Fedorov je bio jedan od najbližih saradnika predsednika Volodimira Zelenskog, a njegov istup mogao bi dodatno da oslabi poziciju ukrajinskog predsednika.
Ipak, šanse da se izbori u ovom trenutku održe prilično su male, ocenio je za "
Jutarnji list" bivši hrvatski ambasador u Moskvi Božo Kovačević.
Jedna od mogućih prekretnica mogao bi da bude susret Fedorova i američkog predsednika Donalda Trampa.
"Ako do toga dođe, nezavisno od toga o čemu bi njih dvojica mogli da razgovaraju, to bi bio ogroman i, pre svega, ozbiljan udarac za Zelenskog. Znamo da Tramp i Zelenski nisu u dobrim odnosima i znamo da je Fedorov ponovio tezu koju je Tramp izneo još davno - da je predsednik Zelenski nelegitiman i da mu je istekao mandat. A što se tiče Trampa, on ionako ne mari za zakone, pa mu činjenica da je za raspisivanje izbora tokom rata potrebno menjati Ustav ne predstavlja problem", rekao je Kovačević.
"Kijev independent" ekskluzivno saznaje da Fedorov razmatra putovanje u Sjedinjene Države, koje bi moglo da se dogodi već naredne nedelje.
"Susret Fedorova sa Ilonom Maskom ne bi me iznenadio jer su njih dvojica bliske tehnokrate koji bi upravljanje državom pretvorili u nedemokratsku tehnokratiju. Ali susret sa Trampom već bi bio znakovit", rekao je Kovačević.
Bivši ambasador podseća da bi ukrajinski parlament morao da promeni Ustav i zakon kako bi se omogućilo održavanje izbora tokom vanrednog stanja. Pošto većinu u parlamentu ima stranka predsednika Zelenskog, koja mu je odana, Kovačević smatra da raspisivanje izbora u krajnjoj instanci ponovo zavisi od Zelenskog.
"Očigledno je da svedočimo političkoj krizi u Ukrajini koja je inicirana iz nekih krugova na Zapadu koji nisu zadovoljni Zelenskim i koji bi želeli promene u Ukrajini. Neprestano izbijanje korupcionaških afera nije slučajno i vrlo verovatno nije samo posledica delovanja antikorupcijskih institucija u Ukrajini", rekao je.
Vrhovna rada je, na predlog predsednika države, pokušala da smanji nadležnosti ili ukine nezavisne agencije za borbu protiv korupcije, zbog čega je Zelenski naišao na oštro protivljenje Zapada.
"Sve to govori o krizi vlasti u Ukrajini, ali i o tome da je demokratska svest pustila čvršći koren u ukrajinskoj javnosti", ocenio je Kovačević.
Na pitanje koji su to krugovi na Zapadu inicirali političku krizu, Kovačević je istakao da se Zelenski zamerio vladajućim krugovima u Poljskoj zbog afirmisanja nacističkih pokreta koji su se tokom Drugog svetskog rata borili protiv Sovjetskog Saveza, ali su zajedno sa Nemcima istrebljivali Jevreje i Poljake.
To vidi kao jedan od mogućih razloga za rezerve prema Zelenskom.
"Nedavna poseta Zelenskog predsedniku Vučiću u Srbiji mogla bi, smatra on, da izazove nezadovoljstvo u nekim krugovima u Evropskoj uniji."
Uz to, Zelenski nastoji da između Ukrajine i Evropske unije postoji odnos kakav vlada između Izraela i Sjedinjenih Država, što bi značilo da Ukrajina ima veliki uticaj na donošenje odluka unutar EU. Moguće je da se to nekim političkim krugovima u Evropskoj uniji ne dopada.
"Predsednik Zelenski je nekim svojim postupcima i neodmerenim izjavama, a u tom kontekstu ipak je ključan njegov pokušaj ukidanja antikorupcijskih agencija, izazvao neraspoloženje i u političkim krugovima država koje inače bezrezervno podržavaju Ukrajinu", rekao je Kovačević.
U takvom kontekstu, u kojem je Zelenski doživeo pad ugleda među saveznicima na Zapadu, a u Ukrajini je došlo do talasa nezadovoljstva zbog smene Fedorova, bivši ministar odbrane verovatno je pomislio da ima određene izglede za uspeh.
Fedorov je u obraćanju javnosti objasnio da je Ukrajina, zbog neprestanog odlaganja izbora usled ruske agresije, postala zarobljenik ruske politike. Budući da se kraj rata ne nazire, postojeće strukture vlasti mogle bi neodređeno dugo da ostanu na funkciji.
Fedorovljev istup pritom odgovara raspoloženju sve većeg broja građana Ukrajine koji očigledno žele promenu, ističe Kovačević.
"U ratnim uslovima građani se redovno homogenizuju oko vlasti i predsednik Zelenski i dalje uživa poverenje velikog dela građana. Ali, ako bi se otvorila izborna kampanja, moguće je da bi neki od njegovih potencijalnih protivkandidata, posebno general Zalužni, a možda sada i Fedorov, postigli isti nivo popularnosti", rekao je.
Iako Fedorov želi da iskoristi zamah javnosti u svoju korist, postoje i drugi protivkandidati sa kojima bi mogao da se suoči na eventualnim izborima.
General Valerij Zalužni i šef predsedničke kancelarije Kirilo Budanov takođe uživaju visoko poverenje građana.
"Verovatno bi se ti protivkandidati predsedniku Zelenskom dogovorili da u drugom krugu podrže onoga koji ostane u toj trci. U prvom krugu bi zapravo proverili ko je od njih najpopularniji i računali bi na to da predsednik Zelenski ne može da pobedi u prvom krugu. A u drugom krugu bi, pretpostavljam, oni koji ne prođu dalje podržali opozicionog kandidata. To bi zaista moglo da ugrozi predsednika Zelenskog", smatra Kovačević.
Sagovornik "Jutarnjeg lista" pritom ne veruje da bi Rusija mogla da utiče na rezultate izbora.
"Svi kandidati koji imaju izgleda za pobedu jesu kandidati koje Rusija definiše kao svoje neprijatelje. Ko god od njih bude na čelu Ukrajine, neće odustati od integracije zemlje u Zapad", istakao je.
Govoreći o stanju na frontu, Kovačević je rekao da je teško dati pouzdanu procenu jer se, paralelno sa svim ostalim oblicima ratovanja, vodi i propagandni rat. Ukrajinci ne govore o svojim gubicima, kao što ni Rusi ne govore o svojima. Svaka strana ističe samo svoje uspehe, a ne komentariše neuspehe.
"Generalno se može reći da Rusija nije uspela da ostvari svoje ratne ciljeve. Ukrajina je uspešna u onemogućavanju Rusije da ostvari svoje ciljeve, ali ni sama ne može da ostvari svoj krajnji cilj, a to je oslobođenje svih okupiranih teritorija", rekao je.
"Zato svedočimo pat-poziciji dok je iskušenje za evropske političke krugove veliko. Ako Evropa i dalje bude insistirala na tome da Ukrajina sama ostvari ratne ciljeve Evropske unije, odnosno nanese strateški poraz Rusiji, moraće da se pripremi za dalje povećanje izdvajanja za kupovinu oružja koje će biti poklonjeno Ukrajini", dodao je.
Time se, prema njegovim rečima, otvara pitanje održivosti državnih budžeta zemalja članica Evropske unije, odnosno evropskih članica NATO-a.
"Osim pat-pozicije na frontu, svedočimo i pat-poziciji u pregovorima", rekao je Kovačević.
"Čini se da je predsedniku Zelenskom stalo do toga da se sporazum o primirju postigne pre zime. Glavni napori ruskih oružanih snaga usmereni su na uništavanje infrastrukture koja bi Ukrajincima tokom predstojeće zime trebalo da obezbedi električnu i toplotnu energiju", rekao je.
Zelenski se, kako je ocenio Kovačević, plaši još jedne zime, koja bi mogla da bude katastrofalnija od prethodne.
"Putin u tome vidi mogućnost da postavlja svoje uslove, a oni su poznati - želi da ceo Donbas pripadne Rusiji. Zbog toga je razvoj situacije teško predvideti", rekao je.
Istovremeno, Putin, prema njegovim rečima, zanemaruje činjenicu da je Rusija već pretrpela materijalnu štetu koja je, u najmanju ruku, uporediva sa štetom koju je nanela Ukrajini, a možda je čak i veća.
"Rekao bih da bi za obe strane bilo najrazumnije da otpočnu pregovore", zaključio je Kovačević.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar