Pre toga je na velikom skupu najavio: "
Još samo nekoliko nedelja ću biti predsednik. Posle toga ću podneti ostavku. A na predstojećim izborima, ako stranka zajedno sa vama to bude želela i zatraži od mene, pomoći ću da zadobijemo poverenje naroda", citira Vučića mađarski portal
Telex.hu u svom tekstu o političkoj situaciji u Srbiji, a prenosi
Danas.
Već duže vreme javnost u njegovoj zemlji bavi se pitanjem da li će Vučić napustiti mesto predsednika pre nego što mu u maju 2027. istekne drugi mandat, nakon čega prema Ustavu više ne bi mogao ponovo da bude izabran.
Predmet nagađanja je i to da li Vučić, koji Srbijom iz formalno protokolarne funkcije predsednika države upravlja čvrstom rukom, planira da se jednostavno preseli u premijersku fotelju, možda tako što bi izdejstvovao prevremene izbore.
Demonstranti zahtevaju odlazak srpskog predsednika još od novembra 2024. godine, kada se srušila nadstrešnica na novosadskoj železničkoj stanici, pri čemu je poginulo 16 ljudi. Prema mišljenju učesnika protesta, tragediju je izazvala sveprisutna korupcija.
Jednim delom su se demonstranti obradovali Vučićevoj najavi, ali se većina ipak plaši upravo gore navedenog scenarija - da se ne radi o prenosu vlasti, već o pokušaju da zadrži vlast u nekom drugom obliku.
U međuvremenu, nijedan novi politički lider nije uspeo da stane na čelo talasa nezadovoljstva koji zahvata zemlju. Vučićeva opozicija i dalje je rascepkana, a mnogi se takođe plaše da je izgradio sistem u kojem su uslovi izrazito naklonjeni vladajućoj Srpskoj naprednoj stranci (SNS).
Sa ovim mogućnostima računa
Prema mišljenju Đorđa Vukadinovića, urednika lista "Nova srpska politička misao", iza ovakvih izjava svakako stoje politički proračuni.
On, piše mađarski portal, smatra da su se Vučić i njegov sistem pre godinu do godinu i po dana nalazili u mnogo lošijoj situaciji, da su sada donekle konsolidovali položaj, ali ne dovoljno. Vukadinović je tada još rekao da činjenica da Vučić do tada nije raspisao izbore pokazuje "koliko ima nedoumica i problema".
Istovremeno, Vučić može da profitira od nesuglasica koje postoje među studentima koji protestuju, kao i između parlamentarne i vanparlamentarne opozicije.
U međuvremenu, iako je procenat onih koji se protive radu vlade za 10 odsto veći od onih koji je podržavaju, oslabljena baza podrške Vučića i njegovih saradnika uspela je da ostane uglavnom stabilna.
Politolog Aleksandar Ivković očekuje tesne izbore i smatra da će mnogo zavisiti od toga kako će se različiti opozicioni akteri međusobno postaviti.
U anketama koje opozicija i nezavisni akteri smatraju pristrasnim, SNS ima sigurnu prednost u odnosu na opozicione pokrete podeljene u više grupa. Ipak, značajnu podršku beleži i studentska lista, koja je još u fazi formiranja, a koja bi, ukoliko zaista bude organizovana, imala najveće šanse da izazove SNS.
Scenariji svuda oko nas
Dušan Spasojević, profesor Fakulteta političkih nauka u Beogradu (FPN), jasno je rekao za srpsko izdanje Radija slobodna Evropa da se Vučićeva namera da podnese ostavku na mesto predsednika države može tumačiti kao želja da pređe na funkciju premijera.
"Njegov eventualni dolazak na mesto premijera ustavno bi ga samo postavio tamo gde se već nalazi - kao ključnu političku ličnost koja donosi sve odluke u zemlji", rekao je Spasojević.
Sam Vučić u svojim izjavama nije isključio mogućnost da ponovo postane predsednik vlade; tu funkciju je već obavljao od 2014. do 2017. godine, tokom predsedničkog mandata Tomislava Nikolića.
SNS je na vlasti u Srbiji od 2012. godine, a tokom tog perioda Vučićevu moć ograničava sve manje faktora.
Prema Spasojeviću, koncentracija vlasti ne bi se mnogo promenila ni kada bi Vučić prešao u premijersku fotelju. On je podsetio da je i Vladimir Putin ranije prelazio sa funkcije predsednika na mesto premijera i obrnuto, a kao bliži primer naveo je nekadašnjeg moćnika Crne Gore Mila Đukanovića.
"Mislim da je to i dalje deo jedne srpsko-crnogorsko-ruske tradicije prema kojoj vlast ide uz lidera, a ne uz funkciju", rekao je Spasojević.
Balkan Insight je izdvojio dvojicu bivših srpskih predsednika koji su takođe podneli ostavke. To su Slobodan Milošević, koji je 2000. godine izgubio vlast nakon svojevrsne revolucije, i Boris Tadić, koji je podneo ostavku 2012. godine.
Tadić je i nakon isteka svog drugog mandata želeo da učestvuje na prevremenim izborima, ali njegov pravni manevar nije uspeo - tesno je izgubio od Tomislava Nikolića, kandidata stranke kojoj je pripadao Vučić.
U svakom slučaju, Vučić bi mogao da pređe na mesto premijera i bez parlamentarnih izbora.
Naime, predsednik države koji je na vlasti imenuje mandatara za sastav vlade, kojeg parlament potom mora da izglasa. SNS i njeni partneri imaju parlamentarnu većinu potrebnu za to.
Dakle, ukoliko bi premijer Đuro Macut, koga mnogi smatraju marionetom, podneo ostavku ili bi mu parlament izglasao nepoverenje, Vučić bi mogao da uskoči na njegovo mesto.
Predsednica parlamenta, bivša premijerka Ana Brnabić, nakon Vučićeve ostavke postala bi vršilac dužnosti predsednika države na period od najviše tri meseca.
Telex citira Miroslava Đorđevića, ustavnopravnog stručnjaka i predsednika Vrhovnog saveta tužilaštva, koji kaže da se predsednički izbori moraju održati najranije 30, a najkasnije 60 dana od dana ostavke. Ukoliko bi parlament takođe bio raspušten – čime bi se otvorio put za prevremene izbore pre redovnog glasanja zakazanog za kraj 2027. godine – to bi mogao da pokrene predsednik države na predlog predsednika vlade.
Međutim, predsednik parlamenta koji bi privremeno zamenjivao šefa države ne može da raspusti skupštinu, pa bi takav scenario bilo teže sprovesti.
Naravno, Vučić bi mogao da preseče "Gordijev čvor" tako što bi prvo raspustio parlament, a tek potom podneo ostavku. Na taj način bi parlamentarni i predsednički izbori mogli da budu održani istovremeno.
Druga mogućnost je da novoizabrani predsednik raspusti parlamnet. Đorđević je napomenuo da predsednik parlamenta koji obavlja funkciju privremenog predsednika države može, u okviru postojećeg saziva skupštine, da poveri mandat novom premijeru za formiranje vlade.
Balkan Insight vidi mogućnost i za scenario u kojem bi, nakon ostavke premijera Macuta, Vučića – koji bi se prethodno povukao sa mesta predsednika – postojeći parlament izabrao za predsednika vlade. Međutim, takav mandat bi mogao da traje samo do izbora 2027. godine. To bi značilo da bi SNS u okviru jednog skupštinskog mandata dobio već trećeg premijera, što ne bi ostavljalo utisak stabilnosti. Verovatnije je da bi Vučić istovremeno raspisao prevremene parlamentarne i predsedničke izbore, pokušavajući da obezbedi obe pozicije za svoju stranku.
Vučićev pad
Mađarski Telex podseća na tragediju iz novembru 2024. godine kada se srušila nadstrešnica železničke stanice u Novom Sadu, pri čemu je poginulo 16 ljudi, a više od trideset je povređeno. Ubrzo su počeli protesti, jer demonstranti smatraju da su državni nemar i korupcija doveli do opasnog stanja nadstrešnice – posebno zato što je objekat nedugo pre toga renoviran u okviru projekta modernizacije pruge Beograd-Budimpešta.
Politički skupovi i protiv vlade i u njenu podršku i dalje se održavaju u Srbiji. Dana 23. maja jedan protest protiv vlasti u Beogradu prerastao je u nerede. Studenti su 28. juna održali protest u Kraljevu, u centralnoj Srbiji, dan nakon što je vladajući SNS organizovao skup pod nazivom "Srbija naše porodice" u Beogradu. Upravo na tom skupu Vučić je najavio mogućnost svoje ostavke u bliskoj budućnosti.
U međuvremenu, još u aprilu Evropska unija je upozorila da bi Srbija zbog nazadovanja demokratije i odnosa sa Rusijom mogla izgubiti 1,5 milijardi evra pomoći. "Ovo ne bih nazvala bratskim odnosom. Predsednik Vučić održava odnose sa predsednikom Putinom, ali i lideri pojedinih država članica EU održavaju kontakte sa njegovom vladom", odgovorila je predsednica parlamenta Ana Brnabić na optužbe o vezama sa Rusijom tokom majske konferencije Globsec u Pragu.
Ugled Vučića nije popravio ni slučaj beogradskog policijskog načelnika Veselina Milića, koji je početkom juna uhapšen zbog sumnji u veze sa kriminalnim strukturama. Vučić je brzo reagovao i najavio da će biti podnet zakon prema kojem će svi policajci i vojnici koji štite kriminalce biti otpušteni iz službe.
Radio slobodna Evropa primećuje da je, iako je institucija predsednika Republike u Srbiji pretežno protokolarna i u velikoj meri slična funkciji predsednika države u Mađarskoj, Vučić prema tvrdnjama demonstranata više puta prekoračio ta ovlašćenja.
Studentska lista mogla bi biti najveći protivnik
Potpuno povlačenje Vučića iz političkog života nije realno, prema pisanju Balkan Insighta, između ostalog i zato što se sledeće godine održava za njega veoma važna međunarodna manifestacija – Expo. Kada on ne bi otvorio tu manifestaciju, list smatra da bi to doživeo kao veliko poniženje, pa će pokušati da pronađe način da zadrži neku funkciju tokom njenog otvaranja.
Balkan Insight takođe piše da trenutno ne postoji realan naslednik Vučića, jer je SNS u tolikoj meri izgrađen oko njegove ličnosti.
Koga god da izabere za naslednika na mestu predsednika države, ta osoba neće imati stvaran prostor za delovanje niti nezavisnost. Tome doprinosi i činjenica da je SNS, prema oceni lista, preuzeo državne institucije.
Prema pisanju Balkan Insighta, nije tačna tvrdnja da SNS-u predsednička funkcija nije važna i da je ključno zadržati vladu. Vučić ne voli da deli politički prostor sa rivalima, posebno ako bi taj rival bio predsednik države, a sama stranka bi teško prihvatila prevremene parlamentarne izbore nakon poraza na predsedničkim izborima.
I tu se ponovo na scenu vraća studentski pokret. Naime, nije potpuno jasno u kojoj meri se "tiha većina" – na kojoj, prema pisanju Balkan Insighta, između ostalog počiva i Vučićeva vlast – udaljila od SNS-a i predsednika. Čak i ako bi pobedio, lako je moguće da bi nakon novih izbora u parlamentu iza njega stajala samo veoma tesna većina, koju bi mogao da održi na okupu jedino stalnim pregovorima i kompromisima.
Studenti koji su blokirali univerzitete razočarani su i postojećim opozicionim strankama, pa već duže vreme sami organizuju aktivnosti kako bi sastavili snažnu listu kandidata za izbore.
Istraživači javnog mnjenja već računaju i na studentsku listu. Politolog Aleksandar Ivković rekao je za N1 da njena popularnost ne opada čak ni prema istraživanjima instituta bliskih vlasti. Sam Vučić je više puta govorio da popularnost njegovih protivnika opada, iako podaci pokazuju drugačije – mada je Ivković naglasio da predsednik nikada ne iznosi konkretne brojke.
Ipak, postoji mogućnost da i najavljena ostavka ostane samo obećanje. Helena Ivanov, istraživačica Londonskog društva Henri Džekson, podsetila je u tekstu za Fajnenšel Tajms da Vučić iznova pokreće pitanje svog odlaska, ali se na kraju ništa ne dogodi. Ona smatra važnim to što vlast ostaje u njegovim rukama i da, ukoliko bi podneo ostavku, to ne bi učinio zato što bi izgledalo kao da popušta pred zahtevima studenata.
Jedan neimenovani izvor iz Beograda rekao je da bi istovremeno održavanje parlamentarnih i predsedničkih izbora bilo veoma rizično, jer "Vučić nije kockar". Prema njegovom mišljenju, realnije je da se najpre obezbedi parlamentarna većina SNS-a, dok bi Vučić ostao predsednik do 2027. godine.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar