Island rekao "ne" EU - da li Srbija može da prati isti recept?

Na Islandu su građani tesnom većinom odbili nastavak pristupnih pregovora sa Evropskom unijom, što je otvorilo pitanje da li bi istim putem mogla poći i Srbija.
Island rekao "ne" EU - da li Srbija može da prati isti recept?
Foto: 021.rs (ilustracija/AI)
Sagovornici portala N1, međutim, upozoravaju da dve zemlje polaze iz potpuno različitih pozicija jer je Island već duboko integrisan u evropsko tržište i ima jedan od najviših životnih standarda, dok Srbija tek treba da odluči šta bi članstvom dobila, a čega bi morala da se odrekne.
 
Podaci Svetske banke pokazuju da BDP po stanovniku na Islandu, prema paritetu kupovne moći, iznosi oko 83.400 dolara, dok za Srbiju iznosi tek oko 34.000. Čak i članice EU iz regiona, poput Slovenije i Hrvatske, beleže znatno niži nivo od islandskog.
Ova ostrvska država član je EFTA, Evropskog ekonomskog prostora, Šengena, NATO, Saveta Evrope i OECD-a, što znači da ima pristup jedinstvenom evropskom tržištu, slobodno kretanje ljudi, kapitala, robe i usluga.
 
Dakle, iako zvanično nije članica EU, primenjuje veliki deo evropskih pravila.
Naim Leo Beširi iz Instituta za evropske poslove objašnjava za portal N1 da Srbija polazi iz potpuno drugačije pozicije jer ima znatno niži životni standard (siromašniji za trećinu od najsiromašnije članice EU, Bugarske), slabije institucije, probleme sa korupcijom, vladavinom prava, slobodom medija i ekonomiju kojoj je EU daleko najvažnije tržište.
 
"Njegovi građani već mogu da žive, rade i studiraju širom evropskog prostora. Zato je pomalo apsurdno kada naši evroskeptici slave islandski model. Kada bi Srbija zaista bila 'kao Island', bila bi mnogo dublje integrisana sa EU nego danas, imala bi slobodu kretanja kroz Šengen i bila bi članica NATO", smatra Beširi.
 
Koordinatorka Nacionalnog konventa o Evropskoj uniji Bojana Selaković saglasna je da je pozicija Srbije, u odnosu na Island, značajno drugačija - dok su oni birali koliko su suverenosti spremni da se odreknu zarad "sedenja za stolom", Srbija bi odlučivala da li želi da nastavi put ka, kako ocenjuje, izlasku iz sistema u kojem se "izbori osporavaju, mediji kontrolišu, a institucije su zarobljene".
 
Proizvod petnaest godina srpske politike
 
Prema istraživanju javnog mnjenja koje se sprovodi u svih 27 članica Evropske unije i u većini kandidata za članstvo, a koje je rađeno u martu i aprilu 2026. godine, 35 odsto građana Srbije smatra da bi članstvo Srbije u EU bila "dobra stvar", 30 odsto da bi bila "loša stvar", dok 35 odsto smatra da ne bi bila "ni dobra ni loša stvar".
 
Istraživanje pokazuje i da 36 odsto ispitanih građana Srbije "ima poverenja u EU", dok 59 odsto kaže da "nema". Takav rezultat ujedno je i najmanji procenat poverenja u odnosu na sve ostale kandidate za članstvo sa Zapadnog Balkana.
 
Ukoliko bi se danas u Srbiji održao referendum o nastavku pregovora o pristupanju EU, Beširi kaže da bi očekivao veoma tesan rezultat, uz realnu mogućnost da nastavak pregovora izgubi.
 
Tako nešto, kaže, mnogo više govori o poslednjih petnaest godina srpske politike nego o EU.
 
"Ne možete formalno voditi zemlju ka članstvu, a istovremeno preko dominantnog dela medija građanima govoriti da nas Brisel ucenjuje, ponižava i otima nam Kosovo. Kada EU daje novac, otvara tržište ili dolaze investicije, zaslužna je vlast. Kada EU pita za korupciju, izbore, medije ili pravosuđe, onda je kriv Brisel. Posle godina takve politike dobijete građane koji koriste evropske proizvode, rade za evropske kompanije, decu šalju da studiraju u EU, ali samu EU sve češće doživljavaju kao neprijatelja", objašnjava sagovornik portala N1.
 
Selaković dodaje i kako veruje da bi se takav referendum sadašnjoj vlasti samo pretvorio u "plebiscit o njoj samoj, a ne o EU integraciji kao politici".
 
"Referendum ima smisla kao demokratski instrument samo tamo gde postoji poverenje u izborni proces, slobodni mediji koji prenose sve strane debate i institucije koje neće zloupotrebiti rezultat. Nijedan od ta tri uslova trenutno nije ispunjen u Srbiji", pojašnjava za N1 koordinatorka Nacionalnog konventa o EU.
 
Šta Srbija dobija, a šta gubi?
 
Politički savez Monarhisti saopštio je da Srbija treba da sledi primer Islanda i da prekine pregovore o punopravnom članstvu. Dodali su da onaj ko govori da su u isto vreme mogući članstvo u EU i borba za suverenitet nad Kosovom i Metohijom, te da Srbija ima pravo da čuva "tradicionalno shvatanje porodice, u kojem su majka i otac majka i otac, a ne 'roditelj 1' i 'roditelj 2'".
Upravo zbog ovakvih stavova koji se iznose u javnost Beširi smatra da bi pre referenduma morala postojati ozbiljna i ravnopravna kampanja u kojoj će građani moći da čuju šta bi im članstvo u EU moglo doneti i čega bi morali da se odreknu.
 
"Priča da ulaskom u EU ‘dobijamo homoseksualne zajednice’ služi zastrašivanju ljudi. Gej ljudi već žive u Srbiji, rade, imaju porodice i plaćaju poreze, a predsednica skupštine s partnerkom i sina ima, iako to zakon ne omogućava. Evropski standard je da država ne sme da tretira celu jednu zajednicu kao građane drugog reda. Isto tako, Kosovo neće nastati ulaskom Srbije u EU niti će nestati ako Srbija od EU odustane", objašnjava sagovornik portala N1.
 
Za razliku od Islanda, koji je bogata, stabilna i funkcionalna demokratija, Srbiji su i dalje potrebni i važni podsticaji koje dobija od EU, kao i spoljni mehanizmi pritiska na vladavinu prava.
 
"Poglavlja 23 i 24, koliko god sporo i nesavršeno sprovođena, ostaju jedini eksterni okvir u kojem neko van Srbije prati nezavisnost pravosuđa, slobodu medija i integritet izbora. Napuštanje tog okvira ne oslobađa građane od kontrole. Oslobađa samo vladajuću elitu od jedinog spoljnog nadzora nad postojanjem principa podele vlasti i vladavine prava, koji trenutno postoji", zaključuje sagovornica portala N1.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija

Danas sahrana Ratka Mladića

Ratko Mladić, nekadašnji komandant Vojske Republike Srpske, koji je umro u Hagu služeći kaznu doživotnog zatvora, biće sahranjen danas na beogradskom Topčiderskom groblju.

Požar na Suvoj planini još uvek aktivan

Šumski požar na Suvoj planini koji je izbio 4. avgusta i dalje je aktivan, a od izbijanja vatrene stihije, na terenu je angažovano preko 170 pripadnika Sektora za vanredne situacije.

Vučić opsovao zbog cene izgradnje pruga

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić opsovao je tokom razgovora sa predstavnicima putnih preduzeća o potencijalnoj ceni rekonstrukcije starih i izgradnji novih pruga, nakon čega se izvinio.