Treba li da se ukine opšti uspeh zbog pritisaka kod ocenjivanja: Kako je u drugim zemljama?
Slučaj nasilja nad nastavnicom biologije u beogradskoj OŠ, na koju je fizički nasrnula majka jednog učenika, nezadovoljna što mu je zaključena dvojka, otvorio je debatu.
Polemiše se da li treba uvesti standardizovane testove umesto izvođenja zaključnih ocena.
Pokrenuto je i pitanje čemu služi opšti uspeh koji se uz prosečnu ocenu opisuje rečima odličan, vrlo dobar, dobar, jer je upravo to najčešći motiv zbog koga se jure i poklanjaju ocene, mahom petice.
Svojevremeno je Forum beogradskih gimnazija tražio da se ukine zaključivanje ocena na polugodištu za srednjoškolce, budući da su te ocene birokratska stvar koja, po njihovom mišljenju, ništa ne znači, a dodatan argument u prilog ovom predlogu je činjenica da se ove ocene ne uzimaju u obzir prilikom zaključivanja na kraju školske godine.
I dok u Forumu smatraju da izviđenje zaključih ocena na polugodištu stvara pritisak i đacima i nastavnicima, Ministarstvo prosvete je ranije iznelo stav da bi se izostavljanjem zaključivanja ocena na kraju prvog polugodišta značajno smanjila informativna funkcija ocenjivanja koja je važna za učenike, roditelje ali i za školu.
Grupa stručnjaka sada predlaže da se ukine opšti uspeh, jer kvalifikovanje učenika kao odličnih, vrlo dobrih, dobrih, dovoljnih i nedovoljnih stvara đacima, roditeljima i nastavnicima pritisak oko ocena.
To dalje vodi u normalizaciju prakse poklanjanja ocena, nepravedan tretman učenika, razdore između nastavnika i sukobe između škola i roditelja, a nema nikakav praktičan značaj jer se za upis u srednje i u visoko obrazovanje računa prosek ocena.
Šta je opšti uspeh?
Opšti uspeh učenika od drugog do osmog razreda, kao i u srednjoj školi utvrđuje se na kraju prvog i drugog polugodišta na osnovu aritmetičke sredine zaključnih prelaznih brojčanih ocena iz obaveznih predmeta i iz izbornog programa (izuzev verske nastave i građanskog vaspitanja), kao i ocene iz vladanja.
Iskazuje se kao: odličan, vrlo dobar, dobar, dovoljan i nedovoljan. Pritom, odličan uspeh ima učenik koji je ostvario srednju ocenu najmanje 4,5; vrlo dobar između 3,5 i 4,49; dobar uspeh od 2,5 do 3,49, i dovoljan ako ima srednju ocenu do 2,49.
Manji pritisak
"Ukidanje opšteg uspeha ne košta ništa, može brzo da se uradi jer je potrebna izmena zakona i pravilnika, a definitivno bi smanjilo pritisak pri ocenjivanju. To nije jedino, ali je jedno od mogućih rešenja. Sada imate pritisak da se učeniku pokloni ocena da bi se zvao odličan ili vrlo dobar", kaže za Danas Jelena Teodorović, profesorka na Fakultetu pedagoških nauka Univerziteta u Kragujevcu, koja je sa grupom kolega učestvovala u kreiranju preporuka za unapređenje kvaliteta obrazovanja, među kojima je i ukidanje opšteg uspeha.
Ona se zalaže za to da se i u pojedinačnim predmetima ukine izvođenje zaključne ocene i zaokruživanje do pune ocene.
Kao primer navodi učenika sa prosekom 3,46 kome da bi imao zaključenu četvorku, nastavnik mora da pokloni ocenu, što nije pravedno, a ako to ne uradi imaće zaključenu trojku, kao i neko sa prosekom 2,50, što je takođe nepravedno jer je zakinut za 0,46.
"Zašto iz predmeta ne bi mogao da postoji samo prosek ocena koji bi se računao pri izvođenju ukupnog proseka na kraju određenog razreda, umesto da se učenici zovu odlični, vrlo dobri", pita sagovornica Danasa, koja je uverena da bi ove promene uticale na to da se smanji pritisak pri zaključivanju i poklanjanje ocena.
Dragica Pavlović Babić, profesorka Filozofskog fakulteta u Beogradu dodaje da bi ukidanje opšteg uspeha smanjilo pritisak i na nastavnike.
Ona ističe da je prosečna ocena finija, preciznija i objektivnija mera nečijeg postignuća, dok je svođenje na pet kategorija opšteg uspeha gruba mera za razvrstavanje sve dece koja se razlikuju po uspehu u velikoj meri.
"Ovako ipak nešto stavljate na širu skalu gde fine razlike u postignućima mogu bolje da se vide i gde svako ima utisak je ocenjen pravednije. U krajnoj liniji opšti uspeh zaista ne utiče na njihov kasniji plasman u srednju školu i u visoko obrazovanje, jer se pri upisu boduje prosečna ocena. Tako da opšti uspeh nema nikakvu upotrebnu vrednost, ali ima veze sa pravdom i osećajem zakinutosti, a na to su mladi ljudi veoma osetljivi", ističe Pavlović Babić.
Ona, međutim, misli da ova novina neće napraviti suštinsku promenu, jer, kako kaže, to nije prvorazredni uzrok nezadovoljstva, niti pokretač incidentnih situacija koje se gotovo svakodnevno dešavaju u školama, niti će biti lek za to.
Šta sa ocenjivanjem?
Na pitanje kako se sve to odražava na ocenjivanje jer, kakva god da je škola, na kraju se dođe do teme ocena, ona odgovara da je to velika priča koja ima mnogo različitih rešenja.
"Možete kao u nekim sistemima da ocenjivanje potpuno isključite iz škole i da ocena bude eksterna i objektivna, tako što bi se na kraju određenog perioda školovanja radili testovi, razvijeni u specijalizovanim institucijama, koji su dobro odmereni, standardizovani i dobro kalibrirani. Mi nemamo u sistemu nijednu takvu meru. Završni ispit ne služi čak ni za upis u srednju školu, jer se na kraju najveći broj učenika upiše po prvoj želji kakav god ima školski uspeh i koliko god poena ostvario na tom testu. I onda taj jedan jedini instrument koji imamo ne obavlja svoju funkciju", navodi ona.
Ističe da je izuzetak manji broj škola i smerova koji su konkurentniji i gde je važno upasti na rang-listu, ali da smo svedoci da je sve manje takvih škola.
Da li je bolje imati standardizovane testove ili kombinaciju uz nastavničko ocenjivanje, ako često čujemo da su ocene te koje utiču na motivaciju učenika za učenje, upitali su iz redakcije Danasa.
"Tačno je da smo navikli da nas testovi ili ocena pokreću na neko učenje. Meni se čini da je dobro imati nastavničko ocenjivanje tokom cele godine. Ne mora ocena da bude iskazana od jedan do pet, može i od jedan do 10, ili do 100. Ne mora čak ni mumerički da se iskaže, jer čim nešto kvantifikujete vi to svodite na neku kategoriju. Možete da date ocenu koja je kvalitativna, kao što smo imali pokušaje uvođenjem opisnog ocenjivanja u prvom razredu. Nastavnici mogu da ispituju i ocenjuju spram standarda, a format ocene je nešto o čemu može da se pregovara. Ocena može da bude iskazana na mnogo načina. Recimo, preko neke ček liste gde će gradivo i zahtevi biti podeljeni na mnogo manjih jedinica koje će ukljivati i odnos učenika prema predmetu, aktivnost na času i različite aspekte postignuća. Jednu oblast možete da ocenite pomoću 20 ili 30 pokazatelja preko te ček liste. Ne moramo da ocenjujemo od jedan do pet", navodi Pavlović Babić.
Ona smatra da je dobro imati kombinaciju standardizovanih testova i nastavničkog ocenjivanja, jer su nastavnici svakodnevno sa đacima i mogu da ih prate, da reaguju na promene, da ih podstaknu i motivišu na napredak.
Navodi i primere ocenjivanja u različitim obrazovnim sistemima.
"U Americi je ocenjivanje preko ček-lista i slovno sa širim rasponom, u Finskoj nema numeričkih ocena do šestog razreda i tada se prvi put na kraju tog razreda pojavljuju nacionalni testovi koji su selekcija za više nivoe obazovanja. U Holandiji je sve zasnovano na eksternom testiranju, testove pravi njihova nacionalna kuća koja se time bavi. U svakom slučaju, u zapadnoevropskim sistemima je učešće eksternih testova značajno veće nego u Srbiji. Kod nas je ocenjivanje isključivo nastavničko i ma kakvi bili pravilnici, ono je ipak impresionističko. Nije zasnovano na standardima koji su javno dostupni nego na kriterijumima koje nastavnik formira od odeljenja do odeljenja i od slučaja do slučaja", dodaje Pavlović Babić.
Tekst u celosti čitajte na portalu Danasa.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Srbija
Obavezni vojni rok ili dobrovoljno služenje: Šta o predlogu Studentske liste misle stručnjaci?
22.11.2026.•
0
Prema programu Studentske liste za sektor odbrane, ne planira se ponovno uvođenje obaveznog vojnog roka. Ipak, predviđeno je zadržavanje mogućnosti dobrovoljnog služenja vojnog roka.
Učenik Matematičke gimnazije pobedio na takmičenju iz informatike u Rumuniji
22.11.2026.•
0
Učenik Matematičke gimnazije u Beogradu, Petar Banović, osvojio je zlatnu medalju na Rumunskom masteru iz informatike.
U ponedeljak nastavak suđenja za Generalštab, studenti pozvali na okupljanje ispred suda
22.11.2026.•
0
Suđenje ministru kulture Srbije u tehničkom mandatu Nikoli Selakoviću i ostalim optuženima za slučaj "Generalštab" trebalo bi da bude nastavljeno sutra.
Četvrt miliona domaćinstava u Srbiji živi na jednom minimalcu
22.11.2026.•
2
Prosečno srpsko domaćinstvo svaki drugi zarađeni dinar u toku mesecu potroši na hranu, bezalkoholna pića, stanovanje i komunalije.
O planu Studentske liste prema Kosovu, Rusiji, EU, Kini: "Pragmatično, ali sa naglaskom na nacionalnom"
22.11.2026.•
9
Gotovo mesec dana nakon uverljive pobede na parlamentarnim izborima 25. oktobra, o spoljnoj politici Studentske liste malo se zna.
Srpski planinar teško povređen nakon pada sa stene u Severnoj Makedoniji
22.11.2026.•
0
Instruktor alpinizma iz Srbije (61) zadobio je teške telesne povrede nakon što je pao sa stene tokom penjanja u području starih tunela kod Demir Kapije.
Brnabić saopštila da je dobila pretnje i da su za to odgovorni studenti
22.11.2026.•
22
Visoka funkcionerka SNS Ana Brnabić saopštila je da je dobila preteću telefonsku poruku, u kojoj je prećeno smrću njenom detetu.
Fajnenšel tajms o Generalštabu: Vučić lično pritiskao zvaničnike da uklone prepreke za izgradnju Tramp hotela
22.11.2026.•
6
Britanski list "Fajnenšel tajms" objavio je da je bivši predsednik Srbije Aleksandar Vučić "lično vršio pritisak na zvaničnike da uklone prepreke za izgradnju Trampovog hotela u centru Beograda".
Od Milana Radoičića ni traga ni glasa: Ko snosi odgovornost za to i koje su tri moguće posledice
22.11.2026.•
17
Da li je Milan Radoičić napustio Srbiju i ako jeste, kako je mogao da ode bez pasoša - pitanja su na koja nadležne institucije ne daju odgovor.
Pelet ne pojeftinjuje: Dva su razloga za to
22.11.2026.•
5
Tržište drvnog peleta u Srbiji dobro je snabdeveno, a potražnja opada iz nedelje u nedelju, ali cene su i dalje visoke, između 42.000 i 48.000 dinara po toni.
Milivojević traži zabranu SNS: "Jer motika sa korovom ne pregovara"
22.11.2026.•
37
Predsednik DS Srđan Milivojević poručio je da je zabrana SNS neophodan korak u oslobađanju Srbije od sistema koji je razorio institucije, urušio moralne vrednosti i normalizovao korupciju, nasilje i zloupotrebu vlasti.
DNEVNI KVIZ: Deset pitanja - bez izuzetka
22.11.2026.•
9
Svakog dana novi 021.rs dnevni kviz je pred vama.
Šta Studentska lista planira da uradi sa Expo: "Prvo - provera da li je bezbedan"
22.11.2026.•
6
Na pitanje postoji li mogućnost da izložba Expo 2027 bude otkazana, Danijela Milovanović Rodić sa Studentske liste i vanredna profesorka Arhitektonskog fakulteta za N1 je kazala da postoji.
Vučić najavio da će otići iz Skupštine Srbije: "Iako mu se ne može verovati, to će možda i uraditi"
22.11.2026.•
55
Nakon tri dana monologa bivšeg predsednika Srbije Aleksandra Vučića iz poslaničke klupe na strani opozicije u parlamentu, novi predsednik Skupštine Aleksandar Čupić izabran je većinom glasova.
Karić podnosi predlog Skupštini: Biračko pravo da se stiče već sa 16 godina
22.11.2026.•
12
Pokret snaga Srbije Bogoljuba Karića najavio je da će u ponedeljak, 23. novembra podneti Skupštini Srbije predlog za snižavanje starosne granice za biračko pravo na 16 godina.
Fico pozvao Evropsku komisiju da prati Srbiju: "Urušavanje pravne države"
22.11.2026.•
50
Slovački premijer Robert Fico pozvao je Evropsku komisiju da preventivno prati situaciju u Srbiji, ocenjujući da u toj zemlji dolazi do urušavanja pravne države.
Dimitrijević: Pitaćemo građane Srbije da li žele u EU ili ne
22.11.2026.•
51
Kandidatkinja Studentske liste Ana Dimitrijević izjavila je za N1 da će, kada Srbija ispuni uslove za članstvo u Evropskoj uniji, građani biti pitani da li žele da zemlja postane članica EU.
Šta je Marko Kričak izjavio kod tužioca: "Mislio sam da ću dobiti orden za slučaj Senjak"
22.11.2026.•
9
Šta je nekadašnji načelnik UKP-a Marko Kričak izjavio na saslušanju posle hapšenja zbog nameštanja dokaza Veselinu Miliću u slučaju ubistva na Senjaku?
Zaharova: Srbija neće da uvede sankcije Rusiji i izda nas
22.11.2026.•
22
Portparolka Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova izjavila je da se "Srbija ne pridružuje antiruskim sankcijama".
Komentari 32
Nina
Kakva je to priča?
Život je
borba da uz pritisake funkcionišete najbolje što možete,
pun je spoticnja ,padova i uspona , donošenja dobrih i loših odluka,uspeha ...i nada sve nepravde ..
Nećemo našu decu praviti debilima,moraju da se naučite životu ,mudrosti da promene šta mogu a prihvate šta ne mogu promeniti uz sopstveno znanje..
Samo tako će uspeti da kroz život koračaju samouvereni i zadovoljni i samoostvareni...
Roditelji nema šta da traže u školama,bolje da pomognu svojoj deci da se bolje organizuju i više uče jer samo uz znanje je ceo svet njihov....
Nada
Tanja
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar