Država kaže da želi više dece, a ne isplaćuje dečiji dodatak za peto dete, šesto...
Ostvarivanje prava na dečiji dodatak je u Srbiji i dalje misaona imenica za jedan deo najugroženijih građana.
Foto: Pixabay
Zakon koji propisuje na koji način i ko ima pravo da dobije ovu vrstu pomoći je više puta u proteklih šest godina bio tema rasprava pred Ustavnim sudom, piše Nova ekonomija. Neke od njegovih odredbi proglašene su i neustavnim, a neke još uskraćuju oko 5.000 porodica u Srbiji.
Naime, zakon ograničava broj dece u porodici koji može da primi ovu pomoć - pa one sa petoro ili više dece ne uživaju dodatna prava, odnosno prihode.
Dečiji dodatak od prvog jula ove godine iznosi 4.215 dinara, što je tačno 95 dinara više od iznosa koji je važio u prvih šest meseci ove godine.
Ukupno, za godinu dana, od prvog jula prošle godine do prvog jula ove godine, dečiji dodatak je "skočio" za 3,8 odsto - sa 4.059 na gorepomenutih 4.215 dinara.
To je samo osnovni iznos dečijeg dodatka u Srbiji. On se može ostvariti i na osnovu toga što dete ima jednog roditelja ili staratelja, invalidnost ili po više osnova. Uglavnom, njegov najviši iznos je 7.587 dinara.
Pravo na dečiji dodatak ostvaruje se ako ukupan mesečni prihod porodice, ostvaren u prethodna tri meseca, po članu porodice ne prelazi 12.645 dinara, odnosno 16.439 dinara za jednoroditeljske porodice, odnosno 15.175 dinara za jednoroditeljske porodice i staratelje i roditelje deteta sa smetnjama u razvoju i deteta sa invaliditetom.
Porodice koje ispunjavaju ove uslove imaju pravo na dečiji dodatak koji se prima svakog meseca.
Međutim, iz Inicijative A11, organizacije koja se bavi promocijom, unapređenjem i zaštitom ljudskih prava pripadnika ranjivih grupa, u svom izveštaju napominju da u zakonu na osnovu kog korisnici primaju dečiji dodatak postoje određene manjkavosti kada je u pitanju ostvarivanje prava na dečiji dodatak.
Naime, dečiji dodatak mogu dobiti prvo, drugo, treće i četvrto dete u porodici. To znači da peto i naredno dete ne može primati ovu vrstu pomoći.
"Ovakvo ograničavanje broja dece koja se uračunavaju u davanja za roditeljski i dečji dodatak disproporcionalno više pogađa najugroženije porodice sa decom", napomenuli su iz Inicijative A11.
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, prema popisu iz 2011. godine, u Srbiji ima samo 5.264 porodice sa više od petoro dece, taj broj se nije znatno menjao ni 2022. godine kada je bio poslednji popis stanovništva.
Inicijativa A11 je od Republičkog zavoda za statistiku dobila podatke koji pokazuju da je od tog broja čak 1.719 porodica u kojima su jedan od roditelja ili oba roditelja izjavili da su romske nacionalnosti. Dalje, od tog broja, u 782 porodice jedan roditelj je nepismen ili su oba roditelja nepismena, dok su u 1.024 porodice oba roditelja bez škole ili sa završena najviše tri razreda osnovne škole.
"Da se radi o porodicama koje su posebno ekonomski i socijalno ugrožene, potvrđuje i činjenica da, od tog broja, skoro 300 porodica deli stan s porodicom koja je vlasnik stana, ili živi u vikendici, ili u nastanjenim poslovnim prostorijama, ili prostorijama nastanjenim iz nužde, odnosno kolektivnim stanovima. Prema opremljenosti stanova u kojima žive, čak 767 ovih porodica nema kupatilo, a 644 nema nužnik", dodali su iz organizacije.
Napomenuli su da se uvidom u karakteristike porodica sa petoro ili više dece može zaključiti da su najugroženije porodice posebno pogođene ograničenjem broja dece koja mogu da ostvare roditeljski i dečji dodatak.
"Pored toga, imajući u vidu etničku pripadnost roditelja koji imaju petoro ili više dece, pomenuto ograničenje otvara i pitanje diskriminacije. Naime, iako Romi prema popisu 2011. godine čine 2,05 odsto stanovništva, kod porodica koje imaju petoro i više dece oni čine čak 32,66 odsto. Imajući u vidu činjenicu da broj porodica sa petoro i više dece nije velik, ni ukidanje ovog ograničenja ne bi iziskivalo velike budžetske izdatke", naveli su iz Inciijative.
Time bi se, kako su rekli, ukinula naizgled neutralna norma koja disproporcionalno više pogađa najugroženije porodice, čime se na osnovu Zakona o finansijskoj podršci porodici sa decom vrši posredna diskriminacija iz člana 7 Zakona o zabrani diskriminacije.
Na ostvarivanje prava na dečiji dodatak ukazala je i poverenica za rodnu ravnopravnost Brankica Janković u godišnjem izveštaju za 2023. godinu.
Poverenica je ukazala da je, kako bi se između ostalog prevazišli problemi siromašnih građana, potrebno da se porodicama pruži materijalna podrška kako bi savladale socijalne i životne teškoće.
"Potrebno je da se izmenama Zakona o socijalnoj zaštiti utiče na smanjenje broja lica koja žive ispod linije apsolutnog siromaštva, povećati iznos i preispitati imovinski cenzus za ostvarivanje prava na materijalno obezbeđenje porodice i sagledati mogućnosti za uvođenje neke vrste socijalnih davanja za starije koji nisu nikad radili i nisu ostvarili pravo na penziju i socijalno su ugroženi", navela je poverenica.
Tako je jedna od preporuka koje je poverenica dala Ministarstvu za brigu o porodici i demografiju u vezi sa unapređenjem ravnopravnosti po pojedinim ličnim svojstvima, odnosno starosnom dobu, da se obezbedi univerzalni dečiji dodatak, odnosno dečiji dodatak za svu decu.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Srbija
Do sada stiglo 1,4 miliona prijava za upis nelegalnih objekata, rok neće biti produžen
01.02.2026.•
0
Ministarka građevinarstva Aleksandra Sofronijević izjavila je da je do jutros u 7.30 stiglo više od 1,4 miliona prijava za upis svojine objekata u okviru programa "Svoj na svome".
Ometanje istrage protiv Momirovića i Vesića: "Vlast i želela da postupak i nadstrešnica padnu u zaborav"
01.02.2026.•
0
Tužilaštvo za organizovani kriminal saopštilo je da vodi istragu protiv bivših ministara Tomislava Momirovića i Gorana Vesića i drugih osumnjičenih, navodeći da je istraga opstruisana.
Predsednik Ustavnog suda: Sudije koje su protiv aktuelne vlasti da budu razrešene
01.02.2026.•
8
Predsednik Ustavnog suda Vladan Petrov izjavio je da "sankcija za one sudije koje se javno deklarišu kao protivnici aktuelne vlasti jeste razrešenje".
DNEVNI KVIZ: Deset pitanja - možda i znate
01.02.2026.•
3
Još jedan 021.rs dnevni kviz je tu - za vas.
Slučaj "pet tona marihuane": Pritvor za tri osobe, predloženo raspisivanje poternice za organizatorom
01.02.2026.•
1
Viši sud u Beogradu odredio je pritvor za tri osobe uhapšene nakon zaplene pet tona marihuane u selu Konjuh kod Kruševca.
Bocan Harčenko: Pregovori oko NIS-a za sada potvrđuju prijateljski odnos Rusije i Srbije
01.02.2026.•
7
Ambasador Rusije u Srbiji Aleksandar Bocan Harčenko izjavio je da "pregovori oko NIS još nisu završeni do kraja, ali ima pomaka i ceo proces ide u pravcu koji svima odgovara".
Počeli da važe novi iznosi naknade za nezaposlene: Povećanje od 580 do 2.050 dinara
01.02.2026.•
0
Nezaposleni u Srbiji koji ostvaruju pravo na novčanu naknadu od danas, 1. februara će dobijati izmenjene iznose pomoći sa biroa.
Objavljeni konkursi za prijem u elitne jedinice Vojske Srbije: Plata oko 250.000 dinara
01.02.2026.•
3
Konkursi za prijem u 72. brigadu za specijalne operacije i 63. padobransku brigadu biće otvoreni od 1. do 28. februara.
"Post nije samo da ne jedemo meso, a kod kuće mlatimo ženu": Verski analitičar o ovoj praksi u Srbiji
01.02.2026.•
4
Nedavno istraživanje koje je sproveo IPSOS donosi podatke o religioznosti u Srbiji. Studija otkriva da 22 odsto ukupnog stanovništva Srbije redovno posti.
Daj šta daš: Kad već ne možemo (skoro) u EU, predlog da Srbija čim pre pristupi Šengenu - ostvarivo?
01.02.2026.•
13
Samo mesec dana nakon predloga predsednika Srbije da ceo Zapadni Balkan zajedno pristupi uniji, stigla je nova ideja.
Tužiteljka i policajci zaslužni za akciju zaplene pet tona marihuane "nagrađeni" smenama
31.01.2026.•
40
Tužiteljka Tužilaštva za organizovani kriminal Irena Bjeloš, koja je vodila akciju zaplene pet tona marihuane kod Kruševca, nakon usvajanja amandmana na pravosudne zakone neće moći da nastavi da radi u tom tužilaštvu.
Sa računa firme prebacila 149 miliona dinara
31.01.2026.•
1
Beogradska policija uhapsila je S. D. (35), zbog sumnje da je počinila krađu.
Tužilaštvo: Pet tona marihuane švercovano iz Severne Makedonije, organizator grupe u bekstvu
31.01.2026.•
11
Tužilaštvo za organizovani kriminal (TOK) saopštilo je da je pet osumnjičenih u slučaju pet tona marihuane pronađene u selu Konjuh kod Kruševca iskoristilo svoje pravo da se brani ćutanjem na saslušanju.
Sekretarijat: Vlasniku u oktobru naloženo da obezbedi objekat koji se danas urušio u Beogradu
31.01.2026.•
4
Sekretarijat za inspekciju Beograda saopštio je, povodom urušavanja napuštenog dvospratnog objekta, da je građevinski inspektor u oktobru prošle godine obavio nadzor i uočio nedostatke na objektu.
Ministarstvo: Povraćaj 50 odsto školarine isplaćen za skoro 53.000 studenata, poslednji rok februar
31.01.2026.•
0
Ministarstvo prosvete saopštilo je da je isplatilo 50 odsto troškova za školarinu za još 338 samofinansirajućih studenata.
RGZ: Za upis bespravnih objekata stiglo skoro 1.400.000 prijava
31.01.2026.•
0
Prema podacima Republičkog geodetskog zavoda (RGZ), za upis bespravnih objekata po zakonu nazvanom "Svoj na svome" do 30. januara u 19 časova pristiglo je 1.393.479 prijava građana.
Studenti organizuju skup povodom početka suđenja u slučaju Generalštab
31.01.2026.•
7
Studenti u blokadi beogradskih fakulteta najavili su da će u sredu, 4. februara, organizovati skup "Svi smo mi svedoci".
AMSS: Bez gužvi na granicama, kamioni čekaju sat vremena na Batrovcima
31.01.2026.•
1
Na graničnim prelazima nema zadržavanja za putnička vozila, dok kamioni čekaju sat vremena samo za izlaz iz Srbije na Batrovcima, saopštio je danas Auto-moto savez Srbije (AMSS).
Teolozi Milićević i Pantelić isključeni iz crkvene zajednice: "Primer političko-crkvenog progona"
31.01.2026.•
23
Teolozi Blagoje Pantelić i Vukašin Milićević isključeni su iz crkvene zajednice. Milićević je lišen i svešteničkog čina, odluka je Crkvenog suda Arhiepiskopije beogradsko-karlovačke.
Goci: Zbog "Mrdićevih zakona" EU treba da bude oštrija, uključujući i mogućnost obustave pregovora
31.01.2026.•
15
Evropski pokret u Srbiji osudio je odluku predsednika Aleksandra Vučića i vladajuće koalicije da se usvoje takozvani "Mrdićevi" pravosudni zakoni.
Komentari 17
Majka petoro dece
Ovako JA SAM PONOSNA MAJKA PETORO DECE.
Rodila sam ih sebi,ne drzavi.
Znaci da se ja snalazim za njihov obrok,svakodnevne potrepstine,skolovanje i sl.
Odrasla sam SAMA u hraniteljskoj porodici,i zasto npr.ja sebi ne bih dala to zadovoljstvo da se usrecim,jelte DA IMAM TU SRECU ZA KOJU ZIVIM..
Ljudi odmah sude RODILA ZBOG PARA.
Zar Vi neuzimate ono sto vam se nudi npr. BOLJE
Trazite posao,zar cete otici gde je slabije placen?!
Nazalost,zene koje radjaju iz ljubavi su na meti zbog onih malobrojnih NEmajki koje stvarno radjaju zbog novca...
JA SAM npr.za to da se uvede radno vreme dvokratno kako mamama odgovara,pogotovo samohranim roditeljima.Tako ne bih zavisile ni od DRZAVE ni od MUSKARCINA od oceva i mizernih alimentacija.
TiNa
J
Troje dece je maksimum, više ne treba. Treba pomoči osobama koje su bolje od vezara, oni treba da se razmnožavaju jer će im i deca biti bolja. Gledajte danas, pa 80% su grozote i roditelji i deca. 20% su ok ljudi, ostalo bahati, vezare, neobrazovani ili jedva skrpili za diplome.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar