Petooktobarske demonstracije 23 godine kasnije: Gde su i šta danas rade glavni akteri?
Na današnji dan pre 23 godine u centru Beograda održane su najmasovnije demonstracije u Srbiji od 1990. godine, kojima je 5. oktobra 2000. godine okončana vladavina Slobodana Miloševića.
Petooktobarskim demonstracijama prethodili su savezni i lokalni izbori 24. septembra, koji su održani u atmosferi straha. Uprkos tome odziv birača premašio je sva očekivanja, a predsednički kandidat Demokratske opozicije Srbije (DOS) Vojislav Koštunica pobedio je Slobodana Miloševića, piše N1.
Ipak, Savezna izborna komisija objavila je da Koštunica nije dobio neophodnih pedeset odsto glasova da bi pobedio u prvom krugu izbora, pa je došlo do višednevnih demonstracija širom Srbije.
Na poziv članica DOS, građani su 5. oktobra došli u Beograd iz cele Srbije u kolonama automobila, autobusa i kamiona, probijajući policijske blokade. Plato ispred tadašnje Savezne skupštine i sve okolne ulice već u prepodnevnim satima bili su potpuno ispunjeni.
Policija je upotrebila suzavac pokušavajući da spreči demonstrante da uđu u zdanje saveznog parlamenta, koje je kasnije demolirano i delimično zapaljeno, kao i zgrada Radio-televizije Srbije u Takovskoj ulici. Policija je ubrzo prestala da pruža otpor i uglavnom se pridružila građanima.
U večernjim satima 5. oktobra okupljene građane je sa balkona gradske skupštine pozdravio novi predsednik SRJ Vojislav Koštunica, a narednog dana Milošević je priznao izborni poraz.
Petooktobarske demonstracije dovele su zatim do pada Miloševićeve vlasti i na republičkom nivou, pa su Socijalistička partija Srbije, Srpski pokret obnove i Demokratska opozicija Srbije 16. oktobra potpisali sporazum kojim je predviđeno kolektivno upravljanje vladom do prevremenih parlamentarnih izbora, koji su održani 23. decembra.
Foto: Screenshot (YouTube/Montage Belgrade)
Političari poraženi Petog oktobra ponovo vode Srbiju
Vladu Srbije koja je "pala" nakon Petog oktobra predvodio je socijalista Mirko Marjanović, a u republičkoj vlasti, prvi put od 1990. godine, učestvovala je i Srpska radikalna stranka.
Aktuelni predsednik Srbije Aleksandar Vučić dočekao je 5. oktobar 2000. godine kao ministar za informacije u takozvanoj Vladi narodnog jedinstva.
"Peti oktobar je datum čije bi tekovine Aleksandar Vučić da prisvoji, ali je on tada ipak bio s druge strane, što mu svakako ne ide u prilog", opisao je Vučićeva osećanja prema Petom oktobru profesor Fakulteta političkih nauka u Beogradu i narodni poslanik Đorđe Pavićević.
Sadašnja guvernerka Narodne banke Srbije Jorgovanka Tabaković bila je u vladi Mirka Marjanovića ministarka bez portfelja, dok je aktuelna potpredsednica Vlade Srbije i ministarka kulture Maja Gojković u to vreme bila potpredsednica Savezne vlade.
Deo vladajuće garniture pre Petog oktobra bio je i prvi potpredsednik vlade Ivica Dačić, tada član Izvršnog odbora SPS i savezni poslanik.
Bivši predsednik Srbije i SRJ Slobodan Milošević umro je 2006. godine u haškom zatvoru, gde mu je suđeno po optužnici za ratne zločine, a njegova supruga i bivša predsednica JUL Mirjana Marković umrla je u egzilu u Rusiji.
Foto: Screenshot (YouTube/Montage Belgrade)
Lideri Demokratske opozicije Srbije (DOS)
Nekadašnji predsednik SRJ, premijer Srbije i lider Demokratske stranke Srbije, Vojislav Koštunica, povukao se iz politike još 2014. godine, a od tada se retko pojavljuje u javnosti i ne daje izjave medijima.
Rasim Ljajić je u DOS ušao kao lider Sandžačke demokratske partije, ali je 2008. godine osnovao Socijaldemokratsku partiju Srbije. Važi za najdugovečnijeg ministra u Srbiji jer je bio u vladama kojima je upravljao DSS, DS i SNS. Nakon formiranja nove vlade u oktobru 2020. godine povukao se iz izvršne vlasti, ali se i dalje nalazi na čelu SDPS.
Velimir Ilić je od 1997. godine na čelu Nove Srbije koju je tokom petooktobarskih promena vodio sa istoričarom Milanom St. Protićem.
Ilićeva najvažnija zaduženja u različitim vladama odnosila su se na infrastrukturu, kapitalne investicije, građevinarstvo i vanredne situacije, a kao koalicione partnere birao je Vojislava Koštunicu, Vuka Draškovića, pa i Srpsku naprednu stranku (SNS). Opozicionom delovanju vratio se 2017. godine.
Dragoljub Mićunović predvodio je 2000. godine Demokratski centar, koji se kasnije kolektivno učlanio u Demokratsku stranku, a on je postao predsednik Političkog saveta te stranke. Jedan od osnivača DS i njen prvi predsednik neretko i u svojoj 94. godini komentariše aktuelne političke i društvene događaje u Srbiji.
Nebojša Čović je u DOS ušao kao lider Demokratske alternative koju je osnovao 1997. godine, nakon što je napustio Miloševićev SPS. Bio je potpredsednik u prvoj demokratskoj vladi izabranoj u januaru 2001. godine.
I danas radi u Fabrici metalnih proizvoda (FMP), a od 2011. godine je predsednik Košarkaškog kluba Crvena zvezda. Zvanično nije aktivan u politici, ističe da od 2008. godine nije član ni SNS, niti bilo koje druge stranke.
Nenad Čanak je bio predsednik Lige socijaldemokrata Vojvodine od njenog osnivanja, a nakon 2000. godine bio je predsednik Skupštine Vojvodine. LSV je do početka 2023. godine bio koalicioni partner Srpske napredne stranke u gradskoj vlasti Novog Sada, dok je na pokrajinskom nivou bio u opoziciji.
Čanak je u novembru 2022. odlučio da se na Kongresu ne kandiduje za predsednika partije koju je predvodio pune 32 godine, ali je rečeno da ostaje u stranci i da će nastaviti da radi u oblastima političkog delovanja LSV u kojima se proceni da može dati najveći doprinos.
Žarko Korać predvodio je Socijaldemokratsku uniju i bio jedan od potpredsednika u Đinđićevoj vladi. Danas je nekadašnji SDU, na čijem je čelu Korać bio do 2014. godine, preimenovan u Partiju radikalne levice. Iako nije politički aktivan, često komentariše događaje u Srbiji i regionu.
Miodrag Isakov bio je na čelu Reformista Vojvodine, a nakon što je DOS preuzeo vlast bio je potpredsednik vlade. Penzionerske dane provodi u Rakovcu, nadomak Novog Sada, gde piše knjige, a poslednja koju je izdao zove se "Pijani smo bili bolji".
Bivši lider Nove demokratije Dušan Mihajlović je bio ministar policije u vladi Zorana Đinđića i Zorana Živkovića, obavljajući istovremeno i dužnost potpredsednika vlade, a 2004. se povukao i sa mesta predsednika svoje stranke. Napisao je dve knjige, a često se može videti u prirodi na planini Povlen.
Dragan Veselinov je bio predsednik Narodne seljačke stranke, koja je 1996. prerasla u Koaliciju Vojvodina. U vladi Zorana Đinđića bio je ministar poljoprivrede, a nakon saobraćajne nesreće u kojoj je njegov vozač službenim kolima usmrtio Katarinu Marić u centru Beograda, Veselinov je pod pritiskom javnosti podneo ostavku 1. jula 2003. godine. Povukao se iz politike, vratio na Fakultet političkih nauka, gde je bio redovni profesor i odatle otišao u penziju, koju provodi u Pančevu.
Nekadašnji predsednik Pokreta za demokratsku Srbiju i bivši načelnik Generalštaba JNA general Momčilo Perišić, koji je osuđen na četiri godine zatvora zbog špijunaže iz 2002. godine, od maja izdržava kaznu u Zabeli.
Goran Svilanović je u vreme Petog oktobra bio predsednik Građanskog saveza Srbije, a trenutno je na poziciji regionalnog menadžera za Srbiju, Bosni i Hercegovinu i Crnu Goru u jednoj od vodećih kompanija za inženjering, razvoj i menadžment u oblasti konsaltinga na Zapadnom Balkanu.
Dragan Milovanović je 2000. godine predvodio Asocijaciju slobodnih i nezavisnih sindikata (ASNS), koja je bila deo pobedničke koalicije. U Đinđićevoj vladi bio je ministar za rad i zapošljavanje, a nakon političkog angažmana nastavio je da se bavi sindikalnim radom.
Preminuli lideri stranaka članica DOS
Zoran Đinđić, uz Koštunicu najistaknutiji lider Demokratske opozicije Srbije, ubijen je kao premijer Srbije 12. marta 2003. godine, u dvorištu zgrade Vlade.
Nekadašnji general Jugoslovenske narodne armije Vuk Obradović predvodio je Socijaldemokratiju, a u prvoj vladi nakon Petog oktobra obavljao je funkciju potpredsednika. Vladu je napustio nakon afere u kojoj je bio optužen za seksualno uznemiravanje saradnice, a stranka mu se podelila na dva krila. Preminuo je 2008. godine.
Vladan Batić, koji je u Đinđićevoj vladi bio ministar pravde, do svoje smrti 2010. godine bio je predsednik Demohrišćanske stranke Srbije.
Jožef Kasa predvodio je Savez vojvođanskih Mađara do 2010. godine, a nakon toga se bavio novinarstvom kao urednik "Subotičkih novina". Preminuo je 2016. godine.
Branislav Kovačević bio je lider Koalicije za Šumadiju i glavni urednik portala Šumadijapres, a preminuo je 2010. godine.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Srbija
Preminuo bivši predsednik Skupštine Kosova Nedžat Daci
01.01.2026.•
0
U Prištini je danas u 81 godini preminuo akademik Nedžat Daci koji je bio predsednik kosovskog parlamenta od 2001. do 2006. godine, a nalazio se i na čelu Akademije nauka i umetnosti Kosova.
U Nišu obeleženo 14 meseci od pada nadstrešnice u Novom Sadu
01.01.2026.•
0
Studenti i građani Niša obeležili su danas 14 meseci od pada nadstrešnice u Novom Sadu protestom "14 meseci, 16 žrtava, nula odgovornih".
DNEVNI KVIZ: Bez popuštanja u novoj godini
01.01.2026.•
11
Nova godina je tu, a kakva bi bila da uz rusku salatu, kolače i sokove, ne možete da se razonodite uz 021.rs dnevni kviz.
MUP uskoro pokreće platformu "Sajber straža" za prijavu internet prevara
01.01.2026.•
0
Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) Srbije za nekoliko dana pušta u rad platformu "Sajber straža", na kojoj će građani moći da prijave internet prevare.
Macut: Produženje licence za NIS potvrda uspešne diplomatske politike Srbije
01.01.2026.•
6
Premijer Srbije Đuro Macut je danas ocenio kao važnu i ohrabrujuću vest to što su SAD produžile licencu za rad Naftne industrije Srbije (NIS) do 23. januara, saopštio je njegov kabinet.
Vučić: Saobraćaj ispred Skupštine Srbije biće prohodan najkasnije od ponedeljka
01.01.2026.•
1
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da će ispred Doma Narodne skupštine Srbije, gde se trenutno nalazi novogodišnje seoce u ponedeljak najkasnije sve biti prohodno za saobraćaj.
Aerodrom i kompleks Zlatni grad na Zlatiboru: Izgradnja počinje u drugoj polovini godine
01.01.2026.•
4
Izgradnja aerodroma i kompleksa Zlatni grad na Zlatiboru trebalo bi da počne u drugoj polovini 2026. godine, rekao je za portal eKapija predsednik Opštine Čajetina Milan Stamatović.
Jokić: Kulturna dobra za vlast su roba, leks specijalis mora biti ništavan
01.01.2026.•
3
Za aktuelnu vlast kulturna dobra svedena na robu, pa se i prostor u centru Beograda tretira isključivo kroz tu prizmu, uprkos činjenici da svedoči o modernoj istoriji države.
Celo odeljenje učenika Pete gimnazije dobilo smanjene ocene iz vladanja
01.01.2026.•
7
Celo odeljenje II/11 iz Pete beogradske gimnazije dobilo je smanjene ocene iz vladanja, a roditelji ovakav potez tumače kao nastavak represije prema đacima.
Dva dečaka povređena od petardi primljena na Kliniku za očne bolesti u Beogradu
01.01.2026.•
2
Dva dečaka od 13 godina primljena na Kliniku za očne bolesti nakon povreda od petardi u toku novogodišnje noći. Ukupno 160 povređenih, od čega 20 od pirotehničkih sredstava.
Redovni lokalni izbori u 2026. biće održani u 10 gradova i opština
01.01.2026.•
1
Redovni lokalni izbori u Srbiji u 2026. godini biće održani u 10 mesta, a prema najavama predstavnika vlasti, tokom godine bi mogli da budu održani i vanredni parlamentarni i vanredni predsednički izbori.
Kilometarske šetnje, protesti i zahtevi za izborima: Retrospektiva studentskog pokreta
01.01.2026.•
7
Kilometarske šetnje, vožnja biciklima do Strazbura, najmasovniji protesti u novijoj istoriji Srbije, zahtevi i na kraju političko angažovanje obeležili su 2025. godinu zahvaljujući studentskom pokretu.
Minimalac od danas 64.554 dinara
01.01.2026.•
2
Minimalna zarada u Srbiji od danas iznosi 371 dinar po radnom satu bez poreza i doprinosa.
Pomeren starosni uslov za penzionisanje žena
01.01.2026.•
6
Uslovi za ostvarivanje prava na starosnu penziju za žene se od danas menjaju, pa će žene u penziju moći da idu sa navršene 64 godine, uz najmanje 15 godina staža osiguranja.
Počela primena sistema "eBolovanje - Poslodavac"
01.01.2026.•
2
Primena jedinstvenog softverskog rešenja "eBolovanje - Poslodavac" počinje danas, čime se omogućava brža, pouzdanija i digitalizovana razmena podataka između izabranih lekara, poslodavaca i RFZO.
AMSS: Slabiji intenzitet saobraćaja na glavnim putevima u Srbiji
01.01.2026.•
0
Na glavnim putnim pravcima u Srbiji od jutros je malo vozila, saopštio je Auto moto savez Srbije (AMSS).
Pijani vozač udario dve žene na pešačkom prelazu: Jedna preminula, druga u bolnici
31.12.2025.•
8
Šezdesetšestogodišnji N. T. uhapšen je nakon što je u Velikoj Moštanici svojim vozilom marke "volvo" udario pešakinju, koja je usled povreda preminula.
DNEVNI KVIZ: Još samo deset pitanja u ovoj godini
31.12.2025.•
16
Poslednji kviz u 2025. godini je pred vama.
MUP apeluje na poštovanje pravila: U proseku dve osobe poginu u saobraćaju tokom novogodišnje noći
31.12.2025.•
2
Iz Ministarstva unutrašnjih poslova uputili su apel vozačima da u novogodišnjoj noći poštuju propise, navodeći da su u poslednjih pet godina po dve osobe izgubile život u saobraćajnim nesrećama.
Niški studenti obeležavaju 14 meseci od pada nadstrešnice u Novom Sadu
31.12.2025.•
4
Studenti u blokadi niškog Univerziteta pozvali su građane da se sutra, 1. januara, okupe u centru grada kako bi obeležili 14 meseci od pada nadstrešnice u Novom Sadu.
Putevi Srbije: Ne nekim deonicama do pet centimetara snega, oprezno vozite
31.12.2025.•
0
Putevi Srbije saopštili su da na pojedinim deonicima saobraćajnica prvog prioriteta održavanja ima do pet centimetara snega i da je kolovoz vlažan, pa su savetovali vozačima da budu oprezni.
Komentari 37
felix
srećom nikad više
Антун Чупак
komsha
od mirnih demonstracija nema 'leba
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar