Pošta Srbije i JP "Stara planina" prelaze u status društava sa ograničenom odgovornošću

Javno preduzeće "Pošta Srbije" i javno preduzeće za razvoj planinskog turizma "Stara planina" preći će u status društva sa ograničenom odgovornošću - DOO.
Pošta Srbije i JP "Stara planina" prelaze u status društava sa ograničenom odgovornošću
Foto: 021.rs
Sa ova dva javna preduzeća, to čini ukupno 12 javnih preduzeća na listi za koje je vlada Srbije napisala predlog odluke o promeni pravne forme, preneo je portal N1.
Osim ta dva, to su i JP za skloništa iz Beograda, JP Nuklearni objekti Srbije iz Vinče, Nacionalni park Tara, Srbijašume, Srbijavode, Putevi Srbije, Službeni glasnik, Skijališta Srbije, Nacionalni park Fruška gora i Nacionalni park Đerdap.
Kako se navodi, Pošta Srbije spada među najveće poslodavce u Srbiji - od svih javnih preduzeća u Srbiji ima najveći broj zaposlenih - 14.032.
Pošta je u 2024. godini imala poslovne prihode od 293,13 miliona evra i ostvarenu dobit od 17,97 miliona evra.
 
JP za razvoj planinskog turizma "Stara planina" ima 13 zaposlenih, poslovne prihode u 2024. od 842.738 evra, dok je osnovni kapital koji će biti upisan i kao kapital doo - 3,13 milijardi dinara.
 
Kako je ranije navedeno u odluci Vlade, Javno preduzeće nastavlja da posluje kao doo i prestaje da posluje kao javno preduzeće;
 
DOO nastavlja da obavlja delatnost JP na isti način kao i JP pre promene pravne forme.
 
DOO nastavlja da bude vlasnik celokupne imovine javnog preduzeća i dužnik svih njegovih obaveza.
 
Sudski i drugi postupci koji se vode u ime, odnosno protiv JP, nastavljaju se u ime, odnosno protiv DOO.
 
Kako se navodi, svi ugovori koje je Javno preduzeće punovažno zaključilo do dana registracije promene pravne forme, ostaju na snazi i DOO nastavlja da bude ugovorna strana u tim ugovorima, bez upotrebe zaključenja posebnih aneksa.
 
Što znači da se osnovni kapital JP konvertuje se u udele DOO.
 
U svih sedam odluka kao jedini, stoprocentni vlasnik DOO, upisuje se - Republika Srbija.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

  • Jana Dušan

    08.08.2025 15:39
    Nije nego, deo 4
    Promena forme u d.o.o. olakšava kasnije otuđenje delova preduzeća ili imovine, bez transparentnih javnih tendera. Iako se zakonom garantuje zaštita javne svojine, kritičari strahuju da to može biti zaobiđeno.
    * Smanjena javna kontrola: Zbog autentičnog tumačenja zakona, obim dostupnih podataka o radu ovih preduzeća može se smanjiti. To otežava javni uvid u finansije, ugovore i odluke menadžmenta, što je direktna posledica manjka transparentnosti.
    Praktični primer: EPS
    Transformacija EPS-a (Elektroprivrede Srbije) u akcionarsko društvo je često spominjan primer. Iako je promena imala za cilj uvođenje profesionalnijeg korporativnog upravljanja, kritičari ukazuju na to da se politički uticaj nije smanjio. Smanjena je i obaveza prijavljivanja imovine direktora, što je izazvalo brojne polemike u javnosti.
    Transformacija JP u d.o.o. u Srbiji predstavlja kompleksan proces. Iako teoretski cilja na efikasnije i profesionalnije upravljanje, postoje realni strahovi da bi se nedostatak transparentnosti i politički uticaj mogli nastaviti, što bi u konačnici moglo da rezultira manjom odgovornošću i većim rizikom od zloupotrebe javnih resursa.
  • Jana Dušan

    08.08.2025 15:33
    Nije nego, deo 3

    Negativne posledice i rizici
    Iako transformacija ima za cilj modernizaciju, neki od ključnih rizika i negativnih posledica koje se pominju u javnosti uključuju:
    * Netransparentnost poslovanja: Jedna od najvećih zamerki je potencijalni pad transparentnosti. Prema novim propisima, rukovodioci transformisanih preduzeća, kao što su EPS, više nisu u obavezi da prijavljuju svoju imovinu i prihode Agenciji za sprečavanje korupcije. Smanjena obaveza javnog izveštavanja može dovesti do manje kontrole i veće mogućnosti za zloupotrebe javnih resursa.
    * Politički uticaj: Iako se menja pravna forma, i dalje postoji strah da će se zadržati politički uticaj na poslovanje. U d.o.o. sa 100% državnog vlasništva, politički predstavnici i dalje imaju glavnu reč u biranju direktora i nadzornih odbora. Ovo stvara rizik od nastavka prakse zapošljavanja kadrova po političkoj liniji, a ne na osnovu stručnosti.
    * Privatizacija "na mala vrata": Postoji zabrinutost da je ova transformacija prvi korak ka tihoj privatizaciji javnih resursa.
  • Jana Dušan

    08.08.2025 15:31
    Nije nego, deo 2
    * Upravljanje: Upravljanje DOO je regulisano osnivačkim aktom i statutom društva. Odluke donose vlasnici udela (članovi društva) ili direktor/uprava koju oni postave, a cilj je efikasno i profitabilno poslovanje.
    * Odgovornost: Ključna karakteristika DOO je ograničena odgovornost. Vlasnici odgovaraju za obaveze društva samo do visine svog uloga. Imovina DOO je odvojena od privatne imovine vlasnika. Proces transformacije javnih preduzeća (JP) u Srbiji u privredna društva, najčešće u društva sa ograničenom odgovornošću (d.o.o.) ili akcionarska društva (A.D.), predstavlja značajnu promenu u upravljanju državnom imovinom. Ova transformacija se sprovodi na osnovu Zakona o upravljanju privrednim društvima koja su u vlasništvu Republike Srbije. Iako je cilj povećanje efikasnosti i transparentnosti, u javnosti postoje brojne debate o negativnim posledicama.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija

Kamioni na Batrovcima čekaju četiri sata

Teretna vozila na graničnom prelazu Batrovci ka Hrvatskoj čekaju na izlazu iz Srbije oko četiri sata, dok se na prelazu Horgoš ka Mađarskoj zadržavaju duplo kraće, saopštio je Auto-moto savez Srbije (AMSS).