Prijava "Svoj na svome": Šta će biti sa objektima koji su evidentirani, a šta sa onima koji nisu?
Ministarstvo građevinarstva produžilo je rok za prijavu bespravnih objekata do 9. februara u ponoć, usled velike zainteresovanosti koja je, kako je saopšteno, uzrokovala preopterećenje sistema za prijavu "Svoj na svome".
Foto: 021.rs (ilustracija)
Nameće se pitanje da li je rok od dva meseca za prijavu bespravnih objekata bio dovoljan i šta će biti sa onim objektima koji nisu prijavljeni.
Advokat Đorđe Vukotić kaže za Insajder da je rok od dva meseca za prijavu bespravnih objekata bio nerealan iz više razloga.
Kako navodi, Agencija za prostorno planiranje nije na vreme obezbedila funkcionalan softver za podnošenje prijava.
"Do sredine januara nije bilo moguće podneti prijave za stambene zgrade, što je onemogućilo vlasnike stanova da na vreme ispune obavezu. Takođe, ni prijava linijskih infrastrukturnih objekata, koji su po zakonu morali biti prijavljeni do 5. februara, nije bila tehnički omogućena sve do pred sam istek roka", kaže Vukotić.
On kaže da se rok za prijave ne može produžiti samo ministarkinom izjavom, pa zato poziva građane da svoje prijave podnesu do 5. februara u ponoć.
Dodatni problem, kako dodaje, bio je nedostatak vremena i kapaciteta za izradu elaborata geodetskih radova, koji su bili obavezni za veliki broj objekata, uključujući stambene zgrade, pojedinačne stanove, adaptirane zajedničke prostorije, kao i objekte koji nisu vidljivi na satelitskim snimcima, među kojima su i brojni podzemni infrastrukturni objekti.
"U tako kratkom periodu nije bilo dovoljno geodeta da odgovore na potrebe građana. Takođe, rok je bio nerealan i za lica koja su morala da sprovedu ostavinske postupke, jer nije bilo realno očekivati da sudovi i javni beležnici u periodu od novembra do februara završe toliki broj postupaka. Minimalno razuman rok za prijavu bio bi šest meseci."
Prema poslednjim podacima Republičkog geodetskog zavoda, za upis bespravnih objekata po Zakonu o posebnim uslovima za evidentiranje i upis prava svojine na nepokretnostima pristiglo je 2.026.310 prijava građana.
Vukotić smatra da ova cifra ne odražava stvarni broj objekata koje je potrebno legalizovati, s obzirom na to da se na početku procesa prijava govorilo o gotovo pet miliona bespravnih objekata.
"Značajan deo tih objekata ne može ili ne treba da se legalizuje, naročito u ruralnim sredinama, gde vlasnici često nemaju interes da ulaze u postupak zbog poreskih obaveza. Najveći interes za legalizaciju imaju vlasnici stanova u gradovima i porodičnih kuća u urbanim zonama."
Pored toga, Vukotić smatra da je veliki broj prijava dupliran jer se u javnosti pojavila informacija da svaki suvlasnik mora posebno da podnese prijavu, što je moglo da dovede do toga da, na primer, bračni drugovi podnesu duple prijave.
"Takođe, zbog početnih tehničkih problema u sistemu, mnogi građani nisu dobijali potvrdu sa brojem prijave, već samo obaveštenje da je prijava podneta, pa su iz straha ponavljali postupak. Zbog toga je realan broj stvarnih prijava znatno manji od zvanično saopštenog. Uz to, većina prijava nije podneta sa potpunom i urednom dokumentacijom, što će predstavljati veliki problem u daljem postupku."
Kada je reč o objektima koji nisu prijavljeni, zakon propisuje da će oni, po okončanju procesa legalizacije, biti upisani kao vlasništvo lica koje je upisano kao vlasnik parcele na kojoj se objekat nalazi, ukoliko je objekat vidljiv na satelitskom snimku.
"Za objekte koji su prijavljeni u roku, u velikoj većini slučajeva uslediće pozivi za dopunu dokumentacije. To se naročito odnosi na stanove u zgradama, objekte kod kojih vlasnik nije upisan kao vlasnik zemljišta, kao i slučajeve u kojima nije sproveden ostavinski postupak. Postoji informacija da se razmatra korišćenje veštačke inteligencije u cilju ubrzanja postupka, ali bi to moglo da dovede do ozbiljnog pravnog haosa, jer automatizovani sistem ne može da reši složene imovinsko-pravne odnose. Takav pristup bi mogao proizvesti veliki broj grešaka i sudskih sporova", objašnjava Vukotić.
Neadekvatno zakonsko rešenje
Advokatica Gordana Mihailović napominje za Insajder da postoji veliki broj parcela, naročito u gradovima poput Beograda, na kojima je upisano više suvlasnika sa zajedničkim udelima, pa se postavlja pitanje na koga bi se objekat u tim slučajevima upisivao. Takođe, postoji i značajan broj parcela u državnom vlasništvu na kojima su izgrađeni objekti.
Ona smatra da je ovakvo zakonsko rešenje za evidenciju bespravno izgrađenih objekata veoma problematično.
"Kada je reč o objektima koji su prijavljeni, zakon predviđa da se dokumentacija proverava u Agenciji za prostorno planiranje. Ukoliko se utvrdi da je dokumentacija u redu, izdaje se potvrda da objekat može da se evidentira, a ta potvrda se prosleđuje katastru, koji potom upisuje objekat i vlasništvo. Ovo rešenje smatram veoma problematičnim, jer potvrda predstavlja upravnu radnju, a ne upravni akt. Na takvu potvrdu ne postoji pravo žalbe, a čak je upitno da li je uopšte predviđen delotvoran prigovor."
Kako dodaje, time se onemogućava kontrola odluke od strane višeg organa. Dodatno, katastar ima obavezu da ove potvrde sprovede pre svih ranije podnetih zahteva, što otvara pitanje preskakanja redosleda i pravne sigurnosti.
"Ovakva rešenja mogu ozbiljno da ugroze imovinska prava. Svako ugrožavanje imovine u praksi dovodi do sudskih sporova, koji kod nas traju dugo i dodatno opterećuju sudove. Na taj način se ne dolazi do rešenja problema, već se stvaraju novi."
Prema njenom mišljenju, ovim modelom nije rešen sistemski problem nelegalne gradnje, a razlog je, kako kaže, to što su na ovaj način praktično abolirani oni koji su nelegalno gradili, iako je nelegalna gradnja krivično delo.
"Država im sada omogućava upis, evidenciju i promet nelegalno izgrađenih objekata, čime se šalje poruka da se kršenje zakona isplati. Krivične sankcije treba da imaju i preventivnu funkciju, ali ovakva praksa pokazuje da će država uvek naknadno ‘rešavati’ posledice. Sa legalizacijom se počelo još 1997. godine, zatim 2003, 2009, 2015, 2019. i sada ponovo, dok je nelegalna gradnja kao krivično delo uvedena još 2003. godine, ali se ta odredba u praksi nije primenjivala."
Kaže i da se u ovom slučaju zapravo ne radi o legalizaciji, jer prava legalizacija podrazumeva proveru da li objekat ispunjava sve uslove koji bi važili da je građevinska dozvola pribavljena pre početka gradnje – od urbanističkih i imovinsko-pravnih, do bezbednosnih, statičkih, protivpožarnih i drugih tehničkih kriterijuma.
"U ranijim postupcima legalizacije svi ti elementi su se ispitivali, a objekat je tek nakon toga dobijao pravni status i mogao da se upiše u katastar i učestvuje u pravnom prometu. Danas se ti uslovi sve više snižavaju, a ovaj postupak se svodi isključivo na evidenciju. Država samo konstatuje da objekat postoji i da je neko njegov vlasnik, bez ikakve garancije u pogledu bezbednosti ili zakonitosti gradnje", zaključuje Mihailović.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Srbija
Novinari N1 među učesnicima mitinga SNS: Od regrutovanja do isplate dnevnice
22.03.2026.•
8
Nekoliko dana pred miting Srpske napredne stranke (SNS), redakciji N1 javio se izvor kome je ponuđeno da dođe na skup u Beogradskoj areni.
Evropske demokrate: Vučić produbljuje odnose s Moskvom, dok koristi fondove EU
22.03.2026.•
7
Evropska demokratska partija (EDP) saopštila je da predsednik Srbije Aleksandar Vučić produbljuje veze s Moskvom, dok u isto vreme koristi fondove EU.
Bosutske šume stavljene pod zaštitu
22.03.2026.•
1
Vlada Srbije usvojila je Uredbu o proglašenju Specijalnog rezervata prirode Bosutske šume, čime je ovo područje stavljeno pod zaštitu kao prirodno dobro od izuzetnog značaja.
Privedena dvojica studenata iz Novog Pazara, određeno im policijsko zadržavanje
22.03.2026.•
5
Policija je danas privela dvojicu studenata iz Novog Pazara, a studenti i građani okupili su se tokom popodneva ispred uprave policije.
BIRODI: Na mitingu u Areni Vučić kršio Ustav i preporuke ODIHR-a
22.03.2026.•
14
Na mitingu Srpske napredne stranke u "Beogradskoj Areni" član te stranke Aleksandar Vučić je više puta oslovljen i predstavljen kao predsednik Republike.
Prijavljivanje za upis budućih prvaka preko eUprave počinje u ponedeljak
22.03.2026.•
0
Zakazivanje termina za testiranje i upis dece u prvi razred osnovne škole počinje u ponedeljak, 23. marta, na portalu eUprava, a roditeljima će usluga biti dostupna do 31. maja.
Država predložila novu uredbu o podsticajima za reciklere, oni najavili zatvaranje firmi
22.03.2026.•
1
Vlada Srbije početkom marta predstavila je reciklerima u Radnoj grupi Nacrt Uredbe o vrsti, kriterijumima, visini, uslovima i načinu dodele podsticajnih sredstava operatorima koji vrše ponovnu upotrebu otpada.
Politikolog Gogić: Srbija se više ništa ne pita na Kosovu
22.03.2026.•
15
Beograd više ne može da utiče ni na šta na Kosovu i dogovor o primeni Zakona o strancima je spasavanje onoga što se spasti može, izjavio je politikolog Ognjen Gogić u serijalu Kvaka 23 agencije FoNet.
Najavljeni data centri i superkompjuteri u Srbiji: Može li trenutna energetska mreža to da izdrži
22.03.2026.•
19
Dok predstavnici vlasti najavljuju ubrzani razvoj veštačke inteligencije, robotike i dolazak novih superkompjutera, Srbija u tu trku ulazi sa energetskim sistemom koji već sada jedva zadovoljava domaće potrebe.
Glamočić: Za poljoprivrednike će cena goria biti najviše 184 dinara, biće povećan povrat akciza
22.03.2026.•
1
Ministar poljoprivrede Dragan Glamočić rekao je da čak i ako cena goriva bude rasla, za poljoprivrednike će maksimalno biti 184 dinara, i dodao da će povraćaj akciza biti povećan sa 50 na 57,64 dinara.
Predsednica nemačke AfD: Prijem u EU sada nije u interesu ni Srbije, ni Nemačke, ni Evrope
22.03.2026.•
25
Predsednica stranke Alternativa za Nemačku (AfD) Alis Vajdel ocenila je da "prenagljen ili bezuslovan prijem u Evropsku uniju trenutno ne bi bio u interesu ni Srbije, ni Nemačke, ni Evrope.
AMSS: Očekuje se pojačan saobraćaj, apel na vozače da paze na motocikliste i bicikliste
22.03.2026.•
0
Na putevima u Srbiji danas se očekuje pojačan intenzitet saobraćaja, saopštio je Auto-moto savez Srbije (AMSS).
Pošta prodaje 47 rashodovanih vozila: Ne mogu se kupiti pojedinačno, početna cena je 3,1 milion dinara
22.03.2026.•
3
Javlja licitacija na kojoj će biti ponuđeno 47 rashodovanih vozila Pošte Srbije održaće se u utorak, 31. marta u Beogradu, Ugrinovačka 210b
Da je sutra referendum za ulazak Srbije u EU - evo kako bi građani glasali
22.03.2026.•
78
U slučaju referenduma o članstvu Srbije u EU, među ispitanicima koji su se izjasnili da bi izašli na referendum (85,3 odsto uzorka), većina njih (41,6) bi glasala za članstvo Srbije.
U Srbiju se vratilo ukupno 300 medicinara: "Dolaze u velikom broju"
22.03.2026.•
41
Ministarstvo zdravlja navodi da je nastavljen povratak zdravstvenih radnika u Srbiju i da se preko Kancelarije za saradnju sa dijasporom u našu zemlju vratilo još 14 medicinskih radnika.
Ruski ministar u Beogradu: Zbog prethodne posete Ursula fon der Lajen otkazala susret sa Vučevićem
21.03.2026.•
42
"Srbija će biti uz Rusiju", poruka je zvaničnika Beograda dan nakon što su Sjedinjene Države upozorile na ulogu Rusije u destabilizaciji Zapadnog Balkana.
DNEVNI KVIZ: Deset pitanja - šta još znate
21.03.2026.•
16
Novi 021.rs dnevni kviz stiže da vas razonodi.
MUP: Na skupu SNS oko 70.000 građana - u "Beogradskoj areni" i oko nje
21.03.2026.•
87
Predizborni miting "Za Srbiju, za našu porodicu" Srpske napredne stranke (SNS) održan je u Beogradskoj areni, a počeo je oko 16 časova muzičkim programom u kojem su nastupali uglavnom izvođači narodne muzike.
Šabić: Oduzimanje novca od donacija studentima još jedan primer nezakonitog postupanja policije
21.03.2026.•
10
Advokat Rodoljub Šabić ocenio je da slučaj u kom je policija od studenata zaplenila oko dva miliona dinara predstavlja još jedan u sve dužem spisku zabrinjavajućih primera nezakonitog postupanja policije.
Profesor Šumarskog fakulteta: Na vreme početi nabavku drvnog peleta
21.03.2026.•
2
Profesor na Šumarskom fakultetu Branko Glavonjić poručio je građanima da na vreme počnu sa nabavkom drvnog peleta tokom cele godine i da kupovinu rasporede po mesecima, kako bi se troškovi ravnomernije rasporedili.
Komentari 32
@Dule
Dule
Poreski obveznik
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar