Skupština bez SPS, Vučić kao opozicionar, Studentska lista preuzima vlast: "Biće to najpraćenija sednica"

Konstitutivna sednica Skupštine Srbije zakazana je za 17. novembar, a najavljeno je da će biti razmatrano šest tačaka dnevnog reda.
Skupština bez SPS, Vučić kao opozicionar, Studentska lista preuzima vlast: "Biće to najpraćenija sednica"
Foto: Screenshot (Youtube/ParlamentSrbije)
"To će verovatno biti najgledanija sednica ikada. I videli smo da je i poslanicima Srpske napredne stranke veoma stalo do toga da se ona medijski isprati. Očekujem veoma burnu sednicu na kojoj ćemo prvi put videti poslanike Studentske liste u akciji - videćemo kako oni nastupaju u Skupštini, na koji način se odnose prema procedurama i drugim narodnim poslanicima. Ali, videćemo, ponovo, u poslaničkim klupama i Aleksandra Vučića", ocenio je za N1 Vladimir Erceg iz Otvorenog parlamenta.
 
Studenti u blokadi, čija je Studentska lista uzela 140 mandata na vanrednim parlamentarnim izborima 25. oktobra, saopštili su da su spremni za konstitutivnu sednicu.
 
Upitan zašto je konstitutivna sednica Narodne skupštine zakazana sledećeg utorka, Erceg iz Otvorenog parlamenta za N1 objašnjava da je to jedan "prijatan presedan" budući da je, kako kaže, to po proceduri najraniji rok od trenutka kada je Republička izborna komisija proglasila konačne rezultate izbora.
"RIK je u četvrtak saopštio konačne rezultate, a u petak izdao uverenja o mandatima. Poslovnik kaže da se sednice zakazuju sedam dana unapred, a da se skupštinski rad odvija utorkom, sredom i četvrtkom. Zašto kažem presedan - zato što su se u poslednja dva, tri saziva sednice zakazivale prosečno dva dana unapred", navodi sagovornik N1.
 
Samim tim on ocenjuje da je ovog puta ostavljen prostor da se pripremne radnje sprovedu.
 
S druge strane, dodaje, javnost ne može da zna da li postoje političke kalkulacije zbog čega je baš u utorak sazvana sednica, "s obzirom da je u javnosti bilo razgovora oko toga da bi mogle te procedure da se izigraju".
 
"Ali, ono što jeste činjenica jeste da će Ana Brnabić do 17. novembra biti vršiteljka dužnosti predsednika države i predsednica Narodne skupštine u tehničkom mandatu", rekao je Erceg.
Očekivanja od "buduće opozicije"
 
Upitan u nadanjima budućih poslanika opozicije, odnosno mestima potpredsednika Skupštine, kao i predsedničkim mestima pojedinih skupštinskih odbora, Erceg naglašava da jeste bila praksa da se u prethodnim sazivima deo tih mesta obezbedi opoziciji, ali kaže da je to bila uslovna, "šarolika praksa".
 
"Bili su potpredsednici iz redova opozicije, ali se onda postavljalo pitanje koje opozicione poslaničke grupe su više želele da sarađuju, a koje manje. Važno je naglasiti da je dobra međunarodna praksa da se opoziciji ostavlja prostor da rukovodi određenim radnim telima, da predsedava određenim odborima i svakako da ima određenih potpredsedničkih pozicija. Ali, takođe je važno naglasiti da to nije zakonska niti obaveza poslovnika - to je pitanje političkog dogovora", objašnjava Erceg.
 
Kako kaže, to će biti politička procena nove skupštinske većine, "a to se dogovora na neformalnim sastancima pre konstitutivne sednice, a ni te konsultacije nisu neophodne".
 
O verifikaciji mandata
 
Upitan kako će izgledati sama procedura, Erceg objašnjava da je sa proceduralnog aspekta neophodno da se verifikuju mandati poslanika, te da u tom trenutku prestaju da važe mandati prethodnih poslanika.
 
"Ana Brnabić u tom trenutku više nije vršiteljka dužnosti predsednika Srbije niti predsednica Skupštine u tehničkom mandatu. Predsedavanje do izbora novog predsednika Narodne skupštine preuzima najstariji poslanik, u ovom slučaju to je gospodin Radenović sa liste 'Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija'. On će voditi sednicu, a njemu će pomagati četiri najmlađa poslanika iz četiri različite poslaničke grupe", ističe sagovornik N1.
 
Dalje, kaže, nakon što se verifikuju mandati, položi se zakletva, a onda sledi druga tačka, koja je najvažnija - izbor predsednika Narodne skupštine.
 
"Nakon podnošenja predloga, obrazložiće se predlozi, a moguće da ćemo imati i predloge od strane opozicije. Onda se pristupa raspravi, otvaranju pretresa, gde poslanici imaju pet sati. Nakon toga ide izbor potpredsednika, procedura je ista kao i kod izbora predsednika Skupštine, a na kraju izbor generalnog sekretara. Dok se ne izabere novi, generalni sekretar je iz prethodnog saziva. Nakon toga pristupa se osnivanju odbora i članstvo u predstavničkim telima", rekao je Erceg.
 
Upitan da li javnost može očekivati da će sednica trajati duže od dana, Erceg smatra da je to pitanje političke procene.
 
Šta očekivati od Studentske liste, SNS, Vučića...?
 
Upitan o tome kako će nastupati poslanici iz redova Studentske liste, odnosno šta očekuje od njih, Erceg naglašava da je upravo to jedna velika specifičnost ovog saziva.
 
"Imamo jednu novu pojavu u Skupštini Srbije - većinu koju pretežno čine ljudi bez ikakvog parlamentarnog iskustva i sa veoma malo iskustva u radu institucija. Plus tu je i njihova heterogenost, dok smo kod prethodne većine imali snažnu disciplinu. U tom smislu, nova vladajuća većina, pored toga što će u Skupštini voditi dijalog sa opozicijom, oni će sve vreme voditi i jedan unutrašnji dijalog", smatra Erceg.
 
Upitan šta očekuje od nove opozicije, odnosno od poslanika iz redova SNS, Erceg kaže da je to pitanje političke procene, odnosno "šta će oni smatrati da je korisno da rade, da im donese političke poene".
 
"Bivša većina radi na konsolidaciji svoje podrške i očekujem da će na sednicama pokušavati da istaknu neiskustvo nove većine i da dovode u pitanje njihovu mogućnost da upravljaju velikim sistemom kao što je država", kazao je Erceg.
Upitan šta očekuje od bivšeg predsednika Aleksandra Vučića, odnosno od njegovog povratka u poslaničke klupe, Erceg ističe da će to svakako biti zanimljiv momenat.
 
"Vučića nismo videli kao aktivnog poslanika jako dugo, 2008. je izabran ali je podneo ostavku zato što nije izabran za gradonačelnika. Zatim, 2012. je svega mesec dana bio u Skupštini do njegovog izbora za prvog potpredsednika Vlade. A nakon toga smo ga viđali isključivo u ulozi premijera i predsednika. Biće zanimljivo videti, budući da je on i dalje jedan od najpopularnijih političara", napominje Erceg.
 
Upitan da li će biti čudno gledati Skupštinu bez poslanika Socijalističke partije Srbije, Erceg kaže da veruje da hoće, "ali mislim da ćemo se brzo navići na novu realnost".
 
Uloga manjinskih partija
 
Upitan šta treba očekivati od uloge poslanika manjinskih partija, Ereg podseća da je za većinu odluka neophodno da postoji većina, odnosno 126 poslanika - ali za neke odluke je neophodna još veća većina, kaže, te navodi primer za izbor vrhovnog javnog tužioca za šta je potreban glas 150 poslanika.
 
"Tu može da bude problem obezbediti većinu, budući da ima samo sedam poslanika manjina. Verujem da će saradnja sa manjinama biti važna kada je u pitanju RIK. Tu može biti prednosti, ali to ostaje pitanje političkih pregovora i procene Studentske liste da li je potrebno da uključuju i manjine. Ali, ponavljam, tu je pitanje većine u RIK-u, jer iako imaju većinu u parlamentu, ne mogu da imaju većinu u RIK-u. Zato što jedna poslanička gurpa može da da samo polovinu članova RIK-a", zaključuje Erceg.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija