Šta znači Vučićev odlazak u Kijev bez potpisa na deklaraciji?

Prvi put od početka rata predsednik Srbije posetio je Kijev.
Šta znači Vučićev odlazak u Kijev bez potpisa na deklaraciji?
Foto: Beta/AP (Dan Bashakov)
Na dan ukrajinske državnosti Aleksandar Vučić prisustvovao je samitu Ukrajina-Jugoistočna Evropa, i razgovarao sa ukrajinskim predsednikom, pozvao ga da poseti Beograd, ali na Kijevskoj deklaraciji nema njegovog potpisa.
 
Šta je i kome Vučić hteo da poruči svojim potezima?
Samo Srbija nije potpisala deklaraciju o pomoći Ukrajini i pritisku na Moskvu, samo predsednik Srbije nije odao poštu nastradalim ukrajinskim vojnicima. Propustio je Aleksandar Vučić i dodelu ordena Ursuli fon der Lajen i majkama ukrajinskih vojnika.
 
"Ja sam jedini koji nije stavio potpis na tu deklaraciju. Pogledajte tekst", rekao je predsednik Srbije Aleksandar Vučić.
U tekstu te deklaracije osuđuje se agresija na Ukrajinu i poziva Rusija na prekid rata. Osuđuje se i svaka pomoć Rusiji i poziva na jačanje sankcija. Kao i na formiranje međunarodnog suda koji bi procesuirao odgovorne za napad na Ukrajinu...
 
"U stvari imamo tri publike. Sa jedne strane domaću publiku ovde, šta ona treba da zna o ovoj poseti, što smo videli kroz provladine medije. Ono što treba Evropska unija da zna, na prvom mestu Evropska komisija, a onda i sama Rusija. Ovde je bilo poruka za sve", kaže za N1 Nemanja Todorović Štiplija iz EWB.
 
Nije Beograd uveo sankcije Rusiji, ali je primetila Marija Zaharova da je ukrajinski šef parlamenta vodio antirusku kampanju u Beogradu i da srpske vlasti na to nisu reagovale.
 
"To mene podseća uvek na onu Makjavelijevu opasku o takozvanim neutralnim koje u uslovima sukoba jedni mrze, a drugi ih preziru. Pitanje gasa je ključno, kad se radi o energentima, nafti - mi smo pod američkim pritiskom da to rešimo", kaže Duško Lopandić iz Srbija centra i bivši ambasador Srbije u EU.
 
Samo na tri meseca produžava se gasni sporazum između Rusije i Srbije. Neizvesnost po pitanju prodaje NIS-a se nastavlja.
"Vučić ne želi da ide direktno do kraja protiv Rusije. Ne želi zaista da prekine sve te veze", kaže politolog Aleksandar Đokić.
 
Baš zato ruske vlasti pratile su Vučićeve poteze u Kijevu.
 
Iz Kremlja poručuju da nikakve poruke ukrajinskom predsedniku nisu poslate preko Aleksandra Vučića i da u rešavanju ukrajinske krize Srbija ne igra posredničku ulogu.
 
Jedna od vesti dana u domaćoj javnosti po završetku Samita Jugoistična Evropa – Ukrajina bila je da je predsednik Srbije jedini odbio da potpiše završnu deklaraciju skupa u kojoj se, između ostalog, pruža podrška osnivanju Tribunala za zločin agresije protiv Ukrajine. Ipak, Maksim Kamenjecki, profesor Univerziteta Taras Ševčenko u Kijevu za Insajder ističe da je ta vest u ukrajinskoj javnosti prošla gotovo nazapaženo.
 
"Ako uzmemo u obzir sve što se trenutno dešava, to što Srbija nije potpisala deklaraciju je prošlo nezapaženo. U fokusu domaće javnosti je pad Vlade, a posebno ostavka ministra odbrane zbog čega niču protesti širom Ukrajine. Sa druge strane, Kijev je ponovo bio meta napada balističkim raketama koji su usledili čim su evropski zvaničnici otišli. Tako da u Ukrajini ima puno važnijh stvari od potpisivanja deklaracije. Predsednik Srbije nije neprijatelj Ukrajine, Srbija vodi politiku kakvu vodi. Na kraju krajeva, sledeće godine samit treba da se održi u Ljubljani pa ćemo videti da li će opet izostati potpisivanje završnog dokumenta", navodi Kamenjecki.
 
Upitan šta je u ovom trenutku Kijevu bitnije - potpis na deklaraciji, uvođenje sankcija ili nastavak izvoza oružja, Kamenjicki ističe da bi politička podrška u ovom trenutku bila sasvim dovoljna.
 
"Po mom mišljenju Srbija nije u poziciji da proda Ukrajini ono što je nama u ovom trenutku neophodno za odbranu, a to su protivraketni sistemi. Zbog toga, verujem da bi za nas od Srbije bila dovoljna politička podrška i jasna poruka koga Srbija smatra krivcem za ovaj rat. Što se tiče ostalih aspekta saradnje, mi smo zahvalni Srbiji za energetsku pomoć koju su nam pružili prošle zime", navodi Kamenjecki.
 
On naglašava da srpsko rukovodstvo zna zbog čega vodi politiku balansiranja i koliko dugo to može da sprovodi.
 
"To je pitanje za vaše rukovodstvo. Oni znaju šta je cilj i čime mogu da trguju. Takođe, oni sigurno znaju da bi bilo kakav osetan korak ka Ukrajini odmah naišao na žestoku kritiku, možda čak i pretnje od Rusije. Jer Rusija smatra da je u Srbiji veoma uticajna sila. Ali u krajnjoj liniji, to je pitanje srpske spoljne politike, vaših mogućnosti i ciljeva", naglašava Kamenjecki.
 
Profesor kijevskog univerziteta navodi da nije preterani optimista da bi rat mogao u skorije vreme da se okonča.
 
 
Opširnije čitajte na sajtu Insajdera.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija