Pošta Srbije i JP "Stara planina" prelaze u status društava sa ograničenom odgovornošću

Javno preduzeće "Pošta Srbije" i javno preduzeće za razvoj planinskog turizma "Stara planina" preći će u status društva sa ograničenom odgovornošću - DOO.
Pošta Srbije i JP "Stara planina" prelaze u status društava sa ograničenom odgovornošću
Foto: 021.rs
Sa ova dva javna preduzeća, to čini ukupno 12 javnih preduzeća na listi za koje je vlada Srbije napisala predlog odluke o promeni pravne forme, preneo je portal N1.
Osim ta dva, to su i JP za skloništa iz Beograda, JP Nuklearni objekti Srbije iz Vinče, Nacionalni park Tara, Srbijašume, Srbijavode, Putevi Srbije, Službeni glasnik, Skijališta Srbije, Nacionalni park Fruška gora i Nacionalni park Đerdap.
Kako se navodi, Pošta Srbije spada među najveće poslodavce u Srbiji - od svih javnih preduzeća u Srbiji ima najveći broj zaposlenih - 14.032.
Pošta je u 2024. godini imala poslovne prihode od 293,13 miliona evra i ostvarenu dobit od 17,97 miliona evra.
 
JP za razvoj planinskog turizma "Stara planina" ima 13 zaposlenih, poslovne prihode u 2024. od 842.738 evra, dok je osnovni kapital koji će biti upisan i kao kapital doo - 3,13 milijardi dinara.
 
Kako je ranije navedeno u odluci Vlade, Javno preduzeće nastavlja da posluje kao doo i prestaje da posluje kao javno preduzeće;
 
DOO nastavlja da obavlja delatnost JP na isti način kao i JP pre promene pravne forme.
 
DOO nastavlja da bude vlasnik celokupne imovine javnog preduzeća i dužnik svih njegovih obaveza.
 
Sudski i drugi postupci koji se vode u ime, odnosno protiv JP, nastavljaju se u ime, odnosno protiv DOO.
 
Kako se navodi, svi ugovori koje je Javno preduzeće punovažno zaključilo do dana registracije promene pravne forme, ostaju na snazi i DOO nastavlja da bude ugovorna strana u tim ugovorima, bez upotrebe zaključenja posebnih aneksa.
 
Što znači da se osnovni kapital JP konvertuje se u udele DOO.
 
U svih sedam odluka kao jedini, stoprocentni vlasnik DOO, upisuje se - Republika Srbija.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
  • Jana Dušan

    08.08.2025 15:39
    Nije nego, deo 4
    Promena forme u d.o.o. olakšava kasnije otuđenje delova preduzeća ili imovine, bez transparentnih javnih tendera. Iako se zakonom garantuje zaštita javne svojine, kritičari strahuju da to može biti zaobiđeno.
    * Smanjena javna kontrola: Zbog autentičnog tumačenja zakona, obim dostupnih podataka o radu ovih preduzeća može se smanjiti. To otežava javni uvid u finansije, ugovore i odluke menadžmenta, što je direktna posledica manjka transparentnosti.
    Praktični primer: EPS
    Transformacija EPS-a (Elektroprivrede Srbije) u akcionarsko društvo je često spominjan primer. Iako je promena imala za cilj uvođenje profesionalnijeg korporativnog upravljanja, kritičari ukazuju na to da se politički uticaj nije smanjio. Smanjena je i obaveza prijavljivanja imovine direktora, što je izazvalo brojne polemike u javnosti.
    Transformacija JP u d.o.o. u Srbiji predstavlja kompleksan proces. Iako teoretski cilja na efikasnije i profesionalnije upravljanje, postoje realni strahovi da bi se nedostatak transparentnosti i politički uticaj mogli nastaviti, što bi u konačnici moglo da rezultira manjom odgovornošću i većim rizikom od zloupotrebe javnih resursa.
  • Jana Dušan

    08.08.2025 15:33
    Nije nego, deo 3

    Negativne posledice i rizici
    Iako transformacija ima za cilj modernizaciju, neki od ključnih rizika i negativnih posledica koje se pominju u javnosti uključuju:
    * Netransparentnost poslovanja: Jedna od najvećih zamerki je potencijalni pad transparentnosti. Prema novim propisima, rukovodioci transformisanih preduzeća, kao što su EPS, više nisu u obavezi da prijavljuju svoju imovinu i prihode Agenciji za sprečavanje korupcije. Smanjena obaveza javnog izveštavanja može dovesti do manje kontrole i veće mogućnosti za zloupotrebe javnih resursa.
    * Politički uticaj: Iako se menja pravna forma, i dalje postoji strah da će se zadržati politički uticaj na poslovanje. U d.o.o. sa 100% državnog vlasništva, politički predstavnici i dalje imaju glavnu reč u biranju direktora i nadzornih odbora. Ovo stvara rizik od nastavka prakse zapošljavanja kadrova po političkoj liniji, a ne na osnovu stručnosti.
    * Privatizacija "na mala vrata": Postoji zabrinutost da je ova transformacija prvi korak ka tihoj privatizaciji javnih resursa.
  • Jana Dušan

    08.08.2025 15:31
    Nije nego, deo 2
    * Upravljanje: Upravljanje DOO je regulisano osnivačkim aktom i statutom društva. Odluke donose vlasnici udela (članovi društva) ili direktor/uprava koju oni postave, a cilj je efikasno i profitabilno poslovanje.
    * Odgovornost: Ključna karakteristika DOO je ograničena odgovornost. Vlasnici odgovaraju za obaveze društva samo do visine svog uloga. Imovina DOO je odvojena od privatne imovine vlasnika. Proces transformacije javnih preduzeća (JP) u Srbiji u privredna društva, najčešće u društva sa ograničenom odgovornošću (d.o.o.) ili akcionarska društva (A.D.), predstavlja značajnu promenu u upravljanju državnom imovinom. Ova transformacija se sprovodi na osnovu Zakona o upravljanju privrednim društvima koja su u vlasništvu Republike Srbije. Iako je cilj povećanje efikasnosti i transparentnosti, u javnosti postoje brojne debate o negativnim posledicama.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija