Revizija pokazala: Dečiji dodatak obezvređen, mnoge porodice ostavljene i bez te male pomoći

Broj dece koja ostvaruju pravo na dečiji dodatak u Srbiji smanjen je za oko 76.000 u periodu od 2021. do 2025. godine, a jedan od razloga za to su neodgovarajuća zakonska i sistemska rešenja.
Revizija pokazala: Dečiji dodatak obezvređen, mnoge porodice ostavljene i bez te male pomoći
Foto: Pixabay (ilustracija)
Upravo to pokazao je izveštaj Državne revizorske institucije (DRI) na temu "Ostvarivanje prava da dečiji dodatak". Revizijom je obuhvaćen rad Ministarstva za brigu o porodici i demografiju.
 
Prema nalazima DRI, značajan broj dece koja su u riziku od siromaštva ne ostvaruje pravo na ovu vrstu državne pomoći zbog restriktivno postavljenih uslova. 
"U posmatranom periodu, stopa obuhvata dece u riziku od siromaštva dečijim dodatkom opala je sa 89 odsto na 68 odsto. Prema proceni, broj dece koja su u riziku od siromaštva, a nisu primala dečiji dodatak, porastao je sa oko 30 hiljada na oko 84 hiljade", navodi se u izveštaju.
 
Jedan od ključnih problema odnosi se na način usklađivanja prihoda, odnosno cenzusa koji porodice moraju da ispune kako bi ostvarile pravo na dečiji dodatak. Dok je cenzus od jula 2018. do decembra 2025. godine povećan za oko 47 odsto, minimalna cena rada u istom periodu porasla je za oko 136 odsto.
"Porodice sa oba roditelja i jednoroditeljske porodice, sa jedno ili dvoje dece, koje su 2018. godine mogle da ostvare pravo na dečiji dodatak, izgubile su tu mogućnost u periodu od 2019. do 2025. godine jer je njihov prosečan mesečni prihod po članu porodice bio iznad utvrđenog cenzusa za ostvarivanje prava na dečiji dodatak", dodaje se.
 
Pritom, u pitanju su porodice koje su ostvarivale prihode u visini jedne minimalne zarade mesečno i ispunjavale ostale uslove. 
 
Problem postoji i kod porodica sa troje ili četvoro dece. 
 
Naime, roditeljski dodatak koji se isplaćuje za treće i četvrto dete uračunava se u prihode porodice prilikom odlučivanja o pravu na dečiji dodatak. DRI ukazuje da su zbog toga porodice sa niskim primanjima, koje primaju roditeljski dodatak, dovedene u nepovoljniji položaj, jer im upravo ta pomoć može biti razlog da pređu propisani prihodovni cenzus i izgube pravo na dečiji dodatak.
 
Dodatnu prepreku, kako se navodi u izveštaju, predstavlja i imovinski uslov. Porodice, po pravilu, ne mogu da ostvare pravo na dečiji dodatak ukoliko poseduju drugu nepokretnost, osim stambenog prostora u kojem žive. 
Međutim, postojeći propisi ne uzimaju u obzir situacije u kojima takva nepokretnost nema stvarni uticaj na materijalni položaj porodice, zbog čega i pojedine siromašne porodice ostaju bez pomoći.
 
Revizori su utvrdili i probleme u samom postupku ostvarivanja prava. 
 
Iako je Jedinstveni registar Socijalna karta u primeni od 2022. godine, njegovo korišćenje u postupku odlučivanja o dečijem dodatku nije omogućeno ni u jednoj jedinici lokalne samouprave, zbog nepostojanja odgovarajućeg tehničkog okruženja.
 
To znači da nadležni lokalni organi ne koriste mogućnosti ovog registra za lakše pribavljanje podataka i brže rešavanje zahteva. DRI ukazuje i na to da pravilnik kojim se bliže uređuje ostvarivanje prava na finansijsku podršku porodici sa decom nije usklađivan sa izmenama zakona od 2018. do 2025. godine. 
 
Neusklađenost propisa i pratećih obrazaca dovela je do neodgovarajućeg postupanja većine nadležnih lokalnih organa, zbog čega postoji rizik da su pojedina deca odbijena iako su ispunjavala zakonske uslove.
 
Nedovoljan nadzor i sve manja vrednost dečijeg dodatka
 
DRI je utvrdila da Ministarstvo za brigu o porodici i demografiju nije obezbedilo odgovarajući nadzor nad radom lokalnih samouprava koje sprovode postupke ostvarivanja prava na dečiji dodatak. Od 2021. do 2025. godine sproveden je samo jedan nadzor nad radom nadležnih organa na teritoriji Srbije.
 
"Ministarstvo je pratilo rad nadležnih organa JLS kroz žalbe na prvostepena rešenja, što nije dovoljno jer ne daje potpun uvid. Pritom, ministarstvo nije koristilo raspoložive podatke iz ISIP (Informacioni sistem za isplatu prava) za potrebe sprovođenja nadzora, kao ni za procenu rizika od toga da nadležni organi jedinice loklane samouprave (JLS) ne postupaju ispravno", piše u izveštaju.
 
Međutim, osim problema u ostvarivanju prava, izveštaj ukazuje i na to da je dečiji dodatak tokom godina gubio vrednost u odnosu na troškove podizanja dece.
 
Iako je Strategijom podsticanja rađanja iz 2018. godine predviđeno da dečiji dodatak treba da pokriva najmanje polovinu troškova deteta iz siromašne porodice, taj cilj nije ostvaren. Naprotiv, stepen pokrića troškova deteta mlađeg od 14 godina, čija je porodica na granici siromaštva, pao je sa 60 odsto u 2018. na 32 odsto u 2025. godini.
 
Kod dece uzrasta od 14 i više godina, pokriće je smanjeno sa 39 na svega 21 odsto. DRI navodi da je na to značajno uticao način usklađivanja iznosa dečijeg dodatka, koji je pratio isključivo kretanje indeksa potrošačkih cena, dok su troškovi deteta u posmatranom periodu rasli znatno brže.
 
Tako je od jula 2018. do decembra 2025. godine iznos dečijeg dodatka povećan za oko 47 odsto, dok su troškovi deteta iz porodice na granici siromaštva porasli za oko 175 odsto. Posebno su pogođena deca starija od 14 godina, koja primaju isti iznos kao mlađa deca, iako imaju veće osnovne potrebe.
 
Šta DRI preporučuje?
 
Kako bi se unapredio sistem dečijeg dodatka i omogućila pravednija raspodela državne pomoći, Državna revizorska institucija uputila je Ministarstvu za brigu o porodici i demografiju osam preporuka.
 
Među njima je promena načina usklađivanja prihodovnog cenzusa, kako bi pravo na dečiji dodatak mogle da ostvare i porodice sa niskim primanjima koje trenutno prelaze propisanu granicu. 
 
Osim toga, Ministarstvu je predloženo i da pokrene inicijativu da se roditeljski dodatak za treće i četvrto dete isključi iz prihoda po članu porodice.
 
Revizori preporučuju i pokretanje inicijative za ublažavanje imovinskih uslova, kao i usaglašavanje podzakonskih akata sa zakonom uključujući i prateće obrasce.
 
Od Ministarstva se očekuje i da obezbedi sprovođenje nadzora nad radona nadležnih JLS, da uspostavi odgovarajuće pokazatelje učinka, te predloži izmenu načina usklađivanja iznosa dečijeg dodatka.
 
Takođe, preporučuje se uvođenje različitih iznosa za decu mlađu od 14 godina i onu koja imaju 14 ili više godina.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija

Milenijum tim demantovao hapšenje direktora

Kompanija Milenijum tim saopštila je da generalni direktor te kompanije Stojan Vujko, zamenik generalnog direktora Ivan Bošnjak, direktor kompanije Denjub riversajd Andreja Đulić nisu uhapšeni.