Zakon o stranim agentima u Srbiji: "Zapadna objašnjenja, ruska primena - sve zbog nadstrešnice"

U poslednjih nekoliko godina zakoni o tzv. stranim agentima uzimaju primat.
Zakon o stranim agentima u Srbiji: "Zapadna objašnjenja, ruska primena - sve zbog nadstrešnice"
Foto: 021.rs (ilustracija)
Otkako je Rusija donela zakon o "stranim agentima" 2012. godine, ovaj trend je usledio u mnogim evropskim zemljama - onim koje su neke članice Evropske unije, ali i onima koje to nisu. 
 
Politički komentator iz Novog trećeg puta Dimitrije Milić kaže za N1 da je to "trend" među populističkim i konzervativnim vlastima, ali da ih ipak ne treba mešati sa onim koji Rusija ima.
 
Nedavno je i potpredsednik Vlade Aleksandar Vulin podneo sličnu inicijativu u Srbiji. 
Sagovornici N1 kažu kaže da je njegov cilj "stvaranje paranoje mita o izdajničkom delovanju civilnog društva" i da se radi o igri Vulina i predsednika Srbije Aleksandra Vučića, a sve zbog pada nadstrešnice u Novom Sadu.
 
Od članica Evropske unije neku vrstu zakona o stranim agentima imaju Mađarska, Poljska i Bugarska. U Poljskoj su ovakve inicijative razmatrane za vreme stranke "Pravo i Pravda – PiS", a u Mađarskoj 2017. godine pod vođstvom Fidesa i premijera Viktora Orbana. Kada govorimo o Bugarskoj, Milić kaže da je teško zaključiti ko je doneo zakon jer ovu zemlju čine nestabilne koalicione vlade koje se stalno menjaju.
Razlika u autoritarnim i demokratskim društvima
 
Zakoni o "stranim agentima" javljaju se kao predmeti razmatranja i u Italiji i Francuskoj, a bili su i predmet rasprave unutar institucija EU. 
 
Međutim, razlika između demokratskih i nedemokratskih zemalja jeste ta što ih autoritarni režimi koriste za obračunavanje sa neistomišljenicima, te koriste zapadne zakone kao izgovor – u tom smislu se često pominje i američki Zakon o registraciji stranih agenata (FARA) iz 1938. Godine.
 
Analiza CRTA-e upravo pokazuje da podnosioci zakona i inicijativa u Srbiji, Rusiji, Gruziji i Mađarskoj navode slične razloge – "kad može Amerika, možemo i mi". 
 
Ipak, politički stručnjak Dimitrije Milić i saradnica Fondacije za odbranu demokratije iz Vašingtona Ivana Stradner ističu da je važno napraviti jasnu razliku između ruskog i američkog zakona.
 
"Što se tiče demokratskih država, celokupna atmosfera liči na hladnoratovsku atmosferu. U vreme Hladnog rata su postojali zakoni koji su se ticali komunističkog uticaja u zapadnim društvima, sada ove države pokušavaju da imaju jasnije okvire što se tiče transparentnosti stranog lobiranja i uticaja, koje imaju saradnju sa inostranstvom. Zato ne treba praviti sličnosti sa autoritarnim društvima koja te zakone donose za gušenje opozicije. U demokratskim društvima postoje sudovi i vladavina prava koji ograničavaju dokle to može da ide. Pitanje je samo merenja uticaja, dok je u autoritarnim društvima u pitanju targetiranje", objašnjava dalje Milić.
 
U mnogim zemljama i, kako navodi, postoji strah od širenja ruskog uticaja i dodaje da se u Americi danas ne može naći osoba koja je označena etiketom "stranog agenta", pa čak ni oni koji otvoreno podržavaju Rusiju i kritikuju američku spoljnu politiku.
 
"U autoritarnim društvima se za mnogo manje stvari dobija ta etika 'stranih agenata'. Autoritarne države na taj način pokušavaju da diskredituju objektivne kritike – oni koji primaju legalan novac iz inostranstva će biti definisani kao strani agenti, a koji primaju nelegalno neće biti definisani tako. Zakon u Americi se koristio zbog uticaja nacizma, a nakon toga je korišćen u kontekstu komunističkog uticaja", kazao je sagovornik N1.
"Zapadna objašnjenja, a ruska primena - sve zbog nadstrešnice"
 
Vulinova inicijativa zakona o "stranim agentima" ili Predlog zakona o posebnom registru stranog uticaja od 29. novembra 2024. više liči na rusku nego na američku verziju.
 
U analizi CRTA se navodi: "Dok se predlog Srbije čini liberalnijim, da najmanje 50 odsto organizacionih sredstava treba da potiče iz stranih fondova za obaveznu registraciju u poseban registar, način na koji se postavljaju definicije 'stranog agenta', a posebno 'političke aktivnosti', zajedno sa svojim kontrolnim mehanizmima i sankcijama, čini ga (rudimentarnom) verzijom ruskog zakonodavstva".
 
Direktor CRTA Raša Nedeljkov navodi za N1 da je predlog zakona skandalozan.
 
"Predlog zakona je skandalozan, antidemokratski i antievropski. Vladajuća koalicija je podnela predlog Zakona kako bi po ko zna koji put u društvu proizvodila paranoju mitom o izdajničkom delovanju civilnog društva i pripremala teren za pojačanu represiju i kršenje ljudskih prava", ističe Nedeljkov.
 
Milić kaže da je to korišćenje "zapadnih objašnjenja, a ruske primene".
 
Direktor CRTA kaže da se predlog podnosi u ovom trenutku upravo zbog pada nadstrešnice u Novom Sadu i težnji da se skrene pažnja sa aktuelnih dešavanja.
 
"Neposredni povod za podnošenje ovog predloga zakona jeste tragedija u Novom Sadu i ovo vidimo kao jedan u moru pokušaja da se pažnja građana skrene sa zahteva za odgovornost za gubitak 15 života. Ne želimo da nasedamo na ovu, mnogo puta viđenu propagandnu tehniku vlasti i jedino što zahtevamo jeste odgovornost onih koji su svojim (ne)činjenjem i koruptivnim shemama doveli do rušenja dela železničke stanice u Novom Sadu. Civilni sektor je dežurni krivac kojim, po potrebi, vlast maše i plaši javnost", ocenjuje on.
 
Ceo tekst čitajte OVDE.
 
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

  • w/e

    07.01.2025 21:18
    @Jezda
    Promasio si temu. Ne vidim zasto bi ikom trebala da smeta transparentnost u finansiranju NVO. Poslovanje "burazerskih" kompanija je mnogo transparentnije od onoga sto se u javnosti prikazuje. Problem neizvestavanja o tome lezi u manjku istrazivackog novinarstva. O tome svedoci cinjenica da kada se dese neke afere, indicenti itd, vitalne informacije uglavnom brzo dospeju u javnost iz javno dostupnih izvora (npr. javne nabavke, bilans uspeha, istorija poslovanja i slicno).
  • Vojvođanin

    07.01.2025 10:02
    @Lanmi
    07.01.2025 • 08:46
    Navedite glavno
    Glavna razlika je što se američki zakon odnosi na pojedinačne ljude koji lobiraju za strane interese, a ruski model targetira organizacije i to samo po načinu finansiranja. Dovoljno je pljusnuti takvu etiketu celoj organizaciji da postane meta ludaka i tabloida. Nevladina organizacija je vrlo širok pojam, znači samo da organizaciju nije osnovala vlada i da im ne pokriva većinu troškova. U ruskom tipu zakon se ni ne spominje rad organizacije što se potpuno suludo, dok se američki odnosi na to šta taj pojedinac radi.

    Ne nije. Pročitao oba zakona slični si. A oco što pokušavaš da prikažeš glupost čista. Namerno su rusi i napravili isti zakon da ih ne bi pljuvali ali ih pljuju.
    Baš se bave tabloidima...
    Odlična oba zakona koja treba i kod nas što hitnije.
    To što živiš u nekom svom svetu ne znači da ne postoji. Imaš u kod nas stranih plaćenika i agenata. Evo primer bivša direktorka muzeja hrvatica davala Sve info njihovoj službi... Trebam li da navodim i dalje primere a veruj mnogo ih je
    Ne bi verovao koliko novca uđe u zemlju za promocije raznoraznih stvari i koliko je ministara uključeno u to.
    Promet nuklearke....
  • /

    07.01.2025 09:43
    /
    pa onda treba da ste sretni sto vam zapad dopusta da vodite i gradite drzavu po istocnom modelu

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija