Koji su ekonomski izazovi pred budućom vladom?

Dok se čeka formiranje nove vlade, ostaje otvoreno pitanje kako će se politička situacija odraziti na investicije, kurs dinara i životni standard građana.
Koji su ekonomski izazovi pred budućom vladom?
Foto: Pixabay
Ekonomista Vasko Kelić kaže za Insajder da očekuje brzo formiranje vlade zbog čega prelazni period ne bi trebalo da izazove veće ekonomske poremećaje, ali upozorava na ključne probleme koje će nova vlast morati da rešava – od visokih cena hrane i energetske tranzicije do rizika u vezi sa kursom dinara.
 
Kelić smatra da, ukoliko se nova vlada formira brzo, promena vlasti neće izazvati veće ekonomske poremećaje do kraja godine.
Ocenjuje da bi investitori u tom slučaju nastavili aktivnosti u skladu sa dosadašnjim planovima.
 
"Verujem, na osnovu ovih prvih izjava, i Vučićevih i studentskog pokreta, da neće biti komplikovano i da neće biti otezanja sa formiranjem nove vlade. Ako to bude teklo brzo, neće biti većih poremećaja i investitori će jednostavno nastaviti onim pravcem kojim su već išli", kaže Kelić.
 
On dodaje da će dalji razvoj situacije zavisiti od konkretnih odluka buduće vlade u oblasti ekonomske politike, ali da ne očekuje veće potrese do kraja godine.
"Videćemo dalje koje će konkretne odluke u ekonomskoj politici vlada donositi, ali ne verujem da će do kraja godine biti nekih potresa. Od naredne godine, videćemo", navodi Kelić.
 
Ocenjuje da bi promena vlasti mogla da podstakne optimizam među stranim investitorima, ali da će oni istovremeno biti oprezni, jer još nije poznato kakvu će ekonomsku politiku voditi nova vlada.
 
"Verujem da će se stvoriti neki optimizam, jer vidim da dosta stranih medija izveštava o svemu ovome i govori o tome kako je prethodna vlast bila korumpirana i kako je vladavina prava bila ugrožena. Mislim da će mnogi osetiti određeni vid optimizma, ali i opreza, jer se i dalje ne zna kakva će biti politika naredne vlade", kaže Kelić.
 
On smatra da, na osnovu informacija koje o političkim promenama stižu u međunarodnu javnost, ne očekuje da će se pojaviti izražena sumnja da će nova vlada biti protekcionistički orijentisana ili nesklona stranim ulaganjima.
 
Ukazuje i na projekat Ekspo, ocenjujući da bi njegovo otkazivanje poslalo lošu poruku stranim investitorima.
 
"Otkazivanje Ekspa sigurno bi poslalo lošu poruku, jer bi investitori mogli da steknu utisak da su njihove postojeće investicije, mogućnosti za njihovo proširenje ili neka nova ulaganja ugroženi. Ako do toga ne dođe, računaće da neće biti negativnih šokova za njihove aktivnosti", navodi Kelić.
 
Na pitanje šta će biti najveći ekonomski izazovi za novu vladu – javne finansije, inflacija, investicije, zaposlenost ili životni standard – i koliko će ona imati prostora da menja postojeću ekonomsku politiku, Kelić odgovara da prostora ima, ali da ostaje da se vidi u kojoj meri će do promena doći.
 
"Donekle će je menjati, donekle neće", navodi Kelić.
 
Smatra da bi, pored borbe protiv korupcije, jedan od prioriteta nove vlade trebalo da bude rešavanje problema visokih cena hrane i pružanje podrške najugroženijim građanima.
 
"Korupcija je generalno do sada bila ogroman problem, ali bih dodao još dve stvari koje su meni posebno važne i koje targetiraju ključne probleme u Srbiji. Prvo su visoke cene hrane. Mislim da su neophodne mere podrške najugroženijim građanima, najsiromašnijima, koji 50 odsto svojih prihoda troše na hranu. To je, po meni, možda i glavni ekonomski problem kod nas", navodi Kelić.
 
Kao drugi prioritet, izdvaja energetiku i ubrzanje zelene tranzicije. Ukazuje na dva ključna problema: posledice klimatskih promena, koje sve više ugrožavaju kvalitet života i ekonomsku aktivnost, posebno u poljoprivredi, i veliku zavisnost Srbije od uglja.
 
"Imamo problem klimatskih promena i prilagođavanja sve izraženijim posledicama, posebno u Srbiji, gde su temperature svake godine sve više. To ugrožava ne samo kvalitet života već i ekonomsku aktivnost, posebno u poljoprivredi. Nema adaptacije na klimatske promene bez ubrzane zelene tranzicije", ističe Kelić.
 
On dodaje da Srbija više od 60 odsto energije dobija iz uglja, što, prema njegovoj oceni, pokazuje koliko je malo odmakla u zelenoj tranziciji i dekarbonizaciji.
Kao jedan od energetskih izazova, izdvaja i neizvesnost u vezi sa snabdevanjem ruskim gasom nakon 2027. godine.
 
"Postoji rizik u vezi sa ruskim gasom i pitanjem šta će biti posle 2027. godine, kada na snagu stupa zabrana uvoza ruskog gasa u zemlje Evropske unije. Mi nismo članica EU, pa se ta zabrana ne odnosi direktno na nas, ali rizik će uvek postojati. I sa te tačke gledišta neophodno je da se pripremimo i diversifikujemo energetske izvore", navodi Kelić.
 
Smatra da građani u periodu do formiranja nove vlade verovatno neće osetiti veće ekonomske posledice političkih promena, ali upozorava da postoji mogućnost slabljenja dinara. Kao jedan od rizika navodi mogućnost da se kurs iskoristi za prebacivanje odgovornosti na novu vlast.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija

Uhapšen Marko Kričak

Policija je po nalogu Višeg javnog tužilaštva u Beogradu uhapsila načelnika Uprave kriminalističke policije Marka Krička.