Satarić: Nije poenta da li su penzije "nikad veće", već šta za njih može da se kupi
Kada se govori o tome kako žive penzioneri u Srbiji, ne može se govoriti o jednoj, jedinstvenoj grupi, kaže Nadežda Satarić, nekadašnja socijalna radnica koja je posvećena problemima najstarijih.
Foto: 021.rs
Kako ističe za Insajder, među više od 1,6 miliona korisnika penzija postoje velike razlike, koje su posledica različitih radnih biografija, dužine staža, poslova koje su obavljali i zarada koje su ostvarivali tokom radnog veka.
Dodaje da je, prema poslednjim dostupnim podacima PIO fonda, prosečna penzija oko 56.800 dinara, ali i da se iza tog proseka kriju velike razlike među korisnicima.
Satarić ukazuje da među penzionerima ima onih koji su ranije otišli u invalidsku penziju, kao i ljudi koji su tokom radnog veka radili kraće ili u slabije plaćenim firmama i preduzećima, zbog čega danas imaju i niska primanja.
Sa druge strane, tu su i penzioneri koji su imali duže i uspešnije karijere, visoko obrazovanje i bolje plaćene poslove, pa su ostvarili i znatno veće penzije.
"Govorimo o penzionerima koji su otišli u invalidske penzije, nekima koji su radili 15 godina u nekakvim lošijim firmama i preduzećima, gde su imali male plate, pa naravno danas imaju male penzije. Ali govorimo i o ljudima sa ostvarenim karijerama, fakultetima, akademskim zvanjima i položajima na kojima su bili. Mi ne možemo sada sve to da ujednačimo i da u jednoj rečenici kažemo kako žive penzioneri", kaže Satarić.
Oni koji imaju, kako kaže, solidne penzije, dobro zdravlje i stabilnu porodičnu situaciju mogu, za domaće prilike, da imaju pristojan kvalitet života.
"Kada govorim o solidnim penzijama, govorim o penzijama koje su negde na nivou prosečne plate. Ako imaju dobro zdravlje, stabilnu porodicu i decu koja ih podržavaju, oni mogu da žive dobro, mogu i da putuju i mogu sebi puno toga da priušte."
Nisu svi penzioneri siromašni, ali većina ne može da živi bez odricanja
Međutim, Satarić upozorava da je takvih znatno manje od onih koji žive sa niskim penzijama, posebno kada se uz svakodnevne troškove pojave i zdravstveni izdaci ili potreba da finansijski pomažu deci i unucima.
"Ako imamo da je prag rizika od siromaštva oko 45.000 dinara, a da je minimalna potrošačka korpa negde na nivou prosečne penzije, od 55.000 do 60.000 dinara, onda treba da se zapitamo kako žive ljudi koji imaju manje od toga. Ti ljudi ne mogu da žive dobro."
Ne radi se o povećanju, već o usklađivanju penzija
Satarić smatra da je pogrešan i način na koji se u javnosti govori o rastu penzija. Kako ističe, ono što se često predstavlja kao "povećanje", zapravo je zakonski definisano usklađivanje penzija, koje, prema njenim rečima, ne bi trebalo predstavljati kao odluku koja zavisi od političke volje.
"Mi uopšte nemamo povećanje, mi imamo usklađivanje. Tako se to po zakonu i zove i to ne zavisi od političke volje", kaže Satarić.
Ona, međutim, ukazuje da se redovno usklađivanje penzija u javnosti često predstavlja drugačije, odnosno kao da je reč o ličnom davanju ili odluci pojedinaca na vlasti. Takvo predstavljanje, smatra, kod dela penzionera stvara utisak da njihova primanja zavise od toga ko je trenutno na vlasti.
"To se predstavlja sasvim drugačije, kao da nam daje jedan čovek, da nam daje jedna partija. Čujem čak i da ljudi govore: ako on ne bude bio, nećemo primati penziju."
Ona dodaje da penzionerima pokušava da objasni da je penzijski sistem institucija koja ne zavisi od jednog političara ili jedne stranke, ali smatra da je način na koji se redovno usklađivanje predstavlja u javnosti doprineo stvaranju drugačijeg utiska.
Prema njenim rečima, penzije se u Srbiji redovno usklađuju jednom godišnje, a vlast kao posebno povoljnu okolnost za penzionere često predstavlja to što se povećani iznos najavi ili obračuna u decembru, iako se isplata obavlja u januaru.
Međutim, Satarić smatra da je mnogo važnije posmatrati odnos prosečne penzije prema prosečnoj zaradi.
"Penzije svake godine smanjuju u odnosu na prosečne plate. Kada sam ja počinjala da radim, zakoni su bili takvi da ću, sa punim radnim stažom i nakon 45 godina uplaćivanja doprinosa, imati penziju koja je bila 85 odsto prosečne plate. Danas je prosečna penzija u odnosu na prosečnu platu ispod 50 odsto, nekih 46 ili 47 odsto."
Ona navodi da je taj odnos u jednom periodu bio i niži, oko 44 odsto, ali da je poslednjih godina ponovo nešto povećan.
"Nije važno da li su penzije veće, već šta za njih može da se kupi"
Satarić ukazuje da nije dovoljno posmatrati samo nominalni iznos penzija i činjenicu da su one, kako se često ističe, "nikada veće". Mnogo je važnije, smatra, koliko robe i usluga penzioneri za taj novac zaista mogu da kupe.
Posebno ukazuje na troškove lekova, koji uz komunalne račune predstavljaju jednu od najvećih stavki u budžetu velikog broja starijih građana.
Govoreći o smanjenju cena lekova, Satarić smatra da stvarni obim koristi za građane može biti manji od onoga kako je ta mera predstavljena u javnosti. Prema njenim rečima, smanjenje se prvenstveno odnosi na određene lekove koji se izdaju na recept, dok brojni lekovi koje pacijenti moraju da kupuju u potpunosti o svom trošku nisu obuhvaćeni tim merama.
"Ispostavilo se da će država praktično doplaćivati lekove koji idu na recept, a ne one koje pacijenti moraju da kupuju i plaćaju 100 odsto. Dakle, mnogo je manja korist nego što priča država."
Jednokratna davanja ne rešavaju problem dostojanstvenog života
Satarić ukazuje i da su penzioneri poslednjih godina, osim redovnog usklađivanja, dobijali i različita dodatna davanja, koja se, kako ocenjuje, često najavljuju ili isplaćuju u periodima uoči izbora. Kao primer navodi i najavljeno dodatno davanje iz Akcionarskog fonda.
Ona smatra da nijedna vlast u prethodnim decenijama nije uspela da obezbedi da penzioneri imaju stabilan i dostojanstven životni standard.
Kao jedan od razloga za takav položaj penzionera navodi i smanjenje penzija od 2014. do 2018. godine za deo korisnika sa višim primanjima.
"Četiri godine su oduzimali penzije svima onima koji su primali preko 25.000 dinara - nekome pet, nekome 10, nekome 15 odsto. To nikada nisu vratili. Onima kojima penzije nisu smanjivane, za to vreme nisu se ni usklađivale."
Ona dodaje da razume i demografski i ekonomski pritisak na penzioni sistem, jer je broj zaposlenih koji uplaćuju doprinose sve manji u odnosu na broj penzionera.
"Penzioni fond funkcioniše na bazi međugeneracijske solidarnosti. Oni koji danas rade i uplaćuju doprinose praktično obezbeđuju penzije sadašnjim penzionerima, a kada oni odu u penziju, nove generacije zaposlenih će finansirati njihove penzije."
Međutim, Satarić smatra da država nedovoljno radi na jačanju prihoda penzionog sistema. Posebno problematizuje praksu da se, kako navodi, deo zaposlenih prijavljuje na minimalnu zaradu, dok im se ostatak primanja eventualno isplaćuje van zvaničnih tokova, zbog čega se na taj deo ne plaćaju doprinosi.
Prema njenoj oceni, takva praksa nanosi dvostruku štetu – smanjuje prilive u penzioni sistem, ali i zaposlenima koji će jednog dana imati nižu osnovicu za obračun penzije.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Srbija
Arhiv javnih skupova objavio procenu broja ljudi na Slaviji
22.10.2026.•
0
Arhiv javnih skupova izneo je svoju procenu broja prisutnih na skupu Studentske liste u Beogradu.
MUP ne saopštava koliko ljudi je bilo na Slaviji
22.10.2026.•
11
Ministarstvo unutrašnjih poslova još uvek nije saopštilo proceno o broju okupljenih na skupu Studentske liste na Slaviji.
Više od 200 obolelih čeka lek za cističnu fibrozu: Centri samo u Novom Sadu, Kamenici i Beogradu
22.10.2026.•
0
Cistična fibroza je teška urođena bolest koja u Srbiji pogađa oko 400 ljudi.
Profesor Čupić zapevao na skupu: "Tama bledi, zora rudi, Srbija se budi"
22.10.2026.•
4
Na predizbornom studentskom skupu na Trgu Slavija profesor Saobraćajnog fakulteta u Beogradu Aleksandar Čupić zapevao je pesmu "Ajmo grade, svi uz naše mlade".
Odbrana struke: Ovlašćenja za otkrivanje krivičnih dela ne smeju se koristiti za zastrašivanje
22.10.2026.•
0
Neformalna grupa sudija i tužilaca "Odbrana struke" osudila je postupanje policije, tužilaštva i suda, kojim se bez ispunjenih zakonskih uslova, zadire u dom, privatnost i tajnost komunikacija građana.
"Magija" broja tri: Poznati brendovi kroz reklame daju podršku studentima
22.10.2026.•
4
Domaći internet preplavile su reklame u kojima se pojavljuje broj tri - upravo onaj broj pod kojim se nalazi Studentska lista na predstojećim izborima.
Ministar pravde podneo krivičnu prijavu zbog lažne odluke o pomilovanju Vesića i Tanasković
22.10.2026.•
12
Ministar pravde u tehničkom mandatu Nenad Vujić podneo je Osnovnom javnom tužilaštvu u Novom Sadu krivičnu prijavu protiv NN lica zbog falsifikovanja odluku o pomilovanju
Diplomate pitaju: Otkud zaposleni MSP u biračkim odborima u inostranstvu na predlog liste "Ujedinjena Srbija"
22.10.2026.•
2
Diplomate: Kako je moguće da pojedini zaposleni MSP budu u biračkim odborima u inostranstvu, na predlog "Ujedinjene Srbije"
Ključne poruke sa skupa na Slaviji: Kandidati položili zakletvu
22.10.2026.•
6
Tokom poslednjeg predizbornog skupa Studentske liste na Trgu Slavija u Beogradu više govornika smenilo se na bini, a predstavili su i ono što je glavna okosnica njihovog političkog programa.
U kamionu iz Srbije na hrvatskoj granici zaplenjeno 400 tegli neprijavljene "Nutele"
22.10.2026.•
3
U kamionu sa srpskim tablicama hrvatski carinici otkrili su neprijavljenu robu, među kojoj je 400 tegli "Nutele" iskoro 200 pakovanja "Kinder Buena".
VIDEO Ogroman broj ljudi na Slaviji: "Poslednja poruka pred oslobođenje Srbije"
22.10.2026.•
50
Veliki broj građana okupio se na poslednjem skupu Studentske liste, na Slaviji, u Beogradu, pred izbore koji će se održati u nedelju, 25. oktobra.
Pošta Srbije otvorila novi Kontakt centar koji podržava veštačka inteligencija
22.10.2026.•
1
Pošta Srbije otvorila je danas inovativni Kontakt centar, podržan alatima veštačke inteligencije, koji treba da omogući bolji kvalitet usluge i kontinuirano poboljšanje korisničke podrške.
Mreža integriteta BCBP: Policija i tužilaštvo da otklone sumnje o hapšenjima pred izbore
22.10.2026.•
0
Mreža integriteta Beogradskog centra za bezbednosnu politiku zatražila je od policije i tužilaštva da otklone sumnje da se hapšenja građanskih aktivista uoči izbora koriste za zastrašivanje političkih neistomišljenika.
VIDEO: Snimci iz drona sa Slavije - veliki broj građana na skupu Studentske liste
22.10.2026.•
24
U toku je poslednji predizborni skup Studentske liste na Trgu Slavija u Beogradu.
Počeo da radi portal za medicinska sredstva za kompanije
22.10.2026.•
0
Privredna komora Srbije predstavila je Digitalnu platformu za medicinska sredstva, koja je počela da radi, a osmišljena je da olakša i unapredi poslovanje kompanija u tom sektoru.
Kako glasaju slepi: Samostalno je nemoguće, ko se kako snađe
22.10.2026.•
0
Predsednik Saveza slepih Srbije Milan Stošić izjavio je da slepim i slabovidim osobama i dalje nije omogućeno da samostalno glasaju na izborima i da će glasati "kako se ko snađe".
Završni miting naprednjaka u Beogradu: Predstavljeno pet ključnih tačaka i najavljena plata od 1.500 evra
22.10.2026.•
33
Lista "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" održala je predizborni skup u Hali sportova "Ranko Žeravica" na Novom Beogradu.
Vučić negira veze sa kriminalcima: Nikad nisam ni imao skaj telefon
22.10.2026.•
27
Prvi na listi "Ujedinjena Srbija" Aleksandar Vučić negirao je da poznaje "kriminalce za koje se tvrdi da su sa njim razgovarali", te dodao da nikada nije posedovao skaj telefon.
Komentari 24
Koli
Мммммммм
Укупни трошкови су комуналије,потрошачка корпа и лекови! Смањена је цена нпр.нолпазе која је и иначе ниска!
Безброј високообразованих људи,који нису могли да нађу посао адекватан струци, радили су на пословима са средњом школом, дакле и са таквом платом!
Усклађивање највиших и најнижих пензија зарад неког просека нема везе са животом!
Најниже пензије су инвалидске и превремене, а многи са већ високим имају додатно и девизне!
Држава, власт или шта год никад неће ништа радити што њој не доноси корист!!!!!!!!!!!!
Одличан текст, свака част на анализи и отварању очију многима!
Nikola
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar