Najavljeni data centri i superkompjuteri u Srbiji: Može li trenutna energetska mreža to da izdrži

Dok predstavnici vlasti najavljuju ubrzani razvoj veštačke inteligencije, robotike i dolazak novih superkompjutera, Srbija u tu trku ulazi sa energetskim sistemom koji već sada jedva zadovoljava domaće potrebe.
Najavljeni data centri i superkompjuteri u Srbiji: Može li trenutna energetska mreža to da izdrži
Foto: Pixabay
Struja se uvozi, postrojenja su zastarela, a kolapsi mreže tokom ekstremnih vremenskih uslova pokazuju koliko je sama infrastruktura krhka, piše Insajder.
 
Istovremeno, globalna iskustva upozoravaju da data centri i AI tehnologije dramatično povećavaju potrošnju električne energije, što otvara ključna pitanja - da li digitalna strategija ima realnu energetsku osnovu ili Srbija rizikuje da ambiciozne planove gradi na nestabilnoj mreži i što je još važnije - kakav će to uticaj imati na život običnih građana?
 
U trku za razvoj veštačke inteligencije, pored velikih zemalja i globalnih korporacija, sada se uključuje i Srbija. Iako se u javnosti i ranije pominjao razvoj velikog jezičkog modela za srpski jezik, projekat je formalno ozvaničen Nacionalnom strategijom "Srbija 2030 - 2035", koju je nedavno predstavio predsednik Srbije Aleksandar Vučić.
Kako je rekao, strategija predstavlja "skok u budućnost", sa posebnim akcentom na razvoj veštačke inteligencije i humanoidnih robota za višestruke namene - čak hiljadu njih. Pored toga, Srbija planira da razvije i "pse robote", takođe za višestruke namene. Čak deset hiljada njih.
 
"Zato smo morali da napravimo plan koji se pre svega oslanja na veštačku inteligenciju, koji se oslanja na data centre i infrastrukturu za veštačku inteligenciju", rekao je Vučić na predstavljanju Strategije 7. marta.
 
U Srbiji, konkretno u Kragujevcu, od 2019. godine postoji Državni data centar ukupne površine od oko 14.000 metara kvadratnih. U njemu se čuvaju podaci svih građana i privrede, ali i komercijalnih korisnika. Upravo tu se nalazi takozvana "Nacionalna platforma za veštačku inteligenciju" koju čini superkompjuter "poslednje generacije".
Međutim, Nacionalna strategija, predviđa izgradnju još dva državna data centra - u Novom Sadu i Nišu. Konkretni koraci su već preduzeti, s obzirom da je 11. marta održan sastanak gradonačelnika Novog Sada Žarka Mićina i direktora Kancelarije za IT i eUpravu Mihaila Jovanovića. Na sastanku su razmatrane potencijalne lokacije za izgradnju data centra.
 
"Državni data centar u Kragujevcu već danas predstavlja najbezbednije mesto za čuvanje i obradu podataka u regionu i jedan je od ključnih stubova digitalne transformacije Srbije. U narednom periodu sledi značajno proširenje kapaciteta tog centra, što će omogućiti dodatni prostor za čuvanje i obradu podataka kako domaćih institucija, tako i globalnih kompanija", rekao je direktor Kancelarije za IT i eUpravu.
 
Pored toga, prema najavama zvaničnika, u aprilu bi u rad trebalo da se pusti drugi superkompjuter, a do kraja godine da se nabavi i treći.
 
Kakva je energetska infrastruktura u Srbiji?
 
Međutim, ono što se slučajno ili namerno izostavlja u priči o tehnološkom napretku Srbije jeste količina struje koja se za to troši.
 
 
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović izjavila je u maju prošle godine da Data centar u Kragujevcu troši oko 0,35 odsto ukupne električne energije u Srbiji. U pitanju je velika količina energije koja odlazi na samo jednu "tačku na mapi".
 
Stručnjak za energetiku Željko Marković rekao je ranije za Insajder da data centri koji su do sada izgrađeni u Srbiji i dalje "nisu tako velikih snaga", ali da je pitanje dana kada će krenuti izgradnja data centra čija će snaga biti nekoliko stotina megavata.
 
"Stoga će Srbiji biti neophodna višestruka strategija za rešavanje svih rizika po pitanju priključenja ovako velikih data centara, počevši od proizvodnje električne energije za njihovo napajanje, preko proširenja prenosne i distributivne mreže, pa sve do strategija upravljanja opterećenjima kako bi se obezbedilo efikasno funkcionisanje elektroenergetskog sistema", ocenio je Marković.
 
Izgradnja još dva data centara i puštanje u rad još dva superkompjutera neumitno bi povećalo potrošnju električne energije, a Srbija u tu trku ulazi sa energetskim sistemom koji već sada jedva zadovoljava domaće potrebe. Prema podacima Agencije za energetiku Republike Srbije (AERS), uvoz struje za 2024. godinu porastao je 15 odsto, dok je domaća proizvodnja pala 6,7 odsto, a potrošnja porasla 2,7 odsto u odnosu na 2023. godinu.
 
Da je infrastruktura zastarela videlo se i početkom januara ove godine kada je Srbiju pogodilo jedno od težih zimskih nevremena u poslednjih nekoliko godina. Obilne snežne padavine, ledena kiša i ekstremno niske temperature paralisale su veći deo zemlje, ostavljajući desetine hiljada domaćinstava danima bez struje i vode, a vanredna situacija proglašena je u 11 opština i gradova.
 
Zastareo sistem i prebrz digitalni razvoj
 
Stručnjak za energetiku Milun Babić ocenjuje za Insajder da postojeći elektroenergetski sistem u Srbiji može kratkoročno da podrži nove velike potrošače, poput data centara i superkompjutera, ali upozorava da dugoročna održivost ostaje neizvesna.
 
Babić ističe da su domaće elektrane, posebno termoelektrane, u lošem stanju i da su "veoma stare", zbog čega je pitanje koliko dugo će moći da izdrže povećano opterećenje sistema.
 
Naglašava da problem nije samo u proizvodnji električne energije, već i u sistemu njenog prenosa.
 
"Pitanje je da li ovi dalekovodi mogu da izdrže toliku snagu koju povlače superkompjuteri i data centri. Kada se povlači veća snaga, onda raste i struja koja protiče kroz kablove, a pojačana struja, odnosno visoka struja, veoma zagreva kablove. Ako su oni stari, a naš sistem je prilično star, onda će se vrlo brzo istopiti ili pregoreti", kaže Babić.
 
 
Važnost stabilne energetske infrastrukture izdvaja i direktor organizacije Data Science Conference Aleksandar Linc Đorđević. Kako kaže, to je jedan od ključnih faktora za razvoj veštačke inteligencije.
 
"Ako nemamo kontinuirano stabilnu energiju, to zaista jeste veliki problem, jer u slučaju pada napona čitav sistem može da prestane da radi", rekao je on.
 
Ipak, napominje da se energetska infrastruktura "po pravilu sporije razvija od digitalne", te da izgradnja data centara, obično "traje dve do tri godine", dok je za razvoj energetske infrastrukture potrebno znatno više vremena.
 
"Energetska infrastruktura često zahteva između pet i sedam godina da bi se razvila kako treba, zbog čega ona sporije prati razvoj digitalnih kapaciteta", rekao je Đorđević.
Dugoročno planiranje umesto ad hok rešenja
 
Stručnjak za energetiku Milun Babić dodaje da stabilnost napajanja zavisi od kontinuirane proizvodnje energije i kapaciteta sistema da odgovori na rast potrošnje, ali upozorava da se energetski projekti u Srbiji "često pokreću bez dugoročnog planiranja".
 
"Energetika je veoma suptilna oblast koja zahteva dugoročno planiranje i kvalitetne ljude koji upravljaju sistemom. Međutim, kod nas mladi stručnjaci često odlaze iz elektroenergetskog sektora, između ostalog zbog lošijih uslova rada i plata", navodi Babić.
 
Važnost strateškog planiranja u razvoju energetike naglašava i direktor organizacije Data Science Conference Aleksandar Linc Đorđević. On ocenjuje da za sada ne vidi dovoljno jasno definisanu strategiju razvoja energetskog sistema koja bi pratila ubrzani razvoj digitalne infrastrukture.
 
"Mislim da o tome mora strateški da se razmišlja, ali u ovom trenutku ne vidim da postoji jasan plan razvoja", rekao je Đorđević.
 
Dodaje i da će u dugoročnom razvoju energetike važnu ulogu imati i novi izvori energije, uključujući nuklearnu energiju, koja bi mogla da obezbedi stabilnu proizvodnju potrebnu za velike tehnološke sisteme.
 
"Razvoj je moguć i postoje dobri kapaciteti, ali brzina razvoja infrastrukture u velikoj meri zavisi od energetskog sistema i njegove sposobnosti da prati ili čak nadmaši tempo razvoja IT sektora", zaključio je Đorđević.
 
Ceo tekst Insajdera čitajte OVDE.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

  • Storno

    22.03.2026 13:00
    Povratak prirodi
    Rešenje je u tome da se vratimo u prirodu a ne da trošimo što više struje. Nadam se da će studenti promeniti i Srbiju i svet i da ćemo se osim bicklima vratiti i prirodnom načinu života te da nam neće trebati mi kompjuteri ni struja. Sada kada nestaje nafte ne smemo propustiti priliku za napuštanje moderne civilizacije i povratak u anacionalne plemenske zajednice bez religije k imovine u kojima ćemo biti slobodni i sretni.
  • Suplja vremena

    22.03.2026 12:58
    Nije vazno znanje ako si GLAVN
    Naravno da ne moze! Ali prepametni , koji nikad nije pred zakonom odgovarao za svoje stetne odluke i postupke, i sad je prepametan, mada mu je znanje o tome nisko, ili ga uopste nema.
  • Слободан

    22.03.2026 12:55
    Ма да сад ћемо свееее, брже, јаче, боље до дна. Питајте американце шта мисле о дата центрима и како повећан трошак за струју велике компаније пребацују на грађане уместо да га они плаћају. Ово вам је као Рио Тинто. Само што даље од нас багро напрдњачка.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija