Najmanje interesovanja za nastavničke smerove: "Za koju godinu zaista neće imati ko da održi čas"

U prvom upisnom roku najviše nepopunjenih mesta ostalo je na Filološkom i Geografskom fakultetu u Beogradu, čiji dekani upozoravaju da je to posledica odnosa države prema tim sektorima.
Najmanje interesovanja za nastavničke smerove: "Za koju godinu zaista neće imati ko da održi čas"
Foto: Pixabay
Dekani su poručili da su potrebne konkretne mere kako bi se taj trend zaustavio.
 
Jedan od najvećih problema je položaj nastavničke profesije u Srbiji, koji Dekanka Filološkog fakulteta u Beogradu Iva Draškić Vićanović ocenjuje kao "katastrofalan" i ističe da je zbog toga sve manje mladih zainteresovano za studije budućih nastavnika.
"Ja cenim da za koju godinu zaista neće imati ko da uđe u učionicu i održi čas", izjavila je Draškić Vićanović za FoNet.
 
Draškić Vićanović ocenila je da broj nepopunjenih mesta nije pokazatelj uspešnosti fakulteta, napominjući da će Filološki fakultet nakon drugog upisnog roka imati oko 900 brucoša, što smatra dobrim rezultatom u aktuelnim okolnostima.
Očekivanja da će Filološki fakultet upisati više od 1300 studenata nisu objektivna zbog toga što ima sve manje srednjoškolaca, a broj privatnih visokoškolskih ustanova raste.
 
"Stalno u medijima broj od 900 brucoša ostaje u senci upražnjenih mesta, koja više nikada nećemo popuniti. Promenile su se okolnosti u odnosu na period od pre 20 godina i apsurdno je očekivati da ćemo ponovo imati 1.300 studenata", rekla je Draškić Vićanović.
 
Prema njenim rečima, teže izazove imaju prirodno-matematički fakulteti, ali problem sa nastavničkim programima posebno je vidljiv na studijama srpskog jezika i književnosti.
 
"Filologija još nije toliko ugrožena kao matematika, fizika ili hemija. Mi i dalje upisujemo nekoliko desetina studenata, dok se na nekim od tih studijskih programa broj upisanih može izbrojati na prste jedne ruke", rekla je ona.
 
Grupa od osam dekana pre tri godine predstavila je platformu sa predlozima za unapređenje položaja nastavničke profesije, ali državne institucije nisu se ozbiljno pozabavile tim predlozima, ističe Draškić Vićanović.
 
"Da su naši predlozi prihvaćeni, danas bismo već imali rezultate. To je jednostavan dokument koji ne predviđa velike reforme, već postepene korake za rešavanje problema koji mora biti shvaćen kao društveni, a ne samo fakultetski", zaključila je Draškić Vićanović.
Na Geografskom fakultetu zaustavljen je višegodišnji negativan trend jer je ove godine broj brucoša veći za oko 20 odsto, ocenjuje dekan tog fakulteta Velimir Šećerov, napominjući da je interesovanje za nastavničke smerove i dalje nedovoljno.
 
U istom periodu prošle godine bilo je upisano nešto više od 80 studenata, dok je ove upisano 109, rekao je Šećerov za FoNet.
 
"Na studijski program Demografija upisan je samo jedan student, dok su na programima Turizam i Prostorno planiranje popunjena sva budžetska mesta", naglasio je Šećerov i ocenio da je jedan od ključnih razloga slabijeg interesovanja percepcija nastavničkih fakulteta.
 
Predstavnici Geografskog fakulteta učestvovaće na sastanku u Zavodu za unapređivanje obrazovanja i vaspitanja, gde će razmatrati unapređivanje nastavničkih studijskih programa, najavio je Šećerov.
 
Na programu Geografija, koji prima 80 studenata, ove godine je upisano samo 11. Šećerov je istakao da su studijski programi modernizovani i usklađeni, ali da još ima dosta upražnjenih mesta, te procenjuje da bi u drugom konkursnom roku moglo da se upiše još 30 ili 40 studenata.
 
Kao ohrabrujući pokazatelj izdvojio je činjenicu da je ove godine na Univerzitetu u Beogradu u prvom upisnom roku upisano oko hiljadu studenata više nego prošle godine, što ukazuje da su negativni trendovi počeli da se zaustavljaju.
 
Dekani Filološkog, Matematičkog, Filozofskog, Hemijskog, Biološkog, Fizičkog, Geografskog i Fakulteta za fizičku hemiju izradili su 2023. platformu koja bi mogla da unapredi položaj nastavnika i podstakne upis na fakultete na kojima se oni školuju.
 
Dekani su tada predložili uvođenje stipendija i finansijske podrške za sve studente koji upisuju i pohađaju nastavničke smerove. Oni su, takođe, predviđali i povećanje zarada kako bi se nastavničke profesije učinile cenjenijim na tržištu. 
 
Predlagali su i izmene upisnih kvota, modernizaciju nastavnih planova i ukazivali na neophodnost formiranja sistema koji bi zaštitio i vratio ugled i autoritet prosvetnih radnika, ali odgovora na njihove predloge nije bilo.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

  • Bill

    15.07.2026 22:42
    Ma kakva nastava.
    koko stojimo sa obukom prodavaca diploma?
  • Stranački

    15.07.2026 18:54
    direktori, jedan od razloga
    Jedan važan faktor da su nastavnička zanimanja postala nepopularna je i način postavljanja direktora osnovnih i srednjih škola. Njih postavlja stranka na vlasti, a ona nikada to ne treba da radi, jer ne poznaje prirodu i tehnologiju rada škole. Tako se za direktore postavljaju članovi stranke, a to skoro nikada nisu oni koje kolektiv želi, nisu dobri pedagozi, organizatori, entuzijasti, već partijski vojnici. Onda nastaju netrpeljivost, podozrenje, korupcija, slaba stručnost, i niz drugih negativnih posledica.
  • ///

    15.07.2026 18:38
    Tako je to kada imate privatne fakultete i samo pitanja-odgovori na ispitu. A,još se i plaćaju papreno.
    Znam,udovoljavanje deci i što manje da se trude.
    A,na drugu stranu imamamo gde ne može da se plati fakultet,pa imamo decu koja zaista do diplome dodju štrebanjem. Ali ne mogu da se zaposle…ovde.

    Meni su draga sva deca,bilo kojoj “grupi” pripadaju.
    Stalo mi je da ne odlaze po svetu,ali ja ih ne mogu zaustaviti.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija

Višesatna čekanja na granicama

Putnički automobili čekaju četiri sata za izlaz iz Srbije na graničnom prelazu Gradina, dok su zadržavanja na Preševu i Strezimirovcima po dva i po, odnosno dva sata, saopštio je Auto-moto savez Srbije (AMSS).