Svaki građanin, hteo - ne hteo, godišnje daje 1.000 evra državnom zdravstvu
Svakog osiguranog stanovnika Srbije zdravstvo košta oko 1.000 evra godišnje ili oko 118.000 dinara, lečio se on ili ne u tom periodu, izračunali su "Doktori protiv korupcije".
S druge strane, ministar zdravlja Zlatibor Lončar posle nedavne izjave da će pacijenti po završetku lečenja dobijati račun za to da bi videli koliko usluge koštaju, istom prilikom je ocenio da stanjem u zdravstvu nisu zadovoljni ljudi u Ministarstvu zdravlja, ali ni pacijenti.
Ukoliko se uzme u obzir da svaki zaposleni u državi plaća obavezno zdravstveno osiguranje od 10,3 odsto na bruto platu bez mogućnosti da utiče na to, onda je potpuno legitimno očekivati blagovremenu, prihvatljivu i svrsishodnu zdravstvenu zaštitu, a ne ocene i procene o tome da li je i ko zadovoljan ili ne.
Draško Karađinović, koordinator NVO Doktori protiv korupcije, kaže za Danas da se naplaćivanjem 10,3 odsto svakom osiguraniku na bruto platu prikupi godišnje 550 milijardi dinara ili 4,6 milijardi evra.
"Na ovaj iznos trebalo bi dodati još 1,9 milijardi evra koje građani plate iz džepa za usluge u privatnom zdravstvu. U zbiru, ukupna državna i privatna potrošnja za zdravstvo prelazi 10 odsto BDP, što je između 6,5 i sedam milijardi evra na godišnjem nivou. Na ovaj iznos treba dodati i kapitalne investicione troškove kao i subvencije svojim zdravstvenim kapacitetima blizu 160 lokalnih samouprava. Znači, kada se sve uzme u obzir i podeli sa brojem stanovnika u Srbiji, svakog građanina zdravstvo košta bar 1.000 evra godišnje, lečio se on ili ne. Ujedno, važno je podsetiti da uporedive države troše na zdravstvo od šest do osam odsto BDP", objašnjava on.
Za primere uporedivih zemalja, on podseća na podatke Svetske zdravstvene organizacije (SZO) o ukupnim izdacima za zdravstvo kao procenat BDP.
"Mađarska osam odsto, Grčka 9,8, Rumunija 5,3 i Bugarska 7,4 odsto. Nedavna izjava ministra Lončara 'da pacijentima na kraju lečenja kada izlaze iz državne bolnice treba dati račun da vide koliko to sve košta' izazvala je burne reakcije u javnosti. Nesmotrenost izjave ostavlja utisak ljutnje ministra na građane koji zahtevaju kvalitetnije zdravstvo. Međutim, burne reakcije su posledica opšteg nezadovoljstva stanjem u zdravstvu, a konkretan povod su (pre)dugačke liste čekanja na dijagnostičku ili terapeutsku uslugu u državnom domu zdravlja ili bolnici koje taj isti građanin finansira iz svoje bruto zarade i to procentualno od 10,3 odsto", naglašava sagovornik Danasa.
Karađinović ukazuje na težinu problema i sagledavanjem osnovnih činjenica: Srbija na svojih 6,7 miliona stanovnika ima preko 34.000 lekara i 9.000 stomatologa što je, kako kaže, znatno više od proseka po glavi stanovnika od onog u zemljama EU.
"Srbija ima i veći bolnički krevetski fond od proseka ranije pomenutih zemalja. Na žalost, rezultati su poražavajući: Srbija je u vrhu Evrope po smrtnosti od najčešćih patologija, kardiovaskularnih i onkoloških oboljenja, 700.000 građana ili 12 odsto stanovništva nema nijedan zub... Ukratko, postoje kadrovi, infrastruktura, finansije, ali rezultat uporno izostaje. Zaključak je jasan: zdravstveni sistem je očigledno pogrešno postavljen, a to rezultira negativnim ishodima uprkos visokoj potrošnji, pa je i nezadovoljstvo građana opravdano. I ne bi trebalo da bude mesta ljutnji već konstruktivnom rešavanju problema", mišljenja je taj lekar.
On predlaže i mogućnost rešenja tog besciljnog lutanja od metode do metode za poboljašanje zdravstvenih usluga, posebno ukoliko se uzme u obzir da u Srbiji rade neka vrlo čuvena imena, čak i u svetu, imamo opremu, neophodne kadrove, ali adekvatne kapacitete.
"Stoga bi bilo korisno da ministar razmisli i ponudi sistemske promene koje bi zdravstvo učinilo efikasnijim, racionalnijim i dostupnijim. Sistemske promene podrazumevaju promene sistemskih zakona, a tu je svakako prioritet ukidanje mogućnosti dopunskog privatnog rada državnih lekara i stomatologa normirane u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti. Mnogo puta su opisane štetne posledice legalizovanog konflikta intresa. Ukratko, legalni konflikt interesa snažno smanjuje produktivnost u državnom zdravstvu i proporcionalno tome stvara veštačke liste čekanja na pregled, snimak, dijagnostiku i intervenciju. Što su duže liste čekanja, odnosno što je dostupnost usluga manja u državnoj ustanovi, veća je tražnja u privatnom sektoru. Građanin, primoran da se leči u privatnoj praksi, ponovo plaća uslugu koju je već platio kroz doprinos (onih 10,3 odsto svakog meseca od bruto zarade), ali ovog puta iz džepa. I vrhunac paradoksa koji snažno iritira: građanin-pacijent često plaća istom državnom lekaru koji je sada u ulozi privatnika, a do koga nije mogao da dođe zbog dugačke liste čekanja u državnom zdravstvu", navodi on, podsećajući da su građani bezmalo bili žrtve opisanog sistemskog konflikta interesa i sa opravdanim gnevom komentarišu ovo svoje iskustvo.
Da je čitava situacija koja traje decenijama unazad neodrživa, ukazivao je i kardiohirurg iz Niša Dragan Milić, rekavši da su liste čekanja poligon za koruptivno delovanje, ali i bivša ministarska zdravlja Danica Grujičić koja je navela da se liste čekanja u ortopediji namerno prave da bi pacijenti odlazili kod privatnika i plaćali iz svog džepa lečenje.
"Vi prepodne radite u državnoj firmi, a onda popodne odlazite da radite privatno. Privatna praksa mora da postoji i ne želim da me neko shvati pogrešno, nisam protiv privatne prakse, štaviše, mislim da bi trebalo da se izjednači sa državnom praksom, ali je direktan konflikt interesa kad radite istovremeno na oba mesta", kazao je Milić.
Ovo dosad rečeno je samo jedna strana medalje. Očigledno je veliki i brisan prostor u čitavoj toj zamršenoj priči i deo koji se odnosi na prava pacijenata, i to u smislu da li oni uspevaju da lečenje dobiju na vreme, onda kada im je to zaista potrebno obijajući pritom pragove ustanova i besomučno zovući razne kol centre da zakažu pregled. Ali i ne manje bitno, šta će pacijentu račun posle pružene zdravstvene usluge jer, pod jedan - već ju je platio (10,3 odsto od svog bruto ličnog dohodtka), a pod dva - koja je upotrebna vrednost te informacije ukoliko pacijent nije organizator zdravstvenog sistema u Srbiji, već samo njegov korisnik?
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Srbija
Pred izbore sve više lista: Vučić želi premijersku fotelju, opozicija protiv njega, ali ne u jednoj koloni
06.09.2026.•
0
Dok se opozicija izjašnjava o nastupu na izborima u jednoj ili više kolona, studenti u blokadi kažu da je cela opozicija dužna da postupa tako da ne dođe do rasipanja glasova, sa svojim izbornim ciljem u glavi.
PSG ne ide na izbore ukoliko stranke ne budu izašle u jednoj koloni
06.09.2026.•
3
Pokret slobodnih građana doneo je odluku da na predstojeće izbore izađe samo ukoliko sve stranke okupljene oko Platforme za evropsku Srbiju i Narodne Srbije nastupe u jedinstvenoj koloni.
U ponoć počinje prijava za novčanu naknadu od 6.000 dinara
06.09.2026.•
2
Prijavljivanje punoletnih građana za jednokratnu novčanu naknadu od 6.000 dinara počinje u ponoć.
Ministar za ljudska i manjinska prava: Zakon o istopolnim brakovima u pripremnoj fazi
06.09.2026.•
9
Ministar za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog Demo Beriša izjavio je da je društvo u Srbiji zrelo za Zakon o istopolnim zajednicama.
Predsednik SPS-a u Zubinom Potoku napustio stranku: Politika dovela do predaje severa Kosova
06.09.2026.•
8
Predsednik Opštinskog odbora Socijalističke partije Srbije u Zubinom Potoku i član Glavnog odbora SPS-a Branko Prodanović podneo je neopozive ostavke na ove funkcije i saopštio da napušta stranku.
Brnabić: Ne sprovodimo funkcionersku kampanju, naše stranačke aktivnosti su van radnog vremena
06.09.2026.•
11
Predsednica Narodne skupštine Ana Brnabić negirala je da SNS zloupotrebljava javne funkcije, navodeći da se stranački skupovi koje posećuju ona i drugi lideri te stranke odvijaju van radnog vremena.
Studenti u blokadi: Opozicioni akteri dužni da budu odgovorni, tako da ne dođe do rasipanja glasova
06.09.2026.•
14
Svi opozicioni akteri dužni su da se kroz svoje odluke odgovorno odnose prema izbornom rezultatu, tako da ne dođe do rasipanja glasova, poručuju Studenti u blokadi.
Požar na Suvoj planini još uvek aktivan
06.09.2026.•
0
Šumski požar na Suvoj planini koji je izbio 4. avgusta i dalje je aktivan, a od izbijanja vatrene stihije, na terenu je angažovano preko 170 pripadnika Sektora za vanredne situacije.
Vučić opsovao zbog cene izgradnje pruga
06.09.2026.•
25
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić opsovao je tokom razgovora sa predstavnicima putnih preduzeća o potencijalnoj ceni rekonstrukcije starih i izgradnji novih pruga, nakon čega se izvinio.
Više od četvrtine mladih u Srbiji veruje da nikada neće moći da kupi stan
06.09.2026.•
17
Više od polovine mladih u Srbiji živi u porodičnom domu, a jedan od ključnih razloga za to jeste to što nemaju finansijskih mogućnosti da se osamostale.
Od namaške do besoloma: Takmičenje "Najbolja nova srpska reč" i ove godine poziva na ideje
06.09.2026.•
2
Takmičenje "Najbolja nova srpska reč" ulazi u završnicu, a kao i prethodnih godina, stižu brojni predlozi, duhoviti, neočekivani i neobični.
Dimitrijević: U ovoj predizbornoj kampanji obaraju se svi rekordi u brisanju granice između partije i države
06.09.2026.•
3
U ovoj predizbornoj kampanji obaraju se svi rekordi u brisanju granice između partije i države, odnosno u zloupotrebi javne funkcije, kaže Pavle Dimitrijević iz organizacije CRTA.
Marta Kos neće u Srbiju, Lavrov tvrdi da će Beograd odustati od EU: Koji je Vučićev pravac?
06.09.2026.•
10
Komesarka za proširenje Evropske unije Marta Kos odlaže posetu Beogradu zbog veličanja Ratka Mladića, a šef ruske diplomatije Sergej Lavrov gotovo istovremeno poručuje da se misli da će Srbija odustati od EU.
Radikali na izbore idu sa listom "Ujedinjena Srbija", podržavaju Vučića za premijera
06.09.2026.•
20
Srpska radikalna stranka saopštila je da će na predstojećim parlamentarnim izborima učestvovati na listi "Ujedinjena Srbija" okupljenoj oko Srpske napredne stranke (SNS).
Karić: Kragujevac treba da bude glavni grad Srbije
06.09.2026.•
20
Osnivač Pokreta snaga Srbije Bogoljub Karić predložio je da Kragujevac ponovo treba da bude glavni grad Srbije, dodajući da se za to zalaže od 2004. godine.
Vanredni parlamentarni izbori krajem oktobra: Već poznato ko učestvuje i u kojim koalicijama
06.09.2026.•
13
Vanredni izbori u Srbiji će, prema svemu sudeći, biti 25. oktobra.
FOTO, VIDEO: Požar se i dalje širi Suvom planinom
06.09.2026.•
2
Požar koji je u petak, 4. septembra zahvatio Suvu planinu i dalje bukti i širi se sa obe strane planinskog venca, i onoj koja pripada Beloj Palanci i onoj koja pripada Gadžinom Hanu.
"Odbrana struke": Predsednik Ustavnog suda da podnese ostavku zbog izjave o prisluškivanju
06.09.2026.•
12
Neformalna grupa sudija i tužilaca "Odbrana struke" osudila je izjavu predsednika Ustavnog suda Vladana Petrova, povodom tvrdnji o špijuniranju studenata softverom "Pegazus" na mobilnim telefonima.
Komentari 25
Vedran
Nije problem izdvajanje nego što eto i kad ti treba nemaš ništa. I još sad više nema ni kadra polako. Ili odlaze u penziju, preko ili u privatnike.
Treba kao u HR izjednačiti sa privatnicima i onda lepo se leči gde ko hoće.
Gresite
Oni prosto nemaju savremena znanja.
Dobri suplementi se ni ne uvoze.
a,popust?
A,da se meni vrate pare jer hoću možda privatno?!
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar