O Vučićevoj podršci za peto i šesto dete: "Ne prave se deca zbog para, potrebni vrtići, pedijatri"
Iz godine u godinu Srbija, osim manjeg broja stanovnika, beleži i pad nataliteta.
Kao novo rešenje za poboljšanje demografske slike, predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je da će država doneti sistemske, višegodišnje mere podrške za svako novorođeno peto i šesto dete.
Do sada su porodice dobijale jednokratnu novčanu pomoć od 345.398 za prvo dete, i u jednakim mesečnim ratama 306.388 za drugo, 1.838.332 za treće i 2.757.498 dinara za četvrto dete.
Roditeljima je isplaćivan i paušal u iznosu od 6.383 dinara za nabavku opreme za decu rođenu od 1. januara tekuće godine. Za drugo i treće dete rođeno od početka 2023. isplaćivana je i jednokratna pomoć od 115.132 dinara.
Najveći broj rađanja u prethodnoj godini zabeležen je u starosnoj grupi žena od 30 do 34 godine, dok je prosečna starost žena pri rođenju deteta bila 30. Prvo dete većina žena rodi sa 29 godina.
Posmatrajući demografsku sliku, u poslednjih 10 godina naša zemlja beleži konstantni pad stanovništva, te u 2022. u Srbiji živi pola miliona manje ljudi nego 2019. godine.
Ipak, udruženja koja se bave pravima roditelja, iako podržavaju finansijski podsticaj, smatraju da postoje efektnija rešenja koja bi bila bolji stimulans da se ova slika popravi.
Tatjana Macura iz udruženja "Mame su zakon" sugeriše da su porodicama, osim finansijskih, potrebne i drugačije, više logističke mere podrške.
"Nadam se da Vlada razmišlja i u tom pravcu. Jedna takva mera, na primer, bila bi produžetak odsustva sa posla nakon porođaja koji je najavljivan krajem prošle godine zbog toga što majke teško uklapaju povratak na posao i polazak deteta u vrtić", predočava Macura.
Osvrćući se na najavu predsednika, sagovornica list Danas smatra da je to lepa vest, pod uslovom da bude primenjena kao što je slučaj za porodice sa troje ili četvoro dece.
"Aktuelni Zakon o finansijskoj podršci porodici sa decom predviđa finansijsku podršku za porodice koje imaju do četvoro dece. Majke koje rode četvrto dete, u trajanju od 10 godina dobijaju 22.979 dinara mesečno. S druge strane, porodice koje imaju petoro, šestoro i više dece - nisu prepoznate. Udruženje 'Mame su zakon' se duži niz godina bori da i porodice koje imaju više od četvoro dece budu prepoznate u zakonu. Posebno jer je najčešće reč o porodicama koje su na neki način marginalizovane, ili materijalno ugrožene", pojašnjava članica ovog udruženja.
Macura napominje da ipak ne treba upasti u statističku zamku, jer je, kako kaže, broj porodica koje imaju više od troje dece, a čine ih visokoobrazovane i materijalno stabilne porodice - u porastu.
"Ne radi se o vrtoglavom rastu, ali rast svakako postoji. U poslednje vreme povećan je broj porodica sa više dece koje ne spadaju u ugroženu kategoriju, uprkos uvreženoj pretpostavci da je nužno reč o onima slabijeg materijalnog statusa", kaže Macura.
"Niko ne očekuje milostinju - roditeljima treba bolji sistem"
Sa tim da postoji sistemski problem koji se ne rešava finansijskom pomoći saglasna je i Jelena Ćirić-Nikolić sa portala "Bebac", koja naglašava da roditelji ne proširuju svoje porodice zbog novca.
"To je značajna odgovornost na partnerima da bi za 200.000 dinara dobili dete, a da znaju da u okolini nemaju lekara, vrtić, mesto u školi, da knjige koštaju 20.000 dinara i tako dalje. Broj porodica koje imaju petoro ili šestoro dece nije preterano veliki. Iz tog razloga, nisam sigurna u kojoj meri bi to pospešilo rađanje. Nijedan roditelj neće reći da mu je potreban novac da bi proširio svoju porodicu", naglašava ona.
Kao primere za to navodi nedostatak mesta u vrtićima, što prouzrokuje da majke nakon prvih godinu dana porodiljskog ne mogu da se vrate na posao jer nemaju gde da ostave decu.
"S druge strane, žene se ne osnažuju da budu preduzetnice, jer postoje brojne zakonske neprilagođenosti - od nemogućnosti da imaju odsustvo dve godine nakon rođenja trećeg deteta, da moraju same da uplaćuju poreze i doprinose dok su na porodiljskom, do toga da njihovi partneri ne mogu da odu na odmor radi nege deteta. Postoje brojne stvari koje bi trudnicama dale sigurnost - niko ne očekuje da im se daje milostinja. Ljudi uglavnom žele da žive od svog rada, a trudnica kada ode na trudničko bolovanje, postoji velika mogućnost da će kasniti trudnička naknada, što dodatno ugrožava ekonomsku stabilnost porodice", pojašnjava Ćirić-Nikolić.
Sagovornica Danasa ističe da postoje mesta koja broje na desetine hiljada ljudi, kao što je na primer Vrbas, grad od skoro 37.000 stanovnika, a koja nemaju ni osnovne uslove za rast i odgajanje dece.
"Kada pogledamo statistiku RZS, jasno se vidi da je broj prvorođene dece oko 50 odsto. Za više dece taj broj pada. Samim tim je diskutabilno pitanje u kojoj meri će novčani podsticaj doprineti da se zaista toliko dece rodi. Iz tog razloga najavljene mere deluju više kao populistički potez nego namera da se roditeljima pruži sigurnost. Pitanja kojima se treba posvetiti znatno su dublja – Koliko dugo se čeka na pregled pedijatra? Da li imamo dovoljno lekara za našu decu? Da li svaka varošica ima pedijatra i vrtić? Po unutrašnjosti Srbije imamo toliki deficit ginekologa, da trudnice moraju putovati po 40 kilometara kako bi otišle na pregled. A od strane nadležnih na snazi je ignorisanje i izbegavanje da se reše problemi koji zaista utiču na proširenje porodice", kaže Ćirić-Nikolić.
Takođe dodaje i da je pitanje i da li će se žene uz podsticaje opredeliti da rode petoro ili šestoro dece, s obzirom da se sa oko 30 godina odlučuju na rađanje prvog deteta.
"Prosečne godine žene u Srbiji koja rađa prvo dete su oko 29. To znači da bi mogla da rodi preko četvoro dece ako bi svake godine rađala po jedno, što nije po preporukama SZO, koja ističe da pauza između dve trudnoće bude minimum godinu dana, kako bi je žena iznela na zdrav način i za nju i za bebu. Poenta je da sistem nije dovoljno osnažujući, i ne uliva sigurnost. Osim toga, i vladajuća retorika je problematična, ako se osvrnemo na situaciju u Skupštini gde su, na neki način na stub srama stavljeni ljudi koji ne mogu da zasnuju porodicu", zaključuje ova sagovornica.
Prema poslednjim podacima popisa, od ukupno 6,6 miliona ljudi, u Srbiji živi blizu milion dece uzrasta do 14 godina. Najnovije istraživanje UNICEF-a i Saveza ekonomista Srbije pokazuje da je 28.000 dece palo ispod granice apsolutnog siromaštva tokom 2022. godine.
Takođe, utvrdili su da je prosečan profil apsolutno siromašne osobe u našoj zemlji dete do 14 godina, iz višečlane porodice iz južne ili istočne Srbije, čiji roditelji imaju nizak nivo obrazovanja ili su nezaposleni.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Srbija
Procena mogućeg izbornog ishoda: Studentskoj listi 48,5 odsto glasova na izborima, a SNS 38,6 odsto
30.08.2026.•
20
Studentska lista osvojila bi oko 48,5 odsto glasova na narednim parlamentarnim izborima u Srbiji, dok bi lista SNS-Aleksandar Vučić dobila 38,6 odsto, a SPS 3,9 odsto.
Američki kongresmeni kritikuju vlast u Srbiji: Da li je moguća suspenzija strateškog dijaloga?
30.08.2026.•
10
Američki kongresmeni Džo Vilson i Bil Kiting su u četvrtak predstavili zakon u kojem se poziva na sankcije i zabranu izdavanja vize pojedincima u Srbiji, ukoliko ne dođe do poboljšanja stanja u nekoliko oblasti.
Kamioni na prelazu Šid čekaju četiri sata
30.08.2026.•
0
Kamioni na graničnom prelazu Šid na izlasku iz Srbije ka Hrvatskoj čekaju četiri sata, a na prelazu Batrovci dva sata, saopštio je Auto-moto savez Srbije (AMSS).
Nišlija koji je izbo komšiju zbog ogrebanog automobila tereti se za pokušaj ubistva
30.08.2026.•
3
Policija u Nišu uhapsila je M.R. (43) iz Doljevca zbog sumnje da je nakon saobraćajne nezgode nožem ubo 65-godišnjeg muškarca, a zatim pobegao, saopšteno je danas.
Meteorolog: Još najmanje dve nedelje vrućina i suše
30.08.2026.•
4
Meteorolog Nedeljko Todorović izjavio je da će se leto zadržati i tokom naredne najmanje dve nedelje, uz temperature iznad proseka i manjak padavina.
ANEM i UNS: U Užicu policija napala novinara, kamerman pogođen kamenom, pretnje novinarkama
30.08.2026.•
2
ANEM je osudio nove fizičke napade policije na novinare, gađanje kamermana kamenjem, kao i targetiranje novinarki koje su izveštavale sa mitinga Srpske napredne stranke i okupljanja građana u Užicu.
Počinje Nedelja ponosa pod sloganom "Ima mesta za sve nas"
30.08.2026.•
0
Organizatori Beograd prajda najavili su da sutra počinje Nedelja ponosa 2026 pod sloganom "Ima mesta za sve nas", koji podseća na prvi Prajd u Beogradu pre 25 godina koji je obeležen brutalnim nasiljem nad učesnicima.
MUP: Na SNS skupu u Užicu bilo 15.000 građana
30.08.2026.•
31
Ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo je da je na jučerašnjem skupu SNS na Trgu partizana u Užicu bilo 15.000 okupljenih građana.
Plaćanje putarine u Srbiji: "Imamo jedan od najisplativijih sistema naplate, vinjete nisu prirodne"
30.08.2026.•
70
Srbija raspolaže jednim od najisplativijih sistema naplate putarine koji se temelji na načelu "koliko kilometara pređeš, toliko i platiš", dok uvođenje sistema vinjeta u zemlji nije opcija.
VIDEO: Nova deonica Dunavskog koridora od sutra se otvara za saobraćaj, poslednjih šest kilometara do novembra
30.08.2026.•
3
Nova deonica Dunavskog koridora duga 28 kilometara, od Požarevca do Velikog Gradišta, biće otvorena sutra u 12 časova za saobraćaj, dok se završetak celog koridora, poslednjih šest kilometara, očekuje do kraja oktobra.
PKS: Roboti neće zameniti radnu snagu koju Srbija ima, već onu koju nema
30.08.2026.•
6
Predsednik Privredne komore Srbije (PKS) Marko Čadež izjavio je, govoreći tome što je kineska kompanija "Mint" u Šapcu otvorila prvu fabriku humanoidnih robota, da se ne radi samo o još jednom proizvodnom pogonu.
Srbija jedina iz Evrope poslala predstavnika na proslavu godišnjice pobede talibana u Avganistanu - zašto?
30.08.2026.•
39
Ambasador Srbije u Indiji Siniša Pavić prisustvovao je polovinom avgusta obeležavanju pete godišnjice od uspostavljanja talibanske vlasti u Ambasadi Avganistana u Nju Delhiju.
Čogurić: Ogromna većina sudija posao obavlja profesionalno, ne rade ni po čijem diktatu
30.08.2026.•
9
Predsednica Visokog saveta sudstva (VSS) Bojana Čogurić izjavila je da "ogromna većina" sudija u Srbiji svoj posao obavlja profesionalno, savesno i odgovorno, uspešno odolevajući izazovima.
Požari u Srbiji: Ugašena vatra u selu Slišane kod Lebana, u Deliblatskoj peščari mirno
30.08.2026.•
1
Požar na teritoriji opštine Lebane je ugašen, požari na Stolovima i kod Lukova kod Vranja i dalje nisu lokalizovani, ali je situacija bolja nego prethodnih dana, dok je u Deliblatskoj peščari mirno.
Stanković: Glasanje o izmenama procedure za izbor rektora Univerziteta u Beogradu moraće da se ponovi
30.08.2026.•
4
Ministar prosvete Dejan Vuk Stanković izjavio je da je prosvetna inspekcija utvrdila "ogrešenje o proceduru" na sednici Saveta Univerziteta u Beogradu.
Oteli strane državljane u Beogradu, mučili ih u vikendici u Vladimircima i tražili otkup od 30.000 evra
30.08.2026.•
5
Beogradska policija uhapsila je tri osobe zbog otmice.
Od 1. septembra pilot projekat "Vrati lek" u Beogradu, Novom Sadu i Nišu
30.08.2026.•
7
U Srbiji od 1. septembra počinje pilot projekat "Vrati lek" na teritoriji Beograda, Novog Sada i Niša.
Vladimir Đukanović: Mi smo SPS uzimali u vlast i kad nam nisu bili potrebni
30.08.2026.•
5
Član SNS Vladimir Đukanović izjavio je da ta stranka verovatno ide u opoziciju ako ne osvoji većinu na izborima i zapitao SPS na koju će stranu ako bude tas na vagi.
Komentari 29
Bojan
Ugledajte se na Čečene, pa se onda čudom čudite što vas smatramo primitivnim plemenom...
Vlada
Stvarno, odakle ovaj novac državi kad je sve potrošila na crkvu i policiju? Lepo nek joj sad popovi i panduri štancuju radnu snagu.
Janko
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar