Učitelj poželjnija profesija od nastavnika

Prvi put u deset godina potpuno su popunjena brucoška mesta na Učiteljskom fakultetu u Beogradu.
Na ukupno 140 mesta, prijavilo se 172 kandidata koji žele da budu učitelji od prvog do četvrtog razreda osnovne škole.
 
Dekan ovog fakulteta Danimir Mandić za "Vreme" kaže da je oduševljen rezultatom, da ima čak 90 kandidata više nego prošle godine, a da je ista situacija i na smeru koji obrazuje vaspitače, odnosno one koji bi radili u vrtićima i predškolskim ustanovama.
"Razloga je nekoliko - konačno idemo u korak sa tržištem, plate su malo povećane, imamo seminare za usavršavanje u oblasti veštačke inteligencije. Nadam se da će se vratiti i dignitet profesije. Naposletku, nemoguće je da AI radi umesto učitelja dece koja tek krenu u školu - jasno je da to mora da radi čovek, a to su, verujem, shvatili i mladi ljudi koji razmišljaju o novim tehnologijama, a žele da se bave obrazovanjem", kaže Mandić.
 
Iako je možda razumljivo interesovanje za vaspitače jer ima sve više privatnih vrtića, nije skroz jasno zašto povećano zanimanje za učitelje nije ispratilo i isti entuzijazam kod nastavničke profesije.
Za nastavnike, koji bi trebalo da "preuzmu" decu od učitelja u višim razredima, pozitivnih promena nema. Oni se obrazuju na fakultetima koji imaju nastavničke smerove.
 
Tako je na Matematičkom fakultetu na smeru koji obrazuje nastavnike ostalo 70 praznih budžetskih mesta. Najmanje interesovanje na Filološkom fakultetu bilo je na Odeljenju srpskog jezika i književnosti, na kom se obrazuju predmetni profesori.
 
Na Hemijskom fakultetu takođe ima slobodnih mesta na budžetu za one koji žele da budu nastavnici hemije.
 
Srbiji, prema nekim procenama, nedostaje oko 80.000 učitelja i nastavnika zajedno.
Dušan Kokot iz Nezavisnog sindikata prosvetnih radnika Srbije za "Vreme" kaže da je jako važno videti da li će se ovaj trend većeg interesovanja za vaspitače i učitelje nastaviti ili je pak reč o samo jednoj dobroj godini.
 
"Nadam se da će se stanje sveobuhvatno poboljšati. Generalno, problem sa osnovnim obrazovanjem nije toliko u nedostatku posla, jer učitelja i nastavnika ima premalo, već sa uslovima rada i užasnim odnosom prema njima, pogotovo poslednjih godina", ocenjuje Kokot.
 
Država je prosvetare posebno iscrpljivala, psihički i finansijski tokom blokada škola i studentskih i građanskih protesta. Smanjivane su im plate, mnogi koji su štrajkovali u znak solidarnosti sa studentima i zahteva za sopstvene beneficije ostali su bez posla jer su imali ugovore na određeno vreme. U međuvremenu, država je ušla u škole i režim je smenio stotine direktora škola i postavio sopstveni kadar.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

  • Nebojša

    20.07.2026 03:02
    Rs.info
    Dok su plate iste kao nastavnicima, fizičarima ili hemičarima, zašto bi onda neko studirao prirodne nauke?
    Još nešto: to što je obavezno studirati pet godina, bilo za učitelja, bilo za prirodne nauke, da bi se mogao dobiti stalni radni odnos, zaista je strašno.
    Zašto bih studirao pet godina da bih bio učitelj?
    Zar su deca toliki genijalci da je potrebno školovati se pet godina da bi im se predavalo? Po mom mišljenju, dovoljno je 3–4 godine.
    Za prirodne nauke četiri godine su sasvim dovoljne i time bi se problem rešio.
    Studije su veoma skupe, a naročito takozvani master.
  • Nina

    19.07.2026 23:20
    Nepravda
    Učitelji tokom godine imaju mnogo više izleta i duže ekskurzije pa letnje "Super raspuste" poklone ...Mnogo oni više zarade od nastavnika na gofišnjem nivou. Stresno je i njima ali nije zarada samo plata kad postoji ovo sve
  • Žika

    19.07.2026 21:45
    Lepše je raditi s makom decom,nego sa nevaspitanim tinejdžerima.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija