla biti drugačija, smatra istraživač-saradnik Instituta za međunarodnu politiku i privredu Miloš Petrović.
Foto: FoNet/AP
On dodaje da se u ukrajinskoj krizi ogleda nedovršenost politike istočnog partnerstva Evropske unije (EU).
Srbija je verbalno, simbolički, politički osudila napad na Ukrajinu i podrivanje principa međunarodnog prava, vodeći se svojim vlastitim razlozima očuvanja teritorijalnog integriteta, dok sa druge strane nema nameru da uvodi sankcije Rusiji, podsetio je Petrović u FoNetovom serijalu Agreman.
U ovom trenutku, dodaje on, to jeste optimalno rešenje, ali dinamika ukrajinske krize će nametati dalje pritiske i teško je prognozirati u kojem pravcu klatno može da ode.
U međunarodnim odnosima, rekao je Petrović, kada je neki akter suočen sa više nepopularnih poteza, radi se "kost-benefit" analiza da bi se videlo gde se manje gubi ili negde dobija.
Kako je ocenio, sankcije EU prema Rusiji do sada su pokazale ograničeno dejstvo, imajući u vidu da su uvedene pre osam godina, ali su nova četiri paketa restriktivnih mera demonstrirala jedinstvo članica Unije.
On postavlja ipak pitanje da li se na vojne aktivnosti može adekvatno odgovoriti spletom ekonomskih, energetskih i sličnih sankcija. Znalo se i pre nego što se ovo dogodilo da vojnog odgovora neće biti, jer su i NATO i EU jasno rekli da neće direktno intervenisati u Ukrajini, što je uticalo na nepovoljnu dinamiku krize, predočio je Petrović.
On podseća na to da se Rusija u proteklih osam godina, kada su prvi put uvedene sankcije, potrudila da imunizuje svoju privredu na spoljne pritiske i donekle se pripremala na ovakav tip odgovora. Nema dobitnika ovih sankcija, dodaje on i tumači da je to iznuđen potez EU, što je strateška manjkavost Unije, jer ona nije akter u domenu tvrde moći.
Ona ima svoje limite i spoznala je svoja ograničenja u bezbednosno-vojnom delovanju, rekao je Petrović, koji predviđa da bi ova kriza mogla biti skretnica u smeru jačanja evropskog bezbednosnog identiteta.
Petrović ovu krizu smatra i rezultatom nedovršene strategije EU za istočnoevropski prostor, podsećajući da je još 2008. godine koncipirana dimenzija Istočnog partnerstva. Ona je koncipirana tako da se ostvari što veći uticaj EU u postsovjetskom prostoru, ali ta ideja je puna manjkavosti i nedovršenosti da ni zemlje kojih se to tiče, Ukrajina, Moldavija i Gruzija, ne znaju konačni ishod tog partnerstva.
To je i posledica nedorečenih odnosa sa Rusijom, ocenio je Petrović i naglasio da je to višeslojna tematika u mirnodopskim okolnostima, a kamoli kada postoji rat u kojem je EU inferiorni igrač.
Petrović upozorava da je situacija otišla predaleko da bi bilo elegantnog izlaza za strane u sukobu i predviđa da, u slučaju postizanja nekog primirja, to ne bi imalo perspektivu dugoročnog mira, jer osnovni razlozi za izbijanje krize nisu rešeni.
Versajska deklaracija lidera EU je odškrinula vrata sa prepoznavanje evropske perspektive Kijeva, navodi on, ali ponavlja da nema vojne pomoći Ukrajini. Na pitanje da li je EU "istekao rok" jer je u kratkom periodu imala dva sukoba na svojoj teritoriji, Petrović je odgovorio da postoji svojevrsni deža vi sa devedesetim godinama.
Kako je ukazao, imamo opravdanje postojanja NATO i EU i njihovog angažovanja, ali samo za države članice ta dva saveza, dok se na zemlje, poput Ukrajine, koliko god imale bliske odnose, to ne odnosi.
Ukrajina je nesrećan primer granica međunarodnih savezništava, zaključio je Petrović.
Svet se nije udubio u problem kad su nas bombardovali. Nikog to nije zapravo zanimalo, mi smo nebitni. Amerika sve diktira i hoce da Evropu uvuce u rat, a oni ce gledati izdaleka. Kad Evroa dovoljno oslabi- sve preuzima Amerika. To im je san, da vladaju svetom. A posle Hitlera su pobili najvise ljudi u svetu.
Ima mnogo kompetentnijih ljudi u Srbiji koji mogu da realno ocene dogadjanja i stavove, od vaseg istrazivaca i njegovog misljenja. Mogli ste da odete i na neku novosadsku pijacu po misljenja, isto bi vam izgledao clanak.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Okrivljeni M. P, koje se sudi za pokušaj ubistva studentkinje tokom odavanja počasti stradalima pod nadstrešnicom, u Ruzveltovoj ulici u Beogradu, zatražio je premeštanje na lečenje u zdravstvenu ustanovu.
Slavko Ćuruvija fondacija zabeležila je najmanje 834 verbalna napada visokih državnih zvaničnika na kritički orijentisane novinare i medije u Srbiji u periodu od 1. avgusta 2025. do 31. januara 2026. godine.
Gradonačelnik Beograda Aleksandar Šapić najavio je da će u subotu, na kružnom toku na Trgu republike, biti postavljen sat, koji je opisao kao "ručni rad, jedinstve, unikata, šest tona ima i visok je devet metara".
Advokatska komora Srbije će od ponedeljka, 23. februara do srede, 25. februara, obustaviti rad u znak protesta protiv usvajanja tzv. "Mrdićevih zakona".
Svetski dan socijalne pravde Srbija dočekuje uz rastuću stambenu krizu koja najteže pogađa najsiromašnije građane, upozorava Inicijativa A 11 povodom 20. februara, Svetskog dana socijalne pravde.
"Srbija će bez uspostavljanja tužilačke policije sve više tonuti u bezdan teškog kriminala koji će sa svojom patologijom uticati na budućnost zemlje i nove generacije", smatra Marko Nicović.
Vlast računa na to da će strah građana da eskalira i da će postati sve više zabrinuti, a ići će se i u sve veću represiju prema građanima, kaže profesorka na Fakultetu bezbednosti Svetlana Stanarević.
Venecijanska komisija je saopštila da će mišljenje o nedavnim izmenama pravosudnih zakona u Srbiji, koje je zatražila predsednica skupštine Ana Brnabić, biti podneto na usvajanje na plenarnoj sednici u junu.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić nije ispoštovao dato obećanje zvaničnicima EU tokom sastanaka na marginama nedavno održanog foruma u Davosu da neće potpisati pet spornih zakona iz oblasti pravosuđa.
Direktor Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO Fond) Relja Ognjenović zahvalio je danas penzionerima što su, kako je naveo, "prepoznali napade na Srbiju u prethodnih godinu dana i stali uz državu".
Predsednik udruženja "Naše mleko" Milan Pajić kaže da se neće odazvati pozivu ministra poljoprivrede Dragana Glamočića na sastanak o stanju u poljoprivredi u petak, jer "Glamočić ne zaslužuje tu funkciju".
Premijer Srbije Đuro Macut predsedavao je drugoj sednici Radnog tima za utvrđivanje investicionih projekata za period 2028–2030. godine, na kojoj su predstavljeni svi prioritetni projekti ministarstava za taj period.
Komentari 6
Ruza
Goran
Kakve veze imaju antiruski protesti sirom sveta sa zapadnim medijima?
Eno ti na youtube-u gomila video zapisa.
Lacika
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar