Mogu li se preispitati Vučićeva pomilovanja: Advokat Tintor upozorava da treba biti oprezan

Kada je napokon objavljen konačan spisak pomilovanih i aboliranih, poslednjeg dana mandata Aleksandra Vučića na mestu predsednika Srbije, mnogima je postalo jasno zašto ta imena ranije nisu saopštena.
Mogu li se preispitati Vučićeva pomilovanja: Advokat Tintor upozorava da treba biti oprezan
Foto: Screenshot (Insajder)
Gaženje studenata i starca od 90 godina na blokadama, nasilje, korupcija, požar u Namenskoj – samo su neki od krivičnih dela koja neće dobiti zadovoljenje pravde jer je bivši predsednik svojim potpisom pomilovao odgovorne. 
 
Advokat Jugoslav Tintor ocenjuje za Insajder da institut pomilovanja, koji bi trebalo da se primenjuje izuzetno i u pojedinačnim slučajevima, može da potkopa dva temeljna principa demokratskog društva - jednakost građana pred zakonom i podelu vlasti. 
Upozorava da se institut pomilovanja i oslobađanja od krivičnog gonjenja ne može primenjivati bez jasnih kriterijuma i obrazloženja.
 
"Vi u tom jednom izuzetnom slučaju morate da imate neko razumno objašnjenje, morate da imate neki rezon kojim ste se rukovodili da biste opravdali takvu svoju odluku. U suprotnom, vi vršite neko pravo koje vam je povereno, protivno cilju zbog kog vam je dato, i vi praktično zloupotrebljavate tu moć."
Tintor ocenjuje da se pitanje pomilovanja mistifikuje, iako zakon koji uređuje tu oblast ima svega dvadesetak članova i ne propisuje detaljno celokupnu proceduru.
 
Ukazuje na obim ovlašćenja predsednika u slučaju oslobađanja od krivičnog gonjenja: takvom odlukom predsednik može da zaustavi postupak pre nego što se utvrdi da li je neko kriv, bez obzira na to što su u postupak uključeni tužilaštvo i sudovi u više instanci.
 
"Vi u pojedinačnom slučaju kažete čitavom pravosuđu, u dve ili tri sudske instance, tužiocu, svima: 'Ovde ja odlučujem.' U ovom slučaju neće ni da se vodi postupak, niti da se utvrđuje da li je neko kriv, jer je tako moja volja."
Zbog toga je, kako navodi, skloniji tome da se pomilovanje koristi kao krajnja mera, nakon što je krivica utvrđena i sankcija izrečena - na primer, u slučaju pojedinca koji oboli od teške bolesti ili postoje drugi razlozi koji opravdavaju čin milosti.
 
Tintor upozorava da bi preispitivanje pravosnažnih odluka zbog spornih pomilovanja moglo da ugrozi osnovne principe krivičnog procesnog prava, među kojima je pravilo da se pravosnažna odluka ne može izmeniti na štetu okrivljenog.
 
"To je abeceda krivičnog procesnog prava. Ne mogu, kao neko ko se bavi ovim poslom 25 godina, da podržim, koliko god to bilo društveno opravdano, da se sve to dovede u pitanje, preispita i šta ja znam, time bi urušili taj jedan drugi princip koji nam opet omogućava da živimo u okvirima jednog društva u kome pravosuđe funkcioniše na principima", kaže Tintor.
 
On navodi da su se pojavile teze da bi Ustavni sud, ukoliko utvrdi nesaglasnost odluke sa Ustavom ili njenu ništavost, mogao da je stavi van snage i da se takva odluka primeni i na pravosnažne sudske presude. Tintor ocenjuje da je takvo rešenje teorijski zamislivo, ali ističe da se mora voditi računa o pravima okrivljenih.
 
"Mi advokati i u tom vremenu moramo da mislimo o pravima okrivljenog, jer sutra taj okrivljeni može biti neko od nas. Ako ste vi sutra taj okrivljeni, ja moram jednako biti spreman da zaštitim i vaša prava, isto onako kao što sam bio spreman i pre godinu dana da štitim prava, dakle, i građana i studenata kojima su ta prava bila potpuno dovedena u pitanje."
 
Tintor smatra da bi odluke o pomilovanju trebalo preispitivati oprezno, jer zakon predviđa različite procedure za oslobađanje od krivičnog gonjenja i pomilovanje. Upozorava da izostanak određenog prethodnog koraka ne znači nužno da je odluka ništava, ali i da pravnici o tome nemaju jedinstven stav.
 
On smatra da bi trebalo pronaći način da se pitanje pomilovanja vrati u zakonske okvire i obezbedi jednakost građana pred zakonom, ali upozorava da poništavanje pojedinačnih odluka ne sme da postane novi način zadiranja izvršne ili zakonodavne vlasti u sudsku vlast.
 
"Ja ne mislim da je Severna Makedonija baš neki regionalni primer da bi mi trebali sad, čim nešto čujemo, ajmo mi to da primenimo, i nisam neko ko bi podržao to rešenje, jer na taj način opet zakonodavac ide i zadire u nešto što je suštinski sudska vlast."
 
On upozorava da bi intervencije zakonodavca u pojedinačne sudske odluke mogle da dovedu do novog haosa i dodatno potkopaju pravnu državu.
 
"Nemojmo da generišemo haos", poručuje Tintor.
 
On smatra da bi bilo veoma teško pojedinačno izdvojiti neke od slučajeva pomilovanja, jer bi to otvorilo pitanje po kojim kriterijumima bi se odlučivalo ko može da bude izuzet, a ko ne. 
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija