Kakvo je stanje u vatrogasno-spasilačkom sistemu uvid pruža poslednji izveštaj Državne revizorske institucije o svrsishodnosti poslovanja na temu "Prevencija zaštite od požara u Republici SrbijI" za petogodišnji period, od početka 2019. do kraja 2023. godine. DRI je izveštaj objavio krajem 2024. a prošle godine je objavljen i izveštaj o merama koje su preduzeli nadležni. Navedeno je, između ostalog, da Srbija nema dovoljno vatrogasaca.
Filip Stojanović, direktor Inovacionog centra Fakulteta bezbednosti, rekao je za Insajder da se nedovoljno ozbiljno pristupa sistemu zaštite i spasavanja i da je potrebno ulagati u prevenciju i obrazovanje.
"Velesila u gašenju požara", kako ju je nazvao predsednik Republike Aleksandar Vučić, Srbija nema dovoljan broj vatrogasaca, nema važeću strategiju za zaštitu od požara, a vozni park u proseku čine više decenija stara vozila, prenosi
Insajder.
Evropski standard predviđa da na hiljadu stanovnika dolazi jedan vatrogasac, a Srbija je značajno ispod tog proseka. Prema podacima Državne revizorske institucije, u Srbiji je krajem 2023. bilo zaposleno 3.564 profesionalnih vatrogasca-spasilaca, u Srbiji jedan vatrogasac dolazi na 1.865 stanovnika. Situacija se poboljšava kada u taj broj uračunaju i dobrovoljni vatrogasci, kojih je u Srbiji, u vreme objavljivanja izveštaja DRI, bilo 1.526.
"Poseban problem predstavlja njihova nejednaka teritorijalna raspodeljenost. Broj sistematizovanih i popunjenih radnih mesta pripadnika vatrogasno-spasilačkih jedinica nije u skladu sa Pravilnikom o organizaciji i načinu rada vatrogasno-spasilačkih jedinica, kao ni sa potrebama posla, dok dobrovoljno vatrogastvo u većem delu Srbije nije dovoljno razvijeno. Nedostatak i nejednaka teritorijalna raspodeljenost kadrovskih kapaciteta u oblasti vatrogastva može dovesti do neefikasnog reagovanja u slučaju požara - dugo vreme stizanja u slučaju požara usled udaljenosti ovih jedinica od mesta nastanka požara - što može dovesti do značajne materijalne štete i eventualnih ljudskih žrtava", navodi se u izveštaju DRI.
Bez obzira da li je reč o vojsci, policiji ili vatrogasnoj službi, politički vrh Srbije najčešće akcenat stavlja na opremljenosti jedinica, a tokom posete Deliblatskoj peščari predsednik Republike izneo je i tvrdnju da Srbija ima bolje helikoptere za gašenje požara od evropskih zemalja. Kada je reč o vozilima, ove godine su kupljena 22 nova vatrogasna vozila, koja će ublažiti ali ne i rešiti problem na koji je ukazao DRI pre godinu i po dana - prosečna starost vatrogasnih vozila je 27 godina.
"Uzrok ovakvog stanja opreme i vozila je to što u prethodnom periodu - pre 2019. godine - nije vršeno zanavljanje i adekvatno održavanje, zbog ograničenih finansijskih sredstava. Rizik ovakvog stanja tehničkih kapaciteta je smanjena efikasnost u radu, koji pripadnici VSJ pokušavaju da umanje svojom posvećenošću i požrtvovanošću", piše u izveštaju.
Da problem nije samo u manjku ljudstva ili zastareloj mehanizaciji, već da postoje sistemski izazovi pokazuje i to što Srbija nema Strategiju zaštite od požara, koja nakon isteka 2017. godine nikada nije obnovljena. Takođe, nije ažurirana ni Procena rizika od katastrofa u Srbiji. Poslednja Procena je objavljena 2019. godine, a trebalo bi da se ažurira svake tri godine.
Godinu dana nakon što je Državna revizorska institucija objavila izveštaj o stanju u vatrogasno-spasilačkom sistemu, krajem 2025. godine objavljeni su i odgovori nadležnog Ministarstva unutrašnjih poslova. Iz MUP-a odgovaraju DRI-iju da su započete aktivnosti na obnavljanju Strategije zaštite od požara i ažuriranju Procene rizika od katastrofa - ali novi dokumenti još nisu objavljeni.
Stojanović: Nedovoljno ozbiljno pristupamo pitanu sistema
Filip Stojanović, direktor Inovacionog centra Fakulteta bezbednosti istakao je da nam resursi apsolutno nedostaju. Kako je rekao, on zna za konkretan primer, da u Bujanovcu ima jedno vatrogasno vozilo koje treba da pokrije veliku površinu.
Ocene da je Srbija "gigant" vidi u smislu političke kampanje, ali ističe da on ne misli da smo giganti i da ne misli da je komunikacija na taj način dobra.
"Imali smo izjave da je narod razmažen, ili da smo naviknuti da se požari brzo gase. Recimo, u Francuskoj postoji nešto što ja bih nazvao doktrinom brzog gašenja šumskog požara u periodu od nekoliko minuta", rekao je za Insajder.
Na pitanje šta bi pored ljudstva i mehanizacije trebalo da se promeni, rekao je da se mnogo priča o operativnom i taktičkom pristupu gašenju požara, a da je, npr. Strategija smanjenja rizika od katastrofa napravljena 2022. godine za period do 2027, i da još nije usvojena.
"To meni govori da nekako nedovoljno ozbiljno pristupamo pitanju sistema - sistemu zaštite i spasavanja. Takođe, imamo mi specijalizovane jedinice civilne zaštite koje su formirane, što za spasavanje na vodi, što za šumske požare i slično. Imamo i neke imenovane poverenike civilne zaštite iz privrednih društava na lokalnom nivou, ali koliko je njih zaista obučeno", upitao je sagovornik Insajdera.
Kako kaže, postoji podatak kolega sa Fakulteta bezbednosti iz jednog istraživanja da je tek pet odsto stanovništva osposobljeno i obučeno za reagovanje u vanrednim situacijama. Ističe da je pre bilo drugačije, i da se u okviru osnovnog i srednjeg obrazovanja učila opštenarodna odbrana i društvena samozaštita.
"Postojale su neke dobre stvari. Recimo, Slovenija je nasledila takav sistem, i vrlo lako je na talasima nasleđenog sistema izgradila jedan vrlo otporan sistem", ukazao je on.
Govoreći o stavljanju fokusa na lokalne zajednice, Stojanović je rekao da su ljudi koji žive u okruženju gde postoji opasnost od požara glavni akteri koji treba da doprinesu bezbednosti i prevenciji, da preduzmu nekakve mere da sklone rastinje ili ne pale vatru, ali je upitao ko brine o tim ljudima u smislu obuke i podizanaj svesti, odnosno ukazivanja na to gde i šta treba da se radi?
"Da li je to pitanje sistema obrazovanja, da li ga treba ponovo uvesti? Kolege sa fakulteta su više puta predlagale da se predmet bezbednosna kultura ili nekakav drugi sistem uvrsti u obrazovanje, da deci od najnižeg uzrasta podignemo svest i pružimo adekvatno znanje. Znamo da Ministarstvo unutrašnjih poslova i Sektor za vanredne situacije pokušava to da radi, ali to je sve nešto ad hoc, jedna škola, jedan vrtić, nemamo sistemski pristup", naglasio je ovaj sagovornik.
"Problem neadekvatnog kriznog komuniciranja"
Ukazao je i da se 1996. godine isto desio požar u Delibaltskoj peščari, ali da se na terenu i dalje vide problemi. Takođe ističe da nam se ponavlja nešto što se dešavalo 2014. godine tokom poplava, a to je neadekvatno krizno komuniciranje, obaveštavanje i informisanje građana. Kako ističe, to je jedno od važnih načela sistem azaštite i spasavanja.
"Građani koji nemaju informacije informišu se preko medija, a mediji se informišu isto preko nekih drugih izvora, ne iz zvaničnih institucionalnih izvora. Na društvenim mrežama možete da čitate sve i svašta, dolazi do nekakvih teorija zavere, tumačenja ovakvih", rekao je i dodao da misli da je za građane važno da Sektor za vanredne situacije pravovremeno na svom sajtu objavljuje informacije o tome šta se desilo, kako se desilo i šta je potrebno da građani znaju.
"Vi kad uđete na sajt Sektora, on je poprilično zastareo. Mislim da bi trebalo dosta da se uloži tu, da se inovira, da se da se građani informišu", naglasio je i dodao: "Zamislite ove ljude koji žive oko Deliblatske peščare, u kakvom su oni ludilu kada govorimo o informacijama".
Govoreći o održavanju onoga što postoji, rekao je da nemamo samo problem sa prosecima u Deliblatskoj peščari, nego i sa vodotocima drugog reda, sa nečišćenjem reka, sa zagađenjem vazduha i sa đubretom koje se baca svuda.
Ceo tekst Insajdera čitajte
OVDE.
Komentari 3
Kole
Goran
Lažovi
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar