Majstorović: Evropskoj uniji u ovom trenutku ne odgovaraju vanredni izbori u Srbiji
Predsednik UO Centra za Evropsku politiku Srđan Majstorović smatra da će "građani Srbije demokratiju i pravdu morati da traže ili na izborima ili na protestima".
Foto: 021.rs
"Promena u Srbiji je moguća isključivo u koordinaciji protesta za više demokratije i svakodnevnoj borbi da se takve poruke pošalju međunarodnim akterima kako bi i oni više igrali na kartu pritiska da se napokon desi neki suštinski pomak", izjavio je Srđan Majstorović u intervjuu FoNetu.
On je ukazao na to da "međunarodnim akterima u ovom trenutku ne odgovaraju prevremeni izbori u Srbiji".
Kako je objasnio, oni bi radije želeli da vide promene u sferi medija i izbornog zakonodavstva, pa da se posle toga sprovedu koliko-toliko slobodni i fer demokratski izbori.
"S druge strane, Evropi ne odgovara da se ovde stvari izmeste iz neke situacije kojom može da se upravlja, imajući u vidu okruženje, događaje na Bliskom istoku, u Ukrajini i brojne pretnje teritorijalnom integritetu same EU koje stižu iz Rusije", predočio je Majstorović.
Prema njegovom tumačenju, "većini evropskih vlada, nažalost, i dalje mnogo više odgovara stabilnost na Balkanu, nego interes građana Srbije da se Srbija demokratizuje i da se ovde primenjuje pravda".
Upitan da li to znači da je politika stabilokratije i dalje živa, Majstorović je odgovorio potvrdno, ali sa jednom bitnom razlikom, a to je da je demokratski legitimitet ove vlasti toliko poljuljan da je sada ipak otvorena debata o danu posle ovog režima, što ranije nije bio slučaj.
Kako je istakao, i spolja je postalo veoma vidljivo da je potrebno tražiti prostor za alternativne aktere sa kojima će se voditi dijalog o važnim pitanjima, uključujući pristupanje EU jednog dana kada ovaj režim ode u opoziciju i u istoriju.
Upitan šta će se dogoditi ako u Srbiji u međuvremenu kriza eskalira i stvari izmaknu kontroli, Majstorović je odgovorio da je to scenario koji niko ne priziva, ali je naglasio i da niko od međunarodnih aktera u tom slučaju ne bi imao ništa protiv vanrednih izbora.
Uprkos tome što u ovom trenutku interes međunarodnih aktera i interes građana Srbije ne koincidira kada je reč o vanrednim izborima, on ne vidi da bi se bilo ko u EU tome protivio, ako bi u Srbiji o njihovom održavanju bio postignut konsenzus.
"Vrlo je naivno očekivati da se nešto promeni od vlade kojom i dalje upravlja jedan čovek koji ne sedi u vladi, ali se u ovom trenutku na region gleda kroz takve naočare kada su u pitanju one zemlje koje su veoma dvosmisleno opredeljene ka svojoj budućnosti i odnosima sa EU", kaže on.
Osvrćući se na nedavne posete Srbiji visokih zvaničnika EU, on je kao njihovu ključnu poruku označio stav Brisela da se interes Unije u potpunosti poklapa sa interesom studenata i njihovim zahtevima za pravdom i demokratijom.
"To je po prvi put da su predstavnici EU mnogo jasnije predočili ono što je obično zaodenuto u diplomatski jezik", naglasio je Majstorović i konstatovao da su "snage koje se u Srbiji bore za demokratiju i pravdu dobile vetar u jedra".
On je razvejao mit da u Briselu na znaju šta se dešava u Beogradu i Srbiji, precizirajući da su apsolutno dobro upoznati sa stanjem demokratije, vladavine prava, korupcije, ljudskih prava i situacijom u medijima.
"To što su studenti uradili, što su znojem i žuljevima pokazali koliko je javnosti Srbije stalo do vrednosti sadržanim u Ustavu Srbije i na kojima se zasniva EU, nije moglo da ostavi ravnodušnim ni najveće skeptike među evropskim birokratama", ocenio je Majstorović.
Prema njegovim rečima, to je svakako dalo svež podsticaj i upalilo crvene lampice u zemljama članicama EU "da su ti mladi ljudi spremni na ličnu žrtvu, zarad zaštite vrednosti koje se nekada i u samoj Uniji prihvataju zdravo za gotovo“.
Majstorović je uočio da je proteklih nedelja primetna određena mobilizacija režima i žurba da se pošto-poto pošalju nekakvi pozitivniji signali Briselu.
On misli na usvajanje medijskih zakona, pozive na dijalog i izmenu izborne regulative, navodeći da vlast ne može da dopusti ni da ostane bez evropskog finansiranja, ali ukazuje da je režim veoma prilagodljiv i da se sada "prilagođava pritisku spolja".
Majstorović ističe da želi da veruje da će predstavnici EU "držati za reč predstavnika ovog režima i da će zaista insistirati da te promene budu suštinske, a ne samo marketinške i kozmetičke, kako je to bilo do sada".
Kako je upozorio, to ni na koji način ne znači da se režim, ukoliko se situacija promeni i ode u njegovu korist, neće vratiti autoritarnim i represivnim merama kojima smo svedoci u svakodnevnom životu.
Prema njegovom viđenju, u proteklih 13 godina ove vlasti i najveći optimisti, koji su mislili da će od radikala uspeti da naprave demokrate, postali su pesimisti.
"Nažalost, još dugo nakon što režim ode u istoriju bićemo suočeni sa lošim imidžom koji je uspostavljen u prethodnih 13 godina. Moraćemo iznova da dokazujemo da li smo zaista opredeljeni za vrednosti, obaveze i prava, koje ćemo jednoga dana, kako se nada, imati kao članica EU", procenio je Majstorović.
Kada jednom kreirate javno mnjenje u zemljama koje su direktno izložene ruskim pretnjama, kao što su baltičke zemlje ili Poljska, veoma teško ćete vratiti poverenje njihovih građana i političara, istakao je Majstorović.
"Buduće vlasti moraće da ulože mnogo energije da promene imidž Srbije, što nije nemoguće, naprotiv, vrlo je moguće i izvesno, ali je za to potreban mudar i pametan plan", poručio je Majstorović.
Prema njegovom mišljenju, takav plan bi, u idealnom slučaju, podrazumevao da se objedinjeni front studenata, političkih stranaka, nevladinih organizacija, udruženja građana i pokreta, predstavi kao plan za budućnost Srbije koja će biti dobrodošla i rado viđena članica EU.
Upitan da li i kriza u BiH, povodom sporova Sarajeva i Banjaluke, predstavlja izazov za vlasti u Beogradu, Majstorović je odgovorio da to za njih jeste izazov, ali na neki način i pojas za spasavanje.
Kako je obrazložio, gde god da postoji kriza, režim u Srbiji se pojavljuje kao vatrogasac ili kao piroman, u zavisnosti od interesa, ili potpaljuje vatru ili je gasi.
"Nažalost, to što se dešava u BiH ide u prilog sadašnjoj vlasti, jer želi da se legitimiše kao akter koji može doprineti smirivanju situacije, ali je to vrlo naivno očekivati", rekao je Majstorović.
S druge strane, on smatra da krizu u BiH moraju da rešavaju prevashodno njeni građani i ocenjuje da u ovom trenutku ni Hrvatska, ni Srbija, nemaju bilo kakvog interesa da idu u pravcu normalizacije i stabilizacije BiH.
Upitan da li vidi spremnost Beograda i Prištine da idu u rpavcu normalizacije, on je uzvratio da sada apsolutno ne vidi spremnost ni jedne, ni druge strane da se ide u pravcu kompromisa.
"To će 'osuditi' i građane Srbije i građane Kosova na stagnaciju i tavorenje na margini evropskih dešavanja, zajedno sa BiH, potencijalno i Severnom Makedonijom", ukazao je Majstorović.
On smatra da će Crna Gora, Albanija i Moldavija do kraja ove decenije postati članice EU i naglašava da građani Srbije, Kosova i BiH moraju da se zapitaju da li njihove vlade vode ispravnu politiku, ukoliko ih ostavljaju na margini Evrope.
Srbija „može da izabere da bude Turska, da postane još autoritarnija i ostane van EU“, ali može i da prihvati opšteprihvaćena pravila Unije, pa da primenjuje evropske zakone koji će njene građane u pravima činiti jednakim sa građanima drugih članica, naglasio je Majstorović.
"Dakle, malo je i do građana, nije samo do vlasti", istakao je on i objasnio da su i tu "potrebni pobuna i impuls koji dolaze iz društva i da se kaže: 'Pa čekajte, ako Crna Gora i Albanija postanu članice EU, zašto mi ne možemo, šta je prepreka?'", rekao je on.
Majstorović ne misli da aktuelna vlast može da uvede Srbiju u EU, uveren da bi to mogla da izvede samo neka druga garnitura, u nadi da "period suštinskih promena u ovoj zemlji nije toliko dalek".
"Verujem da je evropska Srbija moguća i da će članstvo u EU biti znak da smo postali drugačija i bolja zemlja", istakao je on i skrenuo pažnju na to "da ćemo, u suprotnom, polako nestajati, nepovratno tavoreći na evropskoj margini".
Upitan da li Srbija ima kapacitet i potencijal za promenu, Majstorović je odgovorio da je "taj kapacitet i potencijal šetao do Brisela i vozio bicikl do Strazbura".
On je ubeđen da Srbija ima kapacitet, čak i da stigne Crnu Goru i Albaniju, samo je potrebna politička volja da se stvari ozbiljno promene u odnosu na situaciju koju imamo danas.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Srbija
Saobraćajni inženjer: Nesreće na pružnim prelazima mogle bi da budu sprečene jednostavnom merom
27.07.2026.•
0
Saobraćajni inženjer i veštak Vladimir Simidžija izjavio je da bi teške nesreće na pružnim prelazima u Srbiji mogle da budu sprečene jednostavnom i jeftinom merom.
DNEVNI KVIZ: Deset pitanja - lako ili ne?
27.07.2026.•
7
Nova tura 021.rs dnevnih kvizova stiže za vas.
VIDEO: Snimak upotrebe zvučnog topa koji je Dačić pustio u parlamentu
27.07.2026.•
11
Ministar unutrašnjih poslova Srbije Ivica Dačić je u skupštini pustio snimak, kako je rekao, pravog zvučnog topa, nakon čega je MUP medijima prosledio snimak korišćenja tog uređaja u SAD.
ANEM poziva javnost da pomogne Radiju Sloboda iz Kraljeva da nastavi rad
27.07.2026.•
0
Asocijacija nezavisnih elektronskih medija upozorava na tešku finansijsku situaciju u kojoj se nalazi Radio Sloboda iz Kraljeva i poziva građane, organizacije i donatore da pomognu ovom lokalnom mediju da nastavi rad.
Sprečen krivolov na području zahvaćenom afričkom kugom svinja
27.07.2026.•
1
Na teritoriji lovišta Lovačkog udruženja "Fazan" iz Vladimiraca, koje je u zoni zahvaćenoj afričkom kugom svinja gde su na snazi posebne mere biosigurnosti i kontrole, zatečene su tri osobe u krivolovu.
Automobili na graničnim prelazima čekaju do 40 minuta, kamioni do četiri sata
27.07.2026.•
0
Auto moto savez Srbije (AMSS) je saopštio da automobili na graničnim prelazima čekaju od 20 do 40 minuta, a kamioni od sat do četiri sata.
Dačić u parlamentu pustio snimak, kako je rekao, pravog zvučnog topa
27.07.2026.•
16
Ministar unutrašnjih poslova Srbije Ivica Dačić odbacio je u Skupštini, tokom rasprave o nepoverenju Vladi Srbije, stavove predsednika Narodnog pokreta Srbije (NPS) Miroslava Aleksića o kriminalu i zvučnom topu.
Nova pretnja Vidojkoviću i Kulačinu nakon objavljivanja vesti da je prethodna pretnja prijavljena
27.07.2026.•
1
Asocijacija nezavisnih elektronskih medija (ANEM) prijavila je pretnju smrću upućenu Marku Vidojkoviću i Nenadu Kulačinu putem Instagram naloga portala Nova.rs.
Macut: Vučićev poziv u vladu - poziv koji se ne odbija, bio sam hrabar kad sam preuzeo dužnost
27.07.2026.•
11
Predsednik Vlade Srbije Đuro Macut odbacio je kritike koje je na rad njegove vlade izneo Miroslav Aleksić i rekao da je vlada dobro radila.
Zastoj Srbije na putu ka EU može da iskomplikuje pristupanje Ukrajine
27.07.2026.•
7
Zastoj Srbije u pristupanju EU mogao bi da iskomplikuje kandidaturu Ukrajine za članstvo jer države prijateljske prema Zapadnom Balkanu nastoje da održe geografsku ravnotežu i isti tretman kod proširenja.
VIDEO: Aleksić o aferama vlasti u Skupštini govorio četiri sata
27.07.2026.•
20
Poslanik i lider Narodnog pokreta Srbija Miroslav Aleksić kao ovlašćeni predlagač u Skupštini Srbije, četiri sata je govorio o aferama vlasti, ne samo vlade Đura Macuta, već i ranijh vlada.
Klinički centar u Nišu uveo kontakt brojeve i mejl za prijavu sumnje na korupciju
27.07.2026.•
0
Univerzitetski klinički centar Niš uveo je od danas mejl i posebne telefonske linije preko kojih građani mogu da prijave sumnju na korupciju, zloupotrebe i druge nepravilnosti u radu te zdravstvene ustanove.
Koja imena su davana deci u 2025. godini: Luka više nije najpopularnije
27.07.2026.•
10
Deci rođenoj u prošloj godini roditelji su najčešće davali imena Sofija i Vasilije, pokazuju podaci Republičkog zavoda za statistiku.
FOTO: Uhapšeni na granici sa Bugarskom zbog 61.650 lažnih funti i opreme za falsifikovanje
27.07.2026.•
0
Policija u Zaječaru uhapsila je državljane Moldavije i Rumunije C. A. (30) i B. V. (32), kao i državljanku Moldavije M. A. (19), zbog falsifikovanja novca.
Pet pitanja o izborima za koje se svi spremaju, a koji još nisu raspisani
27.07.2026.•
4
Od trenutka kada je prošle godine zatraženo raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora, izlazak na birališta postao je centralna politička tema u Srbiji, a već godinu dana vlast licitira izbornim datumima.
Poruke o nestanku deteta kasnile: MUP najavljuje unapređenje sistema "Pronađi me"
27.07.2026.•
5
Dvanaestogodišnja devojčica iz Beograda pronađena je nakon što je zbog njenog nestanka aktiviran sistem "Pronađi me". Deo javnosti postavio je pitanje da li je upozorenje trebalo da bude upućeno ranije.
Glamočić: Zbog afričke kuge uginulo 33.500 svinja
27.07.2026.•
1
Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Dragan Glamočić izjavio je da nema novih potvrda boginja ovaca i koza i da je do sada zbog afričke kuge svinja uginulo 33.500 svinja u devet opština.
Nova sednica Saveta REM-a u četvrtak: Ponovo na redu izbor predsednika tog tela
27.07.2026.•
1
Sednica Saveta Regulatornog tela za elektronske medije (REM), na kojoj bi trebalo da bude nastavljen izbor predsednika tog tela i njegovog zamenika, zakazana je za četvrtak, 30. jul.
Nedeljkov: Da su rezultati Crtinog istraživanja o rejtingu stranaka nerealni - izbora bi odavno bilo
27.07.2026.•
13
Programski direktor CRTA Raša Nedeljkov ocenio je da reakcije na najnovije istraživanje o izborima pokazuju da se istraživanje ne tumači na osnovu metodologije, nego kroz sopstvene političke interese.
Komentari 13
Posmatram
Pre 25 godina su pokazali svoju nesebičnu brigu za nas.
Tomislav Kopunović
Ajme Nama
Ne znam zasto bi misljenje eu uopste bilo znacajno za izbore u srbiji"
Vule, otkad je Srbije mišljenje stranih sila je bilo značajno. Suviše smo mali da bi mogli ignorisati njihovo mišljenje.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar