Profesor na Saobraćajnom fakultetu
Krsta Lipovac objasnio je za
N1 kako upravljači puta treba da se bave
"crnim tačkama" koje dovode do saobraćajnih nesreća.
"Radari će pored merenja brzine, omogućiti kontrolu i drugih prekršaja, što je i važnije. To je prekršaj korišćenja mobilnog telefona, nekorišćenja sigurnosnog pojasa, vožnja neregistrovanog vozila. To će biti ozbiljni pomaci", objasnio je Lipovac za N1.
Podsećamo, u Srbiji je u toku postavljanje novih, takozvanih "super radara", odnosno savremenih uređaja za automatsko merenje brzine, koji beleže i druge saobraćajne prekršaje.
Ako vas zanima spisak svih lokacija na kojima su super radari postavljeni, možete to pročitati
OVDE.
Stručnjak se za N1 osvrnuo i na to na kojim lokacijama "super radari" treba da se postave, a na kojim nisu potrebni.
"Most na Adi i slične deonice oko kojih nema naselja, zgrada, tamo je ograničenje 80 kilometara na sat. Ukoliko policajci budu koristili takve deonice, koje po zakonu ne mogu da se tumače kao naselja, to će biti promašaj i samo će iritirati", objasnio je on.
Šta su "crne tačke"?
Uprkos velikom broju saobraćajnih nezgoda, kako tvrdi N1, koje se najčešće dešavaju na raskrsnicama i kružnim tokovima - uključujući Slaviju, Autokomandu, kružni tok kod Ušća, Brankov i Pančevački most, Gazelu i Mostarsku petlju - nadležni nisu uspeli da reše problem, iako broj poginulih u tim udesima nije veliki.
Lipovac objašnjava i da su "crne tačke" mesta gde se u prethodne tri godine desila makar jedna saobraćajna nezgoda sa poginulim licem.
"Upravljanje crnim tačkama je najbrži način smanjenja smrtnosti na putu. Zato su tačke gde dolazi do manjih nezgode - tačke sa nagomilavanjem saobraćajnih nezgoda i najznačajnija mesta su ona gde zbog lokalnih faktora neko gine. Upravljenje crnim tačkama znači precizno vođenje evidencije gde se događaju, proveriti da li se to događa zbog lokalnih faktora rizika, to jest, elemenata puta. Ta mesta dolaze na rang listi na prvo mesto i njih treba rešavati", objasnio je profesor na Saobraćajnom fakultetu.
Uz to, on je naveo i lokalne, beogradske primere ovoga te je naveo ulicu koja ide sa Banovog brda, preko Hipodroma, ka Mostu na Adi, kao i put koji vodi od Pupinovog mosta ka Pančevu gde je do sada bilo po tri saobraćajne nezgode sa poginulim licima, tvrdi profesor.
"Upravljač puta treba da periodično analizira i napravi svoju rang listu crnih tačaka i da jednu po jednu rešava. Lokalna samouprava je dužna da istraži, naruči, projekat identifikacija, napravi rang listu i rešava crne tačke. Državni put je dužan da na tri godine vrši mapiranje rizika i identifikaciju crnih tačaka. Kad se identifikuju, kreće se u rešavanje, pa detaljna analiza svih saobraćajnih nesreća na toj lokalciji, provera zašto se desile i ide se na rešenja. Odgovornost je da se prati da li su mere dale rezultate. Rešenje za Slaviju je nivelisanje puta", zaključuje profesor Lipovac.
OGLASI RADNO MESTO! Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar