Pritisak vlasti na Univerzitet: Od besparice, preko "krompira" do šikaniranja
Krenulo je verbalnim pretnjama, bušenjem guma, "krompirom" umesto plate, pravljenjem spiskova neposlušnih, napada nožem i privođenja, do zastrašivanja da je akademska godina pod znakom pitanja.
Foto: 021.rs
Napadi i blaćenje univerzitetskih profesora, lomljenje vilica, nasrtaji automobilom, pozivi na hapšenje rektora beogradskog univerziteta Vladana Đokića i napad nožem na dekanku Filozofskog fakulteta u Nišu, Nataliju Jovanović, sve se to dešava u državi u kojoj 12-godišnja vlast po svaku cenu želi da stane na put studentskom buntu i okonča blokade fakulteta.
Sagovornici nedeljnika Vreme veruju da to neće zaustaviti pobunu i da su to "očajni, necivilizacijski pokušaj vlasti da stvari vrati u predmoderno doba".
"Ovo su načini na koji vlast poslednjih nedelja pokušava da se izbori sa odvažnim rektorima, dekanima, profesorima i, pre svih, njihovim studentima koji blokiraju fakultete gotovo punih pet meseci", saglasni su u oceni.
Profesor na Filozofskom fakultetu u Nišu Zoran Dimić kaže da su pretnje, međutim, očekivane.
"Nažalost, moram tako da kažem, s obzirom na sve što je vlast do sada radila. Bilo je za očekivati da proba da izvrši dodatni pritisak na profesore, verovatno misleći da oni mogu da utiču na studente kako bi obustavili blokade. Mislim da je to očajnički pokušaj", kaže Dimić.
Uprkos svim prtiscima, profesor Dimić veruje da namera vlasti da obustavi blokade - neće uspeti.
"Očigledno je da je ovaj zamah bunta dostigao takve razmere da to više nije moguće ugasiti", kaže Dimić.
On, međutim, ističe da je problem to što taj bunt nije obuhvatio sve delove društva.
"To je ključni problem sadašnje situacije. Uključili su se đaci srednjih škola, studenti, nastavnici u školama, profesori fakulteta i tu i tamo još neke grupe, videli smo advokate, poljoprivrednike, ali bojim se da bez uključivanja i svih ostalih delova društva i sindikata, nećemo doći do cilja, a to je ostvarenje studentskih zahteva. Možda su građanski zborovi put da se zahvate i svi ostali delovi društva kako bi se izvršio dodatni pritisak na vlast. Bojim se da bez tog dodatnog pritiska vlast neće shvatiti da nije u stanju da kontroliše krizu", kaže on.
I nije tu problem samo univerzitet, već i društvo koje se vraća u pretpolitičko, predgrađansko stanje.
"To na jedan očigledan način pokazuje koja je priroda ove vlasti, da ona uopšte ne brine o civilizacijskim tekovinama, o prirodi republikanizma, građanskog društva, pa i univerziteta, već brine samo o vlastitom interesu", kaže Dimić.
Dragan Prole podseća na drastične slučajeve pritiska na profesore univerziteta poznate kroz istoriju.
"Najdrastičniji slučajevi vezani su za najjače zemlje. Postoji Mekartijeva era u Sjedinjenim Državama, bastionu demokratije, gde su svi levo orijentisani profesori bukvalno otpušteni sa fakulteta, da bi se uvela vrsta kvazifilozofije koja se zove analitička filozofija, koja je potpuno benigna i neinteresantna prosečnom čoveku, koja je u Beogradu u povoju", podseća on.
Na istoku su stvari bile još teže po one koji se nisu saglašavali sa vladajućim matricama.
"U Kini ili Sovjetskom Savezu imali smo slučajeva koji su dramatičniji. U SAD su dobijali otkaze, a ovamo su dobili gulage", kaže Prole.
Vraćanje univerziteta u srednji vek
Donelo je Ministarstvo prosvete u tehničkom mandatu nedavno uredbu o broju časova nastave i naučno-istraživačkog rada. Umesto 20 sati nastave i isto toliko naučno-istraživačkog rada, nova uredba predviđa 35 sati nastave i svega pet sati naučno-istraživačkog rada nedeljno.
Ovakav potez profesor Dimić komentariše kao “vraćanje univerziteta u predmoderno doba”.
"Ja sam doktorirao na ideji univerziteta. Do suštinske promote između nastave i istraživanja došlo je polovinom 19. veka upravo zato što je univerzitetska nastava zapala u krizu, postala je dosadna zato što su profesori predavali na osnovu starih udžbenika od kojih su neki bili još iz srednjeg veka. Do promene polovinom 19. veka u Nemačkoj došlo je upravo zbog toga da bi fakulteti i univerziteti izašli iz krize i da bi nastava, odnosno predmeti, postali zanimljivi studentima", objašnjava Dimić.
Doneta je tada, kaže on, odluka da profesori drže predavanja na osnovu istraživanja koja sami sprovode i to je fakultete učinilo aktuelnim. Ne samo da je nastava postala zanimljiva za studente, već su se fakulteti integrisali u potrebe društva za napretkom, za naukom, potrebe privrede za napretkom i potrebe državne administracije za kompetentnim kadrovima.
"Ovo je vraćanje univerziteta u predmoderno stanje. Oni (vladajuća struktura) nas vraćaju u srednjovekovni univerzitetski set“, zaključuje Dimić. „To je potpuno necivilizacijski i oni očigledno ne razumeju šta rade", istakao je.
Koje su granice pritiska?
Njegov kolega sa istog fakulteta u Novom Sadu Dragan Prole kaže da pritisak trpi svako ko pruža otpor.
"Kultura demokratskog dijaloga je strana reč u ovoj zemlji i svako ko pruži bilo kakav glas i prozbori na način koji nije blizak vladajućoj eliti, biva pod pritiskom i nastoji se uterati u nekakvu vladajuću matricu", kaže Prole.
Ovo, međutim, nije ni prvi, niti najdrastičniji slučaj pritska na univerzitet poznat iz kulturne istorije, ne samo u Srbiji, već i globalno.
"Ne treba biti s te strane naivan i očekivati da će nastavnici na univerzitetu imati mandarinsku poziciju. Izvesna vrsta pritiska je i očekivana i legitimna, postavlja se jedino pitanje koje su granice pritisaka. Jedno su vređanja, verbalni sudovi, a drugo kada to pređe u fizičko nasilje. Mi, sa druge strane, nemamo drugi jezik nego da odbacimo svaku vrstu nasilja i da pokušamo da stvari vratimo u normalne tokove", kaže Prole.
Hoće li "krompir" umesto plate zaustaviti blokade?
U očajničkom pokušaju zaustavljanja blokada, država je profesorima univerziteta uskratila zarade, te su, prema najavi predsednika Srbije Aleksandra Vučića, dobili "krompir".
Sagovornici Vremena kažu da će sigurno određeni broj profesora popustiti pod tim pritiskom.
"Verujem da će neki broj kolega popustiti zbog zarade. Imam razumevanje za ljude koji imaju probleme, koji su u kreditima, imaju malu decu, često supružnici rade na fakultetima. Ja verujem da će mali broj ljudi pod tim teretom da počne drugačije da misli. Ipak, mislim da su razmere bunta i krize toliko velike da nema povratka na staro", kaže profesor Dimić.
On dodaje da nema konkretan dokaz za to da profesori neće popustiti, ali zaključuje na osnovu razgovora sa kolegama.
"Ja mogu samo da naslućujem na osnovu raspoloženja koje vlada među profesorima na univerzitetima, mislim da je nemoguće da se bunt slomi. Nemoguće je da se odluka o blokadi promeni", kaže on.
Dragan Prole se nada da profesori neće popustiti, jer je cilj za koji se bore plemenit, u opštem interesu i u interesu cele države.
Ipak, svedoči i drugačijim mišljenjima.
"To je ono što svakome treba da da snagu. Ono što mene lično poražava je da su neki čim ne dobiju jedan deo plate odmah spremni da promene tabak i način razmišljanja. Meni je to strano, jer su se naši preci žrtvovali za svoju zemlju daleko više od jednog dela plate", priča Prole.
Šikaniranje profesora
U pokušaju gušenja krize, vlast se služi različitim metodama.
Tako su pod višeslojnim, višemesečnim pritiscima mnogi učitelji i nastavnici u osnovnim i srednjim školama bili primorani da se vrate u učionice i prekinu blokade i štrajkove. Predstavnici vlasti i režimskii mediji na njih su se ostrvili kao da čine jeres, a sada su prešli na univerzitetske profesore.
Primera radi, u srednjem veku za optužene za veštičarenje i jeres korišćen je veštičji jarac. Žrtva je stavljana na vrh sprave, što je dovodilo do prodiranja u meso i trajnog oštećenja genitalija. Često su noge žrtve opterećivali tegovima, a ispod su stavljali žar ili vatru ne bi li priznali bogohuljenje.
Ovakav odnos prema neistomišljenicima nije, naravno, uporediv sa današnjim metodama, ali je činjenica da se državne insitucije zloupotrebljavaju za nezokonito podrvrgavanje torturi ljudi koji dižu glas protiv nepravde.
Hitno je, recimo, u policiji bila saslušana dekanka Ekonomskog fakulteta Žakline Sojanović, u Nišu je posle višednevnih javnih prozivki fizički napadnuta dekanka Natalija Jovanović, nad rektorom Vladanom Đokićem se svakodnevno u režimskim tabloidima i televizijama sa nacionalnom frekvencijom verbalno iživljava svakojaka fukara ... Predsednik Republike govori o "kriminalnom profesorskom klanu".
Sve to profesor Dimić opisuje kao "duhovnu i mentalnu torturu" i kaže da je jezivo što se to radi.
"Takva praksa prema univerzitetima, pogotovo na tlu Evrope, davno je napuštena. Budući da je pre nekih 200 godina došlo do radikalne promene u prirodi univerziteta, u prirodi univerzitetske nastave, univerziteti su se potpuno integrisali u demokratsko društvo i postali deo građanske kulture, deo građanskog društva. Ova parksa kojom vrše nasilje, ne samo mentalno i duhovno, nego nažalost, pokazalo se, i fizičko, nad ljudima koji su deo univerziteta, je necivilizacijska, to je vraćanje društva unazad", kaže on.
I nije tu problem samo univerzitet, već i društvo koje se vraća u pretpolitičko, predgrađansko stanje.
"To na jedan očigledan način pokazuje koja je priroda ove vlasti, da ona uopšte ne brine o civilizacijskim tekovinama, o prirodi republikanizma, građanskog društva, pa i univerziteta, već brine samo o vlastitom interesu", kaže Dimić.
Dragan Prole podseća na drastične slučajeve pritiska na profesore univerziteta poznate kroz istoriju.
"Najdrastičniji slučajevi vezani su za najjače zemlje. Postoji Mekartijeva era u Sjedinjenim Državama, bastionu demokratije, gde su svi levo orijentisani profesori bukvalno otpušteni sa fakulteta, da bi se uvela vrsta kvazifilozofije koja se zove analitička filozofija, koja je potpuno benigna i neinteresantna prosečnom čoveku, koja je u Beogradu u povoju", napominje profesor.
Na istoku su stvari bile još teže po one koji se nisu saglašavali sa vladajućim matricama.
"U Kini ili Sovjetskom Savezu imali smo slučajeva koji su dramatičniji. U SAD su dobijali otkaze, a ovamo su dobili gulage", kaže Prole.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Srbija
DNEVNI KVIZ: Deset pitanja, a tu je i poklon
17.12.2025.•
11
Novo izdanje 021.rs u kojem vas darujem je pred vama.
"Vučić se ponaša kao da EU treba da uđe u Srbiju, a ne obrnuto": Šta stoji iza odluke da se ne ide u Brisel?
17.12.2025.•
13
Odluka Aleksandra Vučića da Srbija, posle 14 godina, prvi put nema predstavnika na Samitu u Briselu znak je da vladajući režim ulazi u fazu konačnog brodoloma politike privida evropskih integracija.
Dačić najavio novi kolektivni ugovor i veće plate za policajce: "Hvala na očuvanju mira i stabilnosti"
17.12.2025.•
4
Ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić najavio je da će u narednim mesecima biti usvojen novi Posebni kolektivni ugovor za policijske službenike.
Nišlijka oštetila preduzeće u kom je bila zaposlena za više od 50 miliona dinara
17.12.2025.•
0
Pedesettrogodišnja T. Đ. iz Niša uhapšena je zbog sumnje da je firmu u kojoj je radila oštetila za više od 50 miliona dinara.
MUP apeluje na vozače da obrate pažnju: Dva deteta povređena na pešačkim prelazima u 24 sata
17.12.2025.•
7
U dve saobraćajne nezgode tokom prethodna 24 časa povređena su deca na pešačkim prelazima, saopštilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP).
Strani mediji o "faraonskom projektu" i Generalštabu: "Blagonaklonost Trampa kroz biznis nekada ne uspeva"
17.12.2025.•
1
Strani mediji objavili su više tekstova o slučaju "Generalštab" i odustajanju zeta američkog predsednika Džareda Kušnera od kupovine i izgradnje hotela na ovom zemljištu.
Novinaru Vuku Cvijiću upućene pretnje zbog teksta koji će biti objavljen sutra: "Ako objaviš, upoznaćeš me"
17.12.2025.•
7
Novinaru nedeljnika Radar Vuku Cvijiću je putem telefonskog poziva upućeno preteće upozorenje povodom teksta koji će u četvrtak, 18. decembra, biti objavljen u tom nedeljniku.
Brnabić: Crna Gora i Albanija nemaju opoziciju i blokadere koji opanjkavaju državu u inostranstvu
17.12.2025.•
57
Predsednica parlamenta Ana Brnabić je tokom sednice Skupštine Srbije izjavila da Crna Gora i Albanije više napreduju u evropskom putu jer nemaju opoziciju koja se u inostranstvu žali i "opanjkava" svoju zemlju.
OEBS izabrao "Ličnost godine" u Srbiji za 2025. godinu: Urednica iz Novog Pazara Amela Bajrović
17.12.2025.•
0
Misija OEBS-a u Srbiji dodelila je nagradu Ličnost godine 2025. glavnoj urednici portala Free Media iz Novog Pazara Ameli Bajrović, na svečanosti koja je održana u Beogradu.
Ceremonije otvaranja i zatvaranja Ekspa 2027. koštaće 20 miliona evra: Ovo su uslovi
17.12.2025.•
9
Kompanija "Ekspo 2027" izdvaja oko 2,3 milijardi dinara ili oko 19,9 miliona evra na organizaciju i izvođenje ceremonije otvaranja i zatvaranja te međunarodne izložbe.
U Srbiji uhapšen državljanin Albanije: Osumnjičen da je pretukao trudnu partnerku
17.12.2025.•
0
Dvadesetčetvorogodišnji državljanin Albanije uhapšen je u Srbiji, u okviru međunarodne operacije Interpola, pod sumnjom da je u januaru ove godine teško pretukao svoju trudnu partnerku.
Ponoš: Vučić prekršio Ustav odlukom da Srbija nema predstavnika na Samitu u Briselu, obrukao je zemlju
17.12.2025.•
23
Predsednik Aleksandar Vučić prekršio je Ustav odlukom da Srbija nema predstavnika na Samitu EU-Zapadni Balkan u Briselu jer to nije u njegovoj nadležnosti, ocenio je lider stranke Srbija centar (SRCE) Zdravko Ponoš.
"Razočaravajuće": Završena rasprava o kandidatima za sudije Ustavnog suda, glasanje u četvrtak
17.12.2025.•
1
Poslanici u Skupštini Srbije završili su raspravu o predloženim kandidatima za sudije Ustavnog suda.
Dodeljene Godišnje nagrade UNS-a: Branislavu Gulanu i Veranu Matiću Nagrada za životno delo
17.12.2025.•
0
Novinar, analitičar i publicista Branislav Gulan i novinar i predsednik ANEM-a Veran Matić ovogodišnji su dobitnici Nagrade za životno delo Udruženja novinara Srbije.
O sumnjivoj smrti srpskog radnika u Moskvi: Rusija odugovlači sa informacijama
17.12.2025.•
7
Predstavnik Jugoimporta SDPR-a Radomir Kurtić preminuo je u Moskvi sredinom prošlog meseca pod nerazjašnjenim okolnostima.
Zgrada fabrike koju je nedavno otvorio Vučić nema upotrebnu dozvolu
17.12.2025.•
11
Uz državne i gradske funkcionere predvođene predsednikom Aleksandrom Vučićem, otvorena je pre šest dana italijanska fabrika Ariston na putu kraj Niša.
Dvoje uhapšeno zbog pranja para, za trećim se traga
17.12.2025.•
3
Policija u Kraljevu uhapsila je M. A. (33) i S. H. (58) zbog pranja novca.
Starović: Odluka da ne šaljemo predstavnika na Samit je izraz stvarne posvećenosti Srbije članstvu u EU
17.12.2025.•
57
Ministar za evropske integracije Nemanja Starović rekao je da podržava odluku Aleksandra Vučića da Srbija nema predstavnika na današnjem samitu EU-Zapadni Balkan u Briselu.
Policija u Novom Sadu, Beogradu i drugim gradovima uhapsila osmoro zbog maloletničke pornografije
17.12.2025.•
0
Osam osoba uhapšeno je zbog prikazivanja, pribavljanja i posedovanja pornografskog materijala i iskorišćavanja maloletnog lica za pornografiju i polno uznemiravanje.
Brnabić: Dođe mi da plačem i kukam kad vidim kako se blokaderi raduju zbog Generalštaba
17.12.2025.•
43
Predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić izjavila je da joj "dođe da plače i kuka" kada vidi kako su "blokaderi raduju što je Srbija ostala bez investicija i gubi na imidžu kao pouzdana" zbog odustajanja Džarada Kušnera.
Zbog manjka nastavnog kadra predloženo: Omogućiti penzionisanim prosvetarima da ponovo predaju
17.12.2025.•
8
Unija sindikata prosvetnih radnika Srbije je ministru Dejanu Vuku Stankoviću uputila inicijativu da se u uslovima izraženog nedostatka nastavnog kadra omogući privremeno radno angažovanje penzionisanih nastavnika.
Komentari 8
Novosadjanka
Realan
Стева Ланчушки
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar