Slučaj "nestanka" 43.000 odličja iz Palate Srbije: Toliko na "lageru" nema ni Kina
Palata Srbije opljačkana je nedavno i iz jedne kancelarije odneto je 43.000 vrednog odličja. Međutim, brojni stručnjaci sumnjaju u ovaj broj i vrednost ukradenog ordenja.
Treće javno tužilaštvo u Beogradu saopštilo je 15. marta da je uhapšeno osam osoba, dok se za dve traga, zbog sumnje da su opljačkali desno krilo Palate Srbija i iz jedne od kancelarija odneli vredno ordenje.
Prema navodima krivične prijave, za sada 10 lica je u saizvršilaštvu iz kancelarije za ordenje, koja se nalazi u desnom krilu SIV-a izvršilo tešku krađu državne imovine i to 43.000 državnog ordenja izuzetno velike vrednosti.
Među imenima osumnjičenih za krađu u medijima se pojavilo i ime bivšeg državnog sekretara Ministarstva pravde Slobodana Homena, za kojim se traga, jer se navodno nalazi u bekstvu i za njim je raspisana poternica, piše Danas.
Homen je demantovao ove navode.
"Opšte je poznato da su mi deda i otac bili kolekcionari ordenja, pa samim tim da se u kolekciji nalazi ordenje koje je sakupljano 50 godina. Baš zgodno za ovaj slučaj", naveo je Homen.
Njegov advokat Nenad Konstantinović izjavio je 16. marta povodom čitavog slučaja da su "mediji zloupotrebljeni i da se pravi senzacija".
"Ne može neko lice biti u bekstvu koje ni na koji način nije kontaktirano od strane policije ili Tužilaštva. I policija i Tužilaštvo sigurno imaju podatke da Homen dolazi vrlo redovno u Srbiju i nikada ga niko nije kontaktirao", istakao je Konstantinović za Danas.
"Za ovako nešto trebalo bi sedam-osam kamiona"
Da je ovo, kako je u medijima objavljeno i prikazano, apsolutno nemoguće izričit je advokat Zvonko Marković, počasni predsednik kragujevačkog Kluba kolekcionara i starinara "Miloš Veliki" o kome su mediji više puta pisali kao "čoveku koji u Srbiji ima najveću kolekciju ordenja".
Marković kaže za Danas da je tokom vikenda bio na skupu na kome je razgovarao sa visokim vojnim licem, sada u penziji, koje je do pre desetak godina bilo zaduženo za bezbednost i staralo se i o ordenju i medaljama u ovom objektu.
"To je pet soba punih sanduka sa ordenjem, tone i tone i bilo bi neophodno sedam-osam kamiona da se sve to iznese iz Palate SIV-a. Kako pored obezbeđenja za koje svi znamo kakvo je i koliko je. Nemoguće je da se neprimećeno to iznese iz bivše Palate federacije", smatra Marković.
Prema njegovom mišljenju, u pitanju bi moglo da bude nedodeljeno oredenje iz ranijeg, socijalističkog perioda.
"Međutim, ono kolekcionarski ne vredi ništa. Orden za hrabrost ili medalja rada može da se kupi za jedan evro. Na Limundu ima takvog oredenja i prodaje se za 50 dinara", kaže Marković koji se sakupljanjem ordenja i medalja sa ovih prostora do početka Drugog svetskog rata bavi već punih 57 godina.
"Skupocena odlikovanja su u sefu, ne u magacinu"
Da tu verovatno nečeg ima jer je isuviše velika lavina pokrenuta da bi to tek bilo čista fikcija, smatra Dragomir Acović, heraldičar.
"U celoj stvari ili onaj koji je sačinio prvobitnu informaciju ili oni koju se je čitali, neko nešto nije razumeo. Napravljena je ogromnu zbrka i na osnovu onoga što je do sada objavljeno nemoguće je steći objektivno viđenje tog događaja", kaže Acović koji je već puna tri dana "pod udarom novinara" povodom ovog pitanja.
Prvo, spominje se 43.000 odlikovanja. Kako kaže Acović, toliki broj ordenja ne postoji kao zaliha ni u Centralnoj kancelariji ordena u Kini.
"S obzirom na to da se danas kod nas dodeljuje 160 do 200 raznih odlikovanja na godišnjem nivou, zamislite za koliko decenija bi tu trebalo da je deponovano zaliha. To je samo po sebi nepojmljivo", ističe on.
Dodaje da je možda neko pobrkao broj odlikovanja sa, recimo, inventarskim brojevima.
"Na primer ovako, ako imamo jednu medalju sama medalja je broj 1, pa traka o kojoj medalja visi je broj 2, tračica za revere odela broj 3, kutija broj 4, povelja o medalji broj 5, kutija za povelju broj 6… Kada podelite broj 43.000 sa šest došli bi ste na negde nešto više od 7.000 jedinica što je već možda bliže pameti, ali je i dalje strahovito veliki", navodi Acović.
Po njegovim rečima, mora se imati u vidu da je sadašnji Zakon o odlikovanjima (i odlikovanja koja se dodeljuju) uveden 2009. godine.
Na opaske da je među njima bilo i skupocenih, on izričito odgovara:
"A, ne. I onda, kada su se dodeljivali, to što je bilo skupocenih sa zlatom i draguljima – a bio ih je jako mali broj, to je držano u sefu, a ne u magacinu. Bilo ih je vrlo malo i znalo se – ako je primerak za Tita onda je on napravljen od zlata, platine, dijamnti su iz Južne Afrike, rubini su iz Burme… A, ako su za nekog člana Centralnog komiteta onda su dijamanti iz Jakutije, a rubini su sa Kavkaza jer su jeftiniji", upućen je Acović.
On podseća i na to da je bila i jedna manja količina ordenja od zlata iskovanog 1944. godine u jeku rata na inicijativu Staljina, koje je Tito dodeljivao, ali njih nije bilo na stotine i hiljade komada.
"Sve ostale partizanske zvezde nisu pravljene od zlata, već od materijala od koga se, inače prave blokeji za cipele", kaže on.
Kapitalno pitanje je količina navodno nestalog ordenja.
"Kada ukradete četiri komada nečega, možete da smatrate da će za to biti zainteresovani kolekcionari, jer je retko. A, 43.000 komada nečega – to ne vredi ništa", napominje i Acović.
Bez javnih podataka koliko je odlikovanja bilo deponovano i da li na istom mestu
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija imala je razvijeni sistem odlikovanja, nastao kao svojevrsna kopija Sovjetskog modela tokom Drugog svetskog rata.
Taj sistem je u kasnijim godinama unapređivan i usavršavan da je svoj konačni oblik dobio krajem pedesetih godina. Broj odlikovanje je na kraju bio 42, gde je bilo 35 ordena (15 ordena sa više stepena), 6 medalja i jedna spomenica – Partizanska spomenica 1941. godine.
Neki od odlikovanja omogućavali su nosiocima različite povlastice, a u slučaju dva odlikovanja – Ordena narodnih heroja, i Ordena junaka socijalističkog rada nosioci su imali i pravo na počasni naziv (Narodni heroj i Junak socijalističkog rada), navodi za Danas Nemanja Todorović Štiplija, politikolog, društveni aktivista i heraldičar.
Odlikovanja su izrađena, ističe on, od različitih metala i njihovih legura, dok je najviše ordenje rađeno od plemenitih metala i ukrašeno dragim i polu dragim kamenjem.
U kasnijim godinama korišćeno je i veštačko kamenje, ali za dodeljivanje odrena inostranim zvaničnicima i pravo drago kamenje – rubini i dijamanti u formi brilijanata. Autori jugoslovenskih odlikovanja bili su eminteni umetnici: Antun Avgustinčić, Đorđe Andrejević Kun, Frano Menegelo Dinčić i drugi.
Odlikovanja su se prvo izrađivala u Moskvi, da bi kasnije bila rađena u ZIN Beograd i IKOM Zagreb.
Kao i svaka socijalistička država, napominje Štiplija, i SFR Jugoslavija je medalje i neke niže redove ordenja dodeljivla masovno. Ta odlikovanja rađena su od skromnijih metala.
No, nekolicina odlikovanja, ordena u višem setpenu dodeljivana su izuzetno retko, te s toga na tržištu imaju veliku vrednost. Pretpostavka je da su odlikovanja izvorno izrađena u velikim koiličinama i da su i čak retko dodeljivani ordeni postojali spremni za neke buduća dodeljivanja.
"Ne postoje javni podaci o tome koliko je ovako vrednih odlikovanja bilo na 'lageru' i da li su oni skladišeni na drugim mestima sem zgrade Palate Srbija (SIV). Bez liste odlikovanja koja je nestala ne možemo da znamo kolika je kolekcionarska vrednost ovih odlikovanja na tržištu. Takođe, javnost treba da zna šta je sve od odlikovanja bilo u pomenutom depou i da li je država njima upravlja na valjan način", kaže Nemanja Todorović Štiplija.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Srbija
Stanković: Dokle god postoji Studentska lista, ne može biti normalne komunikacije države i univerziteta
24.08.2026.•
0
Ministar prosvede Dejan Vuk Stanković ocenio je danas da teško može da postoji "normalna i održiva komunikacija" države i univerziteta, kada postoji studentska, ili studentsko-profesorska lista za izbore.
RHMZ: Vodostaji Dunava, Save i Tise narednih dana ispod niskih plovidbenih nivoa
24.08.2026.•
0
Republički hidrometeorološki zavod (RHMZ) objavio je hidrološko upozorenje da će se na Dunavu, Savi i na Tisi kod Titela vodostaji narednih dana kretati ispod niskih plovidbenih nivoa.
Vladimir Đukanović: Srpske službe unapred da spreče potencijalni haos na ulicama nakon izbora
24.08.2026.•
12
Poslanik SNS Vladimir Đukanović ocenio je da politički protivnici vlasti neće prihvatiti rezultate izbora ukoliko budu izgubili.
Kineska kompanija zaustavila radove kod Zaječara: Nestali i radnici i mašine
24.08.2026.•
8
Zaječarci godinama strahuju zbog istražnih radnji i širenja kineskog rudnika na lokaciji Malka Golaja zbog čega je osnovana i firma Malka Golaja Mining. Zašto su teške mašine sa ove lokacije odjednom nestale?
Ministarka Đurđević Stamenkovski: Minimalac je nešto što obezbeđuje egzistenciju
24.08.2026.•
14
Vlada Srbije donela je odluku da minimalna cena rada od 1. januara 2027. godine bude povećana za 9,2 odsto, odnosno da minimalna zarada dostigne 600 evra.
Počinje vanredna sednica Skupštine Srbije: Na dnevnom redu 59 tačaka, prva - predlog rebalansa budžeta
24.08.2026.•
0
Skupština Srbije počeće danas, 24. avgusta vanredno zasedanje, a na dnevnom redu naći će se 59 tačaka, od kojih je prva predlog rebalansa budžeta za ovu godinu.
VIDEO Vučić ugostio Žan-Kloda van Dama: "Izgubio sam u obaranju ruke"
24.08.2026.•
11
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić ugostio je belgijskog glumca Žan-Kloda van Dama.
Počinje projekat "Pokretna apoteka": Kamion sa lekovima obilazi sela na jugu Srbije
24.08.2026.•
4
Projekat "Pokretna apoteka" počinje danas, 24. avgusta.
Sindikat sudske vlasti: Vlast prerano uputila tri zakona u Skupštinu
23.08.2026.•
1
Sindikat sudske vlasti saopštio je da je vlast prerano, suprotno mišljenju Venecijske komisije, tri zakonska predloga iz oblasti pravosuđa stavila na dnevni red predstojeće sednice Skupštine Srbije.
Održan protest "Eko buna" na beogradskom Ušću
23.08.2026.•
3
Protest pod nazivom "Eko buna" na beogradskom Ušću, na koji su pozvali zemunski i novobeogradski zborovi građana, završen je nešto posle 19 časova.
Objavljen kalendar za predstojeću školsku godinu: Raspusti, mala matura, datumi izleta na Ekspo
23.08.2026.•
2
Nova školska godina u osnovnim školama u Srbiji počinje u utorak, 1. septembra, a biće završena 11. juna za učenike od prvog do sedmog razreda, navedeno je u Prosvetnom kalendaru.
AMSS: Najduže se čeka na Gradini i Horgošu 2
23.08.2026.•
0
Automobili na izlaz iz zemlje najduže čekaju na prelazu Horgoš 2, gde zadržavanja traju po sat vremena, isto koliko na ulaz čekaju kod Gradine (Bugarska), ukazuju podaci granične policije.
TS: Nacrt zakona o javno-privatnom partnerstvu i koncesijama ne rešava ključne probleme
23.08.2026.•
0
Nacrt zakona o javno-privatnom partnerstvu (JPP) i koncesijama ne rešava ključne probleme u toj oblasti koji su uočeni tokom primene važećih propisa, iako sadrži određena poboljšanja, objavila je Transparentnost Srbije.
Lakić: Pokušaj da se zastraše građani najavom hapšenja zbog navodnih neistina o požaru u Deliblatskoj peščari
23.08.2026.•
10
Advokat Nikola Lakić izjavio je da bi zbog požara u Deliblatskoj peščari tužilaštvo, umesto što preti hapšenjem građana, trebalo da procesuira predsednika Srbije Aleksandra Vučića i ministra policije Ivicu Dačića.
Da li ste neopredeljeni glasač?
23.08.2026.•
53
Neopredeljeni birači se sve češće pominju kao mogući jezičak na vagi na predstojećim izborima.
Komentari 7
Gamgan
Brucos
Toliko o patri`jotizmu,a savetnici ministra nam vojnog bili dve-tri nedelje u vojsci i sada nam savetuju ministra o taktici ratovanja za tricavih 270.000dinara,a sto se tice spomenica bice posle beogradskih izbora,provereno!
S56
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar